Josué 10
mkw (MKW) vs NVT
1 Adoni-Sedeke, ntinu ya Yelusalemi, kuwaka ti Yeswa botolaka mbanza Ayi, ti yandi mwangisaka yawu samu na Yave. Mpe ti Yeswa salaka mbanza Ayi mpe ntinu ya yawu mutindu yandi salaka mbanza Yeliko mpe ntinu ya yawu. Adoni-Sedeke kuwaka mpe ti ba-Ngabawone salaka kiwisa na bantu ya Isayeli mpe ti bawu bandaka na kuzinga na kati-kati ya bantu ya Isayeli.
1 Adoni-Zedeque, rei de Jerusalém, soube que Josué havia capturado e destruído completamente a cidade de Ai e matado seu rei, assim como tinha destruído a cidade de Jericó e matado seu rei. Também soube que os gibeonitas haviam feito um tratado de paz com Israel e agora viviam no meio deles.
2 Na manima ya kuwa bansangu yina, bantu ya Yelusalemi kumaka na boma mingi. Samu ti Ngabawone vwandaka mbanza mosi ya nene kulutila nene na mbanza Ayi. Yawu vwandaka mfunu mingi mutindu bambanza ya bantinu mpe binwani ya yawu vwandaka binwani ya lulendo.
2 Ele e seu povo tiveram muito medo, pois Gibeom era uma cidade grande como as cidades reais, ainda maior que a cidade de Ai, e os gibeonitas eram guerreiros valentes.
3 Adoni-Sedeke, ntinu ya Yelusalemi, tumisaka ba kwenda zabisa na sika ya ntinu ya Ebelone, kuna na Pileyame, na ntinu ya Yalemute, kuna na Yafya, na ntinu ya Lakise mpe na sika ya Debile, ntinu ya Engelone mambu yayi:
3 Por isso, Adoni-Zedeque, rei de Jerusalém, enviou mensageiros a vários outros reis: a Hoão, rei de Hebrom, a Piram, rei de Jarmute, a Jafia, rei de Laquis, e a Debir, rei de Eglom.
4 «Beno kwiza na sika ya munu, beno kwiza pesa munu maboko samu ti beto nwaniseno mbanza Ngabawone samu ti bantu ya yawu me sala kiwisa na Yeswa mpe bana ya Isayeli.»
4 “Venham e ajudem-me a destruir Gibeom, pois seu povo fez um tratado de paz com Josué e os israelitas”, pediu ele.
5 Na yina, bantinu nyonso tanu yayi ya ba-Amoli: ntinu ya Yelusalemi, ntinu ya Ebelone, ntinu ya Yalemute, ntinu ya Lakise mpe ntinu ya Engelone, bawu nyonso vukanaka. Bantinu yango, kintwadi na binwani ya bawu, bawu salaka kivwandu ya bawu na mantwala ya mbanza Ngabawone, mpe bawu bandaka na kunwanisa yawu.
5 Então os cinco reis amorreus uniram seus exércitos para atacar juntos. Posicionaram suas tropas perto de Gibeom e avançaram contra ela.
6 Yeswa vwandaka na kivwandu yina vwandaka na Ngilengale. Ba-Ngabawone fidisaka bantumwa na sika ya Yeswa na kwenda tuba mutindu yayi: «Kumanga ve na kusadisa beto, beto bisadi ya nge! Samu ti bantinu nyonso ya ba-Amoli yina ke zingaka na mongo, bawu me vukana samu na kunwanisa beto.»
6 Os homens de Gibeom enviaram mensageiros a Josué em seu acampamento em Gilgal. “Não abandone seus servos!”, suplicaram. “Venha depressa e salve-nos! Ajude-nos, pois todos os reis amorreus que vivem na região montanhosa uniram forças para nos atacar!”
7 Na yina, Yeswa katukaka na Ngilengale yandi na binwani nyonso, binwani nyonso ya lulendo.
7 Josué e todo o seu exército, incluindo seus melhores guerreiros, partiram de Gilgal para Gibeom.
8 Yave tubaka na Yeswa: «Kutala boma ve, samu ti mu ke yekula bawu na maboko ya nge mpe ata mosi na kati ya bawu ke lenda na kutelama na mantwala ya nge.»
8 “Não tenha medo desses reis”, disse o S enhor a Josué. “Eu os entreguei em suas mãos. Nenhum deles será capaz de resistir a você.”
9 Katuka na Ngilengale, Yeswa tambulaka mpimpa nyonso. Yandi kwizaka basikila bawu na mpamukunu.
9 Josué marchou a noite toda desde Gilgal e pegou os exércitos amorreus de surpresa.
10 Yave kotisaka mvwanzi na kati ya ba-Amoli na mantwala ya bantu ya Isayeli. Bantu ya Isayeli nungaka ba-Amoli, kununga mosi ya kusakana ve kuna na Ngabawone. Bawu landaka ba-Amoli na nzila yina ke yulukaka na kukwenda na Bete-Wolone mpe ba vwandaka kwenda bula bawu tii na Azeka, tii na Makeda.
10 O S enhor trouxe pânico sobre os amorreus, e o exército de Israel massacrou muitos deles em Gibeom. Perseguiram o inimigo ao longo da subida para Bete-Horom, matando os amorreus até Azeca e Maquedá.
11 Ntangu ba-Amoli vwandaka kwenda kima bantu ya Isayeli na nzila yina ke kulumukaka na Bete-Wolone, katuka na zulu, Yave nokisaka mvula ya matadi ya nene tii na Azeka mpe bawu kufwaka. Bayina kufwaka na mvula yango ya matadi lutilaka mingi na bayina bantu ya Isayeli kufwaka na bambele ya mvita.
11 Enquanto os amorreus recuavam pelo caminho de Bete-Horom, o S enhor os destruiu com uma terrível chuva de pedras de granizo que ele enviou do céu e que continuou até chegarem a Azeca. As pedras eliminaram mais inimigos do que os israelitas mataram à espada.
12 Na kilumbu yina, Yave yekulaka ba-Amoli na maboko ya bantu ya Isayeli. Na mantwala ya bantu ya Isayeli, Yeswa tubaka na Yave mutindu yayi:
12 No dia em que o S enhor deu aos israelitas vitória sobre os amorreus, Josué orou ao S enhor diante do povo e disse: “Que o sol pare sobre Gibeom, e a lua, sobre o vale de Aijalom!”.
13 Na yina, ntangu ninganaka ve, ngonda vwandaka kaka ya kutelama tii ntangu yina bantu ya Isayeli nungaka bambeni ya bawu. Na kati ya dibuku ya Muntu ya Kudedama ya kele ya kusonama mutindu yayi: Ntangu ninganaka ve na kati-kati ya dizulu kilumbu ya muvimba. Yawu vwandaka sosa ve na kukota na nswalu.
13 O sol parou e a lua ficou onde estava, até que o povo tivesse derrotado seus inimigos. Acaso esse acontecimento não está registrado no
14 Ya tsyelika, nabunu kilumbu ya mutindu yayi kusalama mpe yawu ke salama dyaka ve. Kilumbu yayi yina Yave me sadila mambu yina muntu me lomba, samu ti, Yave me nwana samu na bantu ya Isayeli.
14 Nunca antes nem depois houve um dia semelhante, quando o S enhor respondeu a uma oração como essa. Certamente o S enhor lutou por Israel naquele dia!
15 Na manima, Yeswa mpe bantu nyonso ya Isayeli vutukaka na kivwandu ya bawu kuna na Ngilengale.
15 Então Josué e todo o exército de Israel voltaram ao acampamento em Gilgal.
16 Bantinu tanu kimaka mpe kwendaka bumbama na kati ya ntadi yina vwandaka kuna na Makeda.
16 Durante a batalha, os cinco reis fugiram e se esconderam numa caverna em Maquedá.
17 Ba kwizaka zabisa na Yeswa mutindu yayi: «Ba me kuta bantinu tanu ya kubumbama na kati ya ntadi kuna na Makeda.»
17 Quando Josué soube que eles haviam sido encontrados,
18 Yeswa tubaka: «Beno tula ditadi ya nene na nkotolo ya ntadi mpe beno tula babakala samu na kungengidila bantinu.
18 deu a seguinte ordem: “Fechem a entrada da caverna com pedras grandes e ponham guardas ali, para que os reis não saiam.
19 Kasi beno, beno lemba ve na kwendaka landa bambeni ya beno. Beno nwanisa binwani yina ke bikanaka na manima. Beno bikila ve bawu ntangu ya kukota na bambanza ya bawu, samu ti Yave, Nzambi ya beno me yekula bawu na maboko ya beno.»
19 Quanto aos demais soldados, continuem a perseguir os inimigos e matem os da retaguarda. Não deixem que voltem às suas cidades, pois o S enhor , seu Deus, lhes deu vitória sobre eles”.
20 Ntangu Yeswa na bantu ya Isayeli manisaka na kutalisa ba-Amoli mpasi mingi mpe manisaka na kufwa bawu, bayina vuukaka kwendaka bumbama na bambanza ya bawu ya kutungama na bibaka ya lukengolo.
20 Assim, Josué e o exército israelita continuaram a aniquilar o inimigo. Exterminaram os cinco exércitos, com exceção de uns poucos sobreviventes que conseguiram chegar às cidades fortificadas.
21 Bantu nyonso ya Isayeli vutukaka mbote na kivwandu kuna na Makeda, na sika ya Yeswa. Ata muntu vwandaka meka na kuzonzila yimbi na bana ya Isayeli.
21 As tropas voltaram em segurança para Josué, no acampamento de Maquedá. Depois disso, ninguém se atreveu a dizer uma palavra contra o povo de Israel.
22 Na manima, Yeswa tubaka mutindu yayi: «Beno fungula ntadi beno basisila munu bantinu tanu yina mpe beno natina munu bawu.»
22 Então Josué ordenou: “Removam as pedras que estão na entrada da caverna e tragam os cinco reis para cá”.
23 Ni mutindu yina ba salaka. Bawu basisaka bantinu tanu yina na ntadi mpe bawu nataka bawu na sika ya Yeswa. Bantinu yango vwandaka ni: ntinu ya Yelusalemi, ntinu ya Ebelone, ntinu ya Yalemute, ntinu ya Lakise mpe ntinu ya Engelone.
23 Eles tiraram da caverna os cinco reis das cidades de Jerusalém, Hebrom, Jarmute, Laquis e Eglom.
24 Ntangu ba natinaka Yeswa bantinu tanu yina, yandi bokilaka babakala nyonso ya Isayeli yina vwandaka kwenda tambula na yandi. Yeswa zabisaka na bamfumu ya binwani yina vwandaka na yandi mutindu yayi: «Beno kwiza tula makulu ya beno na zulu ya balaka ya bantinu yayi.» Bamfumu ya binwani belamaka mpe tulaka makulu ya bawu na zulu ya balaka ya bantinu yina.
24 Os reis foram trazidos para fora, diante de Josué, e ele ordenou aos comandantes de seu exército: “Venham e coloquem o pé sobre o pescoço dos reis”. E eles obedeceram.
25 Na yina, Yeswa zabisaka bawu mutindu yayi: «Beno tala boma ve beno kutekita ve. Beno vwanda na ngolo mpe beno vwanda na kibakala, samu ti ni mutindu yayi Yave ke sala na bambeni nyonso yina beno ke nwanisa.»
25 “Não tenham medo nem desanimem”, disse Josué. “Sejam fortes e corajosos, pois é isso que o S enhor fará com todos os inimigos que vocês enfrentarem.”
26 Na manima, Yeswa kufwaka bantinu nyonso tanu. Yandi ledikaka bawu na bayinti. Bawu vwandaka kaka ya kulelama na zulu ya bayinti tii na nkokila.
26 Então Josué matou os cinco reis e os pendurou em cinco árvores, onde ficaram até a tarde.
27 Ntangu bwisi bandaka na kuyila, Yeswa tumisaka ti ba kulula bawu na bayinti. Yandi tumisaka ti ba losa bawu na kati ya ntadi kisika yina bawu vwandaka ntete ya kubumbama. Ba tulaka matadi ya nene na nkotolo ya ntadi yango. Yawu kele kuna tii bubu yayi.
27 Ao entardecer, Josué ordenou que os corpos fossem tirados das árvores e lançados na caverna onde os reis haviam se escondido. A entrada da caverna foi fechada com pedras grandes, que estão lá até hoje.
28 Kaka na kilumbu yina, Yeswa botolaka mbanza Makeda. Yandi kufwaka ntinu mpe bantu nyonso yina ke zingaka kuna. Yandi manisaka na kufwa samu na Yave nyonso yina vwandaka ya moyo kuna. Yandi bikaka ve ata muntu mosi ya moyo na kati ya mbanza. Yandi salaka ntinu ya mbanza Makeda mutindu yandi salaka na ntinu ya mbanza Yeliko.
28 Naquele mesmo dia, Josué tomou a cidade de Maquedá e a destruiu. Matou todos os seus habitantes, incluindo o rei, sem deixar sobreviventes. Destruiu todos eles e matou o rei de Maquedá, como havia feito com o rei de Jericó.
29 Yeswa bikaka mbanza Makeda kintwadi na bantu nyonso ya Isayeli. Bawu kwendaka nwanisa mbanza Libena.
29 Então Josué e todo o exército de Israel avançaram para Libna e a atacaram.
30 Yave yekulaka mpe mbanza Libena mpe ntinu ya yawu na maboko ya bantu ya Isayeli. Nyonso yina vwandaka moyo kuna na Libena, bantu ya Isayeli kufwaka nyonso na mbele ya mvita. Bawu bikaka ata muntu mosi ve ya moyo. Mpe ba salaka ntinu ya Libena mutindu ba salaka na ntinu ya Yeliko.
30 O S enhor entregou a cidade e seu rei nas mãos dos israelitas, que mataram todos os seus habitantes, sem deixar sobreviventes. Depois Josué matou o rei de Libna, como havia feito com o rei de Jericó.
31 Yeswa katukaka kuna na Libena kintwadi na bantu nyonso ya Isayeli. Bawu kwendaka na mbanza Lakise. Bawu salaka kivwandu ya bawu pene-pene ya mbanza mpe bawu nwanisaka mbanza Lakise.
31 De Libna, Josué e todo o exército israelita avançaram para Laquis e a atacaram.
32 Yave yekulaka bantu ya Lakise na maboko ya bantu ya Isayeli na kilumbu ya zole ya mvita. Ba kufwaka bantu ya Lakise na mbele ya mvita. Ba kufwaka mpe nyonso yina vwandaka moyo na mbanza mutindu ba salaka kuna na mbanza Libena.
32 O S enhor também entregou Laquis nas mãos de Israel. Josué a tomou no segundo dia e matou todos os seus habitantes, como havia feito com Libna.
33 Na yina, Wolame ntinu ya Ngezele kwendaka samu na kusadisa mbanza Lakise. Kasi Yeswa kufwaka ntinu Wolame na bantu ya yandi. Yeswa bikaka ata muntu mosi ve ya moyo.
33 Durante o ataque a Laquis, Horão, rei de Gezer, chegou com seu exército para ajudar a defender a cidade, mas os homens de Josué mataram o rei e seu exército, sem deixar sobreviventes.
34 Yeswa bikaka mbanza Lakise kintwadi na bantu ya Isayeli, samu na kukwenda na mbanza Engelone. Bawu kwendaka sala kivwandu ya bawu pene-pene na mbanza mpe bawu nwanisaka yawu.
34 Em seguida, Josué e todo o exército israelita avançaram para Eglom e a atacaram.
35 Kaka na kilumbu yina, ba botolaka mbanza Engelone ba kufwaka bantu nyonso na bambele ya mvita. Ba kufwaka nyonso yina vwandaka moyo kuna. Na kilumbu yina, ba mwangisaka nyonso yina vwandaka kuna samu na Yave mutindu ba salaka na mbanza Lakise.
35 Tomaram a cidade naquele dia e mataram todos os seus habitantes. Destruíram todos, como haviam feito com Laquis.
36 Yeswa bikaka mbanza Engelone kintwadi na bantu nyonso ya Isayeli. Bawu kwendaka na mbanza Ebelone mpe bawu nwanisaka yawu.
36 De Eglom, Josué e todo o exército de Israel subiram para Hebrom e a atacaram.
37 Ba bakaka mpe kufwaka bantu ya mbanza Ebelone na ntinu ya bawu na mbele ya mvita. Ba mwangisaka bambanza ya bawu nyonso mpe bawu kufwaka bantu nyonso ata kubika mosi mutindu ba salaka mbanza Engelone. Ba mwangisaka mbanza Ebelone na bantu nyonso yina vwandaka kuna, samu na Yave.
37 Tomaram a cidade e mataram todos os seus habitantes, incluindo o rei, sem deixar sobreviventes. Fizeram o mesmo com todos os povoados vizinhos. Destruíram toda a população, como haviam feito com Eglom.
38 Yeswa mpe bantu nyonso ya Isayeli kwendaka na mbanza Debile mpe bawu nwanisaka yawu.
38 Então Josué e todo o exército israelita voltaram e atacaram Debir.
39 Ba bakaka mbanza Debile na ntinu ya yawu na bambanza yina kele pene-pene ya yawu. Ba kufwaka bawu nyonso na mbele ya mvita. Ba mwangisaka nyonso yina vwandaka kuna ya moyo, samu na Yave. Ba bikaka ata muntu mosi ve ya moyo. Yeswa salaka mbanza Debile, na ntinu ya yawu, mutindu yandi salaka mbanza Ebelone, mutindu yandi salaka mpe mbanza Libena na ntinu ya yawu.
39 Tomaram a cidade, o rei e todos os povoados vizinhos. Destruíram todos, sem deixar sobreviventes. Fizeram com Debir e seu rei o mesmo que haviam feito com Hebrom, Libna e seus reis.
40 Yeswa nwanisaka yinsi nyonso: Yandi nwanisaka bantinu nyonso ya kizunga ya myongo, na Sefela, kizunga ya mabenga. Samu na Yave, yandi bikaka ata muntu mosi ve ya moyo. Yandi mwangisaka nyonso yina vwandaka moyo mutindu Yave, Nzambi ya Isayeli, tumisaka yawu.
40 Assim, Josué conquistou toda a região: a região montanhosa, o Neguebe, as colinas do oeste e as encostas dos montes, derrotando todos os seus reis. Destruiu todos na terra, sem deixar sobreviventes, conforme o S enhor , o Deus de Israel, havia ordenado.
41 Yeswa nwanisaka bawu katuka Kadese-Baleneya tii na Ngaza mpe kubanda na yinsi nyonso ya Ngosene tii na Ngabawone.
41 Josué os massacrou de Cades-Barneia a Gaza, e da região ao redor de Gósen até Gibeom.
42 Yeswa bwilaka bantinu nyonso yina mpe yinsi ya bawu kaka na mbala mosi, samu ti Yave, Nzambi ya Isayeli, vwandaka nwanina Isayeli.
42 Conquistou todos esses reis e suas terras numa só campanha, pois o S enhor , o Deus de Israel, lutou por Israel.
43 Mpe na manima, Yeswa mpe bantu nyonso ya Isayeli vutukaka na kivwandu ya bawu kuna na Ngilengale.
43 Então Josué e todo o exército israelita voltaram ao acampamento em Gilgal.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Josué 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.