Josué 8
mkw (MKW) vs NVT
1 Yave tubaka na Yeswa mutindu yayi: «Kuvwanda ve na boma mpe kutekita ve. Baka babakala nyonso yina ke nwanaka bamvita. Beno kwenda nwanisa mbanza Ayi. Tala, mu me yekula na maboko nge, ntinu ya mbanza Ayi, bantu ya yandi, mbanza ya yandi mpe yinsi ya yandi.
1 O S enhor disse a Josué: “Não tenha medo nem desanime! Pegue todos os seus homens de guerra e avance contra Ai, pois eu lhe entreguei o rei de Ai, seu povo e sua terra.
2 Nge ke sala mbanza Ayi mpe ntinu ya yawu mutindu nge salaka mbanza Yeliko mpe ntinu ya yawu. Kasi beno baka kaka bima ya bawu mpe bibulu ya bawu. Nge fwana kutula mpe binwani ya nkaka na manima ya mbanza samu na kubasikila bawu na mpamukunu.»
2 Você os destruirá como destruiu Jericó e seu rei. Desta vez, porém, poderão ficar com os despojos e os animais. Prepare uma emboscada atrás da cidade”.
3 Yeswa na babakala nyonso yina ke nwanaka bamvita kubamaka samu na kunwanisa mbanza Ayi. Yeswa soolaka mafunda makumi tatu (30 000) ya binwani ya lulendo mpe yandi fidisaka bawu na mpimpa.
3 Então Josué e todos os seus homens de guerra partiram para atacar Ai. Josué escolheu trinta mil de seus melhores guerreiros e, de noite, os enviou
4 Yeswa pesaka bawu ntumunu yayi: «Beno tala! Beno kwenda bumbimina bawu na manima ya mbanza. Beno kwenda ve ntama mingi na mbanza, beno vwanda beno nyonso ya kukubama.
4 com as seguintes ordens: “Armem uma emboscada atrás da cidade, perto dela, e preparem-se para entrar em ação.
5 Munu na bantu nyonso yina kele kintwadi na munu beto ke belama na mbanza. Mpe ntangu bawu ke basika na kwiza bwabana beto mutindu ba salaka yawu na mbala ya ntete, beto ke kima.
5 Quando nosso exército principal atacar, os homens de Ai sairão para a luta, como fizeram antes, e nós fugiremos deles.
6 Bawu ke basika samu na kulanda beto tii ntangu beto ke basisa bawu na mbanza. Bawu ke banza ti beto ke na kukima bawu mutindu beto kimaka bawu na mbala ya ntete.
6 Eles nos perseguirão até que os tenhamos atraído para longe da cidade, pois dirão: ‘Os israelitas estão fugindo de nós como fizeram antes’. Então, enquanto corremos deles,
7 Na yina, beno ke basika na kisika yina beno ke vwanda ya kubumbama mpe beno ke kwiza botola mbanza. Samu ti Yave, Nzambi ya beno, me yekula bawu na maboko ya beno.
7 vocês sairão da emboscada e tomarão a cidade, pois o S enhor , seu Deus, a entregará em suas mãos.
8 Ntangu beno ke baka mbanza, beno ke yoka yawu tiya. Beno ke sala mutindu Yave me tuba. Yina ni ntumunu mu me pesa beno.
8 Ponham fogo na cidade, conforme o S enhor ordenou. Essas são as minhas ordens”.
9 Na manima, Yeswa fidisaka binwani yina, bawu kwendaka bumbama na kati-kati ya mbanza Betele mpe Ayi, na wesete ya mbanza Ayi, samu na kubasikila bambeni ya bawu na mpamukunu mpe kunwanisa bawu. Kasi Yeswa lutisaka mpimpa ya muvimba kintwadi na binwani ya nkaka yina bikanaka.»
9 Josué os enviou, e eles foram ao lugar da emboscada, entre Betel e o lado oeste de Ai. Josué, porém, passou a noite com o povo no acampamento.
10 Na suka-suka, Yeswa telamaka. Yandi vwandaka tala mbote-mbote bankonga ya binwani ya yandi. Yeswa, kintwadi na bakuluntu ya Isayeli, bawu vwandaka na mantwala ya bantu ya Isayeli samu na kukwenda nwanisa mbanza Ayi.
10 No dia seguinte, logo cedo, Josué passou em revista a tropa e partiu para Ai acompanhado dos líderes de Israel.
11 Binwani nyonso yina vwandaka na Yeswa, kwendaka mpe belamaka. Ntangu bawu kumaka na kisika yina ke talasanaka na mbanza, bawu salaka kivwandu ya bawu kuna na node ya mbanza Ayi. Mudimba vwandaka na kati-kati ya bawu na mbanza Ayi.
11 Todos os homens de guerra que estavam com Josué se aproximaram da cidade e acamparam do lado norte de Ai, onde um vale os separava da cidade.
12 Yeswa bakaka babakala keba ve mafunda tanu (5 000) mpe yandi tulaka bawu kuna na kati-kati ya mbanza Betele mpe Ayi, kuna na wesete ya mbanza Ayi. Samu ti bawu kubasikila bambeni ya bawu na mpamukunu.
12 Naquela noite, Josué enviou cerca de cinco mil homens para esperarem escondidos entre Betel e Ai, do lado oeste da cidade.
13 Babakala yango kwendaka sala kivwandu ya bawu na node ya mbanza mpe bayina bikanaka na manima kwendaka takama na wesete ya mbanza. Na yina, Yeswa lutisaka mpimpa yina na kati ya mudimba.
13 O exército principal se posicionou ao norte da cidade, e o grupo da emboscada, a oeste. Josué, por sua vez, passou a noite no meio do vale.
14 Ntangu ntinu ya Ayi talaka mutindu yina, yandi na babakala ya mbanza, bawu basikaka na nswalu samu na kukwenda bwabana mpe kunwanisa bantu ya Isayeli na kisika ya mvita, kisika yina ke talasanaka na mudimba ya Yolodani. Kasi yandi zabaka ve ti ya vwandaka na bantu ya nkaka yina bumbiminaka bawu na manima ya mbanza.
14 Quando o rei de Ai viu os israelitas do outro lado do vale, ele e seu exército se apressaram e saíram bem cedo para os atacarem no local de onde se avista o vale do Jordão. Não sabiam, porém, que havia uma emboscada atrás da cidade.
15 Yeswa, na bantu nyonso ya Isayeli, lakisaka mutindu ti bawu me lenda ve mpe bawu kimaka bantu ya mbanza Ayi. Bawu kiminaka na nzila yina ke kwendaka na yinsi ya kuyuma.
15 Josué e o exército de Israel fugiram em direção ao deserto, como se estivessem derrotados.
16 Ba tumisaka bantu nyonso ya mbanza Ayi na kulanda bantu ya Isayeli. Bantu ya mbanza Ayi landaka Yeswa mpe Yeswa bendaka bawu ntama na mbanza.
16 Todos os homens da cidade foram chamados para persegui-los e, com isso, acabaram atraídos para longe da cidade.
17 Na mbanza Ayi mpe mbanza Betele, ata muntu bikanaka, samu ti bantu nyonso basikaka. Bawu bikaka bambanza ya bawu mwasi samu na kulanda bantu ya Isayeli.
17 Não restou um só homem em Ai e em Betel que não perseguisse Israel, e as cidades ficaram totalmente desprotegidas.
18 Na yina, Yave tubaka na Yeswa mutindu yayi: «Talisa dyonga yina kele na diboko ya nge na lweka ya mbanza Ayi, samu ti mu ke yekula mbanza yango na maboko ya nge.» Yeswa talisa dyonga yina vwandaka na diboko ya yandi na lweka ya mbanza Ayi.
18 Então o S enhor disse a Josué: “Aponte para Ai a lança que você tem na mão, pois eu lhe entregarei a cidade”. Josué fez conforme ordenado
19 Ntangu Yeswa nangunaka diboko ya yandi, binwani yina vwandaka ya kubumbama basikaka na nswalu. Bawu kwendaka mpe bawu kumaka na mbanza. Bawu kotaka na mbanza, mpe na nswalu nyonso, bawu yokaka yawu.
19 e, assim que deu esse sinal, todos os homens da emboscada saíram correndo de sua posição e invadiram a cidade. Em pouco tempo, eles a capturaram e a incendiaram.
20 Bantu ya mbanza Ayi balukaka na manima. Bawu talaka mulinga yina vwandaka basika na mbanza ya bawu mpe vwandaka kwenda na zulu. Ba vwandaka dyaka ve na kisika ya kukima. Na yina, bantu ya Isayeli, yina vwandaka kima na yinsi ya kuyuma, bawu balukaka samu na kunwanisa bantu ya mbanza Ayi yina vwandaka landa bawu.
20 Quando os homens de Ai olharam para trás, a fumaça da cidade subia ao céu e eles não tinham para onde ir, pois os israelitas que fugiam em direção ao deserto se voltaram contra seus perseguidores.
21 Ntangu Yeswa, mpe bantu nyonso ya Isayeli, talaka ti binwani ya bawu yina vwandaka ya kubumbama vwandaka me botola mbanza mpe ti mulinga vwandaka basika na mbanza, bawu vutukaka samu na kunwanisa bantu ya mbanza Ayi.
21 Ao perceberem que a emboscada havia sido bem-sucedida e fumaça subia da cidade, Josué e todo o exército de Israel deram meia-volta e atacaram os homens de Ai.
22 Binwani ya nkaka ya Isayeli basikaka na mbanza samu na kwiza bwabana bampangi ya bawu mpe bantu ya mbanza Ayi kumaka na kati-kati ya bana ya Isayeli yina vwandaka bula bawu mpe kufwaka bawu nyonso ata kubika muntu mosi ya moyo.
22 Enquanto isso, os israelitas que estavam dentro da cidade saíram e atacaram o inimigo pela retaguarda. Os homens de Ai ficaram presos no meio, com guerreiros israelitas de ambos os lados. Israel os atacou, e nenhum deles sobreviveu nem escapou.
23 Na yina me tadila ntinu ya mbanza Ayi, ba bwilaka yandi ya moyo mpe ba nataka yandi na mantwala ya Yeswa.
23 Somente o rei de Ai foi capturado vivo e levado a Josué.
24 Bantu ya Isayeli manisaka na kufwa bantu nyonso ya mbanza Ayi, bayina vwandaka landa bawu na bilanga mpe na yinsi ya kuyuma. Ba kufwaka bantu nyonso na mbele ya mvita. Bantu nyonso ya Isayeli vutukaka na mbanza Ayi mpe bawu manisaka na kufwa bantu nyonso.
24 Quando o exército israelita terminou de perseguir e matar todos os homens de Ai nos campos abertos, voltou e acabou com quem tinha ficado dentro da cidade.
25 Bantu nyonso yina kufwaka na kilumbu yina, bakento mpe babakala, bawu vwandaka na lutangu ya mafunda kumi na zole (12 000). Bawu nyonso vwandaka bantu ya mbanza Ayi.
25 Toda a população de Ai, no total de doze mil homens e mulheres, foi exterminada naquele dia,
26 Yeswa vwandaka kaka ya kusimba dyonga na diboko yina yandi lambulaka tii ntangu yina ba manisaka na kufwa bantu nyonso ya mbanza Ayi samu na Yave.
26 pois Josué manteve sua lança estendida até que todos os moradores de Ai tivessem sido completamente destruídos.
27 Kasi bantu ya Isayeli bakaka samu na bawu mosi bimvwama ya bambeni yina bawu nungaka. Bawu bakaka bima mpe bibulu yina vwandaka na kati ya mbanza yina mutindu vwandaka ntumunu yina Yave pesaka na Yeswa.
27 Somente os animais e os tesouros da cidade não foram destruídos, pois Israel os tomou como despojo, conforme o S enhor havia ordenado a Josué.
28 Yeswa yokaka mbanza Ayi mpe yandi kitulaka yawu kisika ya kumwangana, kisika ya kuyuma. Yawu kele mutindu yina tii bubu yayi.
28 Então Josué pôs fogo na cidade de Ai, e ela se tornou, para sempre, uma pilha de ruínas, um lugar desolado até hoje.
29 Na yina me tadila ntinu ya mbanza Ayi, ba ledikaka yandi na yinti mpe yandi vwandaka kuna tii nkokila. Ntangu nkokila kumaka, Yeswa tumisaka ti ba kulula nzutu ya ntinu. Ba kwenda losa nzutu yango na nkotolo ya mbanza mpe ba tulaka na zulu ya nzutu ya yandi kikunku ya matadi yina ke kaka kuna tii bubu yayi.
29 Josué enforcou o rei de Ai numa árvore e ali o deixou até a tarde. Ao pôr do sol, os israelitas retiraram o corpo da árvore e, por ordem de Josué, o lançaram em frente à porta da cidade. Sobre ele levantaram uma pilha de pedras, que permanece lá até hoje.
30 Kuna na mongo yina ba ke bokilaka Ebale, Yeswa yidikaka kiyokolo ya minkayulu samu na Yave, Nzambi ya Isayeli.
30 Então Josué construiu no monte Ebal um altar ao S enhor , o Deus de Israel.
31 Ba yidikaka kiyokolo yango mutindu Moyize, kisyelo ya Yave, tumisaka na bana ya Isayeli, mutindu yawu kele ya kusonama na dibuku ya Musiku ya Moyize. Kiyokolo ya minkayulu yina ba yidikaka yawu na matadi yina ba me bongisa ntete ve, matadi yina ba me bula ve kisengo. Bawu pesaka minkayulu ya kuyoka na Yave, bawu pesaka mpe minkayulu ya kiwisa.
31 Seguiu as ordens que Moisés, servo do S enhor , havia escrito no Livro da Lei: “Façam um altar de pedras inteiras, em sua forma natural, que não tenham sido trabalhadas com ferramentas de ferro”. Sobre o altar, apresentaram ao S enhor holocaustos e ofertas de paz.
32 Kuna, na mantwala ya bana ya Isayeli, Yeswa sonikaka na zulu ya matadi, Musiku yina Moyize sonikaka ntete.
32 E, enquanto os israelitas observavam, Josué copiou nas pedras a lei que Moisés lhes tinha escrito.
33 Bantu nyonso ya Isayeli, bakuluntu ya bawu, bisoniki ya bawu mpe bazuzi ya bawu, bawu vwandaka ya kutelama na balweka nyonso ya Sanduku ya Ngwisani, na mantwala ya banganga-Nzambi ya ba-Levi, yina vwandaka nata Sanduku ya Ngwisani ya Yave. Banzenza na bantu ya yinsi vwandaka kuna. Ndambu ya bantu vwandaka na lweka ya mongo yina ba ke bokilaka Ngalizime. Ndambu ya nkaka vwandaka na lweka ya mongo yina ba ke bokilaka Ebale. Yawu salamaka mutindu vwandaka ntumunu yina Moyize, kisyelo ya Nzambi, tumisaka samu na kusakumuna bantu ya Isayeli na mbala ya ntete.
33 Todo o Israel, tanto os estrangeiros como os israelitas de nascimento, junto com os líderes, oficiais e juízes, se dividiu em dois grupos. Um grupo ficou em frente ao monte Gerizim, e o outro, em frente ao monte Ebal. Entre os dois grupos, que estavam voltados um para o outro, ficaram os sacerdotes levitas que levavam a arca da aliança do S enhor . Tudo foi feito de acordo com as ordens transmitidas de antemão por Moisés, servo do S enhor , para que o povo de Israel fosse abençoado.
34 Na manima, Yeswa tangaka mambu nyonso ya Musiku, lusakumunu mpe nsingulu. Yandi tangaka yawu na dede mutindu yawu kele ya kusonama na dibuku ya Musiku.
34 Em seguida, Josué leu todas as bênçãos e maldições que Moisés havia escrito no Livro da Lei.
35 Na mambu nyonso yina Moyize tumisaka ya kele ve na dyambu ata mosi ve yina Yeswa zabisaka ve na mantwala ya mukangu nyonso ya bantu ya Isayeli, bakento, bana mpe banzenza yina vwandaka tambula na kati ya bawu.
35 Cada palavra de cada ordem de Moisés foi lida para toda a comunidade de Israel, incluindo as mulheres, as crianças e os estrangeiros que viviam entre eles.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Josué 8, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.