Jeremias 52

mkw (MKW) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Sedekyawu vwandaka na bamvula makumi zole na mosi ntangu yandi kumaka ntinu. Yandi yalaka bamvula kumi na mosi na Yelusalemi. Nkumbu ya mama ya yandi vwandaka Amutale. Mama yango vwandaka mwana ya Yelemya, Yelemya muntu ya mbanza Libena.
1 Zedequias tinha vinte e um anos de idade quando se tornou rei de Judá; e reinou onze anos em Jerusalém. A sua mãe se chamava Hamutal, filha de outro Jeremias, que vivia na cidade de Libna.
2 Sedekyawu salaka mambu yina yangidikaka ve Yave mutindu Yoyakime salaka.
2 O rei Zedequias pecou contra Deus, o Senhor , fazendo o que era errado, como o rei Jeoaquim também havia feito.
3 Mambu yina salamaka na Yelusalemi mpe na Yuda salaka ti nkele ya Yave kutalana mpe ti yandi kumanga bantu ya yandi.
3 O Senhor ficou muito irado com o povo de Judá e de Jerusalém e por isso fez com que fossem levados como prisioneiros. Zedequias se revoltou contra o rei da Babilônia.
4 Na mvula ya yivwa ya kintinu ya Sedekyawu, na kilumbu ya kumi ya ngonda ya kumi, Nebukadenesale, ntinu ya Babilone, na binwani ya yandi nyonso, bawu kwizaka na Yelusalemi samu na kunwanisa yawu. Bawu salaka kivwandu ya bawu na mantwala ya Yelusalemi. Samu na kunwanisa Yelusalemi, bawu zungaka yawu mpe bawu fulusaka ntoto na bibaka ya mbanza kubanda na yisi tii na zulu.
4 No ano nono do reinado de Zedequias em Judá, no dia dez do décimo mês, o rei Nabucodonosor, da Babilônia, veio com todo o seu exército e atacou Jerusalém. Eles acamparam fora da cidade e construíram torres em volta para cercá-la.
5 Mbanza vwandaka ya kuzungama mutindu yina tii na mvula ya kumi na mosi ya kintinu ya Sedekyawu.
5 A cidade ficou cercada até o ano onze do reinado de Zedequias.
6 Na kilumbu ya yivwa ya ngonda ya yiya, nsatu ya nene kotaka na mbanza, bamvwama mpe vwandaka dyaka ve na madya.
6 No dia nove do quarto mês daquele mesmo ano, a fome apertou na cidade; o povo não tinha nada para comer.
7 Ba-Kalede tobolaka dibulu na bibaka ya mbanza. Na mpimpa, ntinu na binwani nyonso ya Yuda lutilaka na mwelo yina vwandaka na kati-kati ya bibaka yina vwandaka talasana na Bilanga ya Ntinu, samu na kukima. Ba-Kalede zungaka mbanza kasi bayina kimaka, bakaka nzila ya mudimba ya Yolodani.
7 Quando os babilônios abriram brechas nas muralhas, todos os soldados judeus tentaram fugir durante a noite, embora a cidade estivesse cercada. Foram pelo caminho do jardim real, atravessaram o portão que liga as duas muralhas e fugiram na direção do vale do Jordão.
8 Kasi binwani ya ba-Kalede landaka Sedekyawu mpe bawu kuzwaka yandi na mudimba ya Yeliko. Binwani ya yandi nyonso mwanganaka mpe ntinu Sedekyawu bikanaka kaka yandi mosi.
8 Mas o exército dos babilônios perseguiu o rei Zedequias e o prendeu na planície de Jericó. E todos os seus soldados o abandonaram.
9 Ba-Kalede bwilaka Sedekyawu mpe ba nataka yandi na sika ya ntinu ya Babilone kuna na mbanza Libela, na kizunga ya Amate. Ni kuna ntinu ya Babilone fundisaka Sedekyawu.
9 Zedequias foi levado como prisioneiro ao rei Nabucodonosor, que estava na cidade de Ribla, na região de Hamate. Ali Nabucodonosor o condenou.
10 Kaka ni kuna na Libela ntinu ya Babilone tumisaka ti ba kufwa bana ya Sedekyawu na meso ya yandi mosi Sedekyawu. Ntinu ya Babilone kufwaka mpe bantu nyonso ya mfunu ya Yuda.
10 Em Ribla, o rei da Babilônia mandou matar os filhos de Zedequias na presença do pai. Também mandou matar as autoridades de Judá.
11 Na manima, ntinu tobolaka Sedekyawu meso mpe yandi kangaka yandi bambala zole bampanga ya kisengo ya mbwaki samu na kunata yandi na Babilone. Sedekyawu vwandaka na boloko tii na kilumbu ya lufwa ya yandi.
11 Depois, mandou furar os olhos de Zedequias e o prendeu com correntes de bronze a fim de levá-lo para a Babilônia. E Zedequias ficou na prisão em Babilônia até o dia da sua morte.
12 Na kilumbu ya kumi ya ngonda ya tanu na mvula ya kumi na yivwa ya kintinu ya Nebukadenesale, ntinu ya Babilone, Nebuzaladane yina vwandaka mfumu ya bankebi ya ntinu ya Babilone, kwizaka na Yelusalemi.
12 No ano décimo nono do reinado de Nabucodonosor, da Babilônia, no dia dez do quinto mês, Nebuzaradã, conselheiro do rei e comandante-geral do seu exército, entrou em Jerusalém.
13 Yandi yokaka Yinzo ya Yave, yinzo ya ntinu, bayinzo nyonso ya mbanza Yelusalemi. Yandi yokaka mpe bayinzo nyonso ya bantu ya mfunu.
13 Ele incendiou o Templo, o palácio do rei e as casas de todas as pessoas importantes de Jerusalém.
14 Binwani nyonso ya Babilone yina kwizaka na mfumu ya bankebi mwangisaka bibaka yina vwandaka zunga mbanza Yelusalemi.
14 Os seus soldados derrubaram as muralhas da cidade.
15 Nebuzaladane, mfumu ya bankebi, bakaka mpe nataka na ngolo bantu ya yinsi, bayina bikanaka na mbanza, bayina kukipesaka na ntinu ya Babilone mpe na bantu mingi ya nkaka yina bikanaka, bayina ke salaka bisalu ya maboko.
15 E Nebuzaradã levou como prisioneiros para a Babilônia os que haviam sido deixados na cidade, os que haviam fugido para o lado dele e o resto dos operários especializados.
16 Kasi Nebuzaladane bikaka bantu ya nkaka, bayina vwandaka bamputu, samu na kukunda bilanga ya bayinti ya vinu mpe samu na kusala bilanga.
16 Mas deixou em Judá algumas das pessoas mais pobres e as pôs para trabalhar nas plantações de uvas e nos campos.
17 Ba-Kalede mwangisaka makunzi ya bisengo ya mbwaki ya Yinzo ya Yave, bima yina vwandaka na yisi ya nzungu ya nene yina ba yidikaka na kisengo ya mbwaki yina vwandaka na kati ya Yinzo ya Yave. Bawu nataka bisengo ya mbwaki yina na Babilone.
17 Os babilônios quebraram as colunas de bronze e as carretas que estavam ao lado do Templo e também o grande tanque de bronze. Então levaram todo o bronze para a Babilônia.
18 Bawu bakaka biteko, bapele, bambele, bakopo, bandonga ya fyoti na bima nyonso yina ba yidikaka na bisengo ya mbwaki, yina ba vwandaka sadila na Yinzo ya Yave.
18 Levaram as pás e as vasilhas usadas para carregar as cinzas do altar e as tesouras de cortar pavios de lamparinas. Levaram as tigelas onde era recolhido o sangue dos sacrifícios , as vasilhas de queimar incenso e todos os objetos de bronze usados no culto.
19 Mfumu ya bankebi bakaka bima nyonso yina ba yidikaka na wolo mpe na palata, bandonga ya nene, bandonga, bakopo, biteko, bitentokolo ya minda, bandonga ya fyoti mpe bambungu.
19 Levaram todas as peças feitas de ouro ou de prata: as vasilhas pequenas, os pratos de carregar brasas, as tigelas em que era recolhido o sangue dos sacrifícios, as vasilhas para cinza, os candeeiros, as vasilhas de incenso e os vasos usados nas ofertas de bebidas.
20 Bantu lendaka ve na kuteza dema ya bima nyonso yina ba yidikaka na bisengo ya mbwaki, bima yina ntinu Salomoni sadisaka samu na Yinzo ya Yave, makunzi zole, nzungu ya nene yina vwandaka na bangombe kumi na zole ya kisengo ya mbwaki, mpe bapusu-pusu ya yawu.
20 Não foi possível calcular o peso dos objetos de bronze que o rei Salomão havia feito para o Templo, isto é, as duas colunas, as carretas, o grande tanque e os doze bois que o sustentavam. As duas colunas eram iguais: cada uma tinha oito metros de altura por cinco metros e trinta e cinco centímetros de circunferência. Eram ocas, e a grossura do metal era de dez centímetros. No alto de cada coluna havia um remate de bronze, que media dois metros e vinte de altura. Em toda a volta do remate havia um enfeite rendilhado e com romãs. Tudo isso também era de bronze.
21 Yinda ya konso dikunzi kubanda na yisi tii na zulu vwandaka ya Bakude kumi na nana mpe nene ya yawu vwandaka Bakude kumi na zole. Yawu vwandaka na mwa dibulu na kati-kati mpe nene ya bisengo vwandaka ya Misapi yiya.
21 — ausente —
22 Yawu vwandaka na muludi ya kisengo ya mbwaki yina yinda ya yawu vwandaka ya Bakude tanu. Bandilu ya yawu vwandaka ya kubongisa na bifulu ya bisengo ya mbwaki mutindu mpwasa, mpe bambuma ya ngelenade ya kisengo ya mbwaki. Makunzi nyonso zole vwandaka mutindu mosi.
22 — ausente —
23 Na konso lweka ya yawu, ya vwandaka na bambuma ya ngelenade makumi yivwa na sambanu. Na mwa bampwasa ya bisengo yina vwandaka kuna, ya vwandaka na bangelenade nkama.
23 No enfeite rendilhado de cada coluna havia cem romãs, sendo que noventa e seis delas podiam ser vistas do chão.
24 Mfumu ya bankebi kangisaka Selaya, mfumu ya banganga-Nzambi, na kilandi ya yandi Sefanya mpe bankebi tatu ya nkotolo ya Yinzo ya Yave.
24 Nebuzaradã, o comandante-geral, também levou como prisioneiros Seraías, o Grande Sacerdote , e Sofonias, o segundo sacerdote, e os três outros oficiais de importância no Templo.
25 Na mbanza, yandi kangisaka mfumu ya nene ya binwani. Yandi kangisaka mpe bantu nsambwadi yina vwandaka pene-pene ya ntinu, bayina bikanaka na mbanza. Ba kangisaka mpe kisoniki ya mfumu ya binwani, yina vwandaka baka bantu ya yinsi samu na kutula bawu na kati ya binwani. Yandi kangisaka mpe makumi sambanu ya bantu ya yinsi, bayina vwandaka na kati ya mbanza.
25 Da cidade, ele levou o oficial que tinha sido o comandante das tropas, sete conselheiros do rei que ainda estavam lá, o oficial encarregado de alistar homens para o exército e mais sessenta homens importantes.
26 Nebuzaladane, mfumu ya bankebi, nataka bantu yango na sika ya ntinu ya Babilone kuna na mbanza Libela.
26 Nebuzaradã os levou ao rei da Babilônia, que estava na cidade de Ribla,
27 Ntinu ya Babilone kufwaka bawu kuna na mbanza Libela, na kizunga ya Amate.
27 na terra de Hamate. Ali o rei mandou surrá-los e depois matá-los. Assim o povo de Judá foi levado como prisioneiro para fora da sua terra.
28 Lutangu ya bantu yina Nebukadenesale nataka na ngolo na Babilone ni yayi:
28 Este é o número de prisioneiros que Nabucodonosor levou: no sétimo ano do seu reinado, levou três mil e vinte e três;
29 Na mvula ya kumi na nana ya kintinu ya Nebukadenesale, bantu yina ba baka na ngolo na Yelusalemi vwandaka na lutangu ya bankama nana na makumi tatu na zole (832).
29 no décimo oitavo ano, oitocentos e trinta e dois, de Jerusalém.
30 Na mvula ya makumi zole na tatu ya kintinu ya Nebukadenesale, Nebuzaladane mfumu ya bankebi, nataka na ngolo bankama nsambwadi na makumi yiya na tanu (745) ya bantu ya Yuda. Lutangu nyonso ya bantu yina ba nataka na ngolo na yinsi ya nzenza salaka mafunda yiya na bankama sambanu (4 600).
30 No vigésimo terceiro ano, Nebuzaradã levou setecentos e quarenta e cinco. Ao todo, foram levadas quatro mil e seiscentas pessoas.
31 Na mvula ya makumi tatu na nsambwadi katuka ntangu yina ba nataka na ngolo Yoyakime, ntinu ya Yuda, na yinsi ya nzenza, na kilumbu ya makumi zole na tanu ya mvula yina, Ewile-Melodake kumaka ntinu ya Babilone. Yandi lemvokilaka Yoyakime ntinu ya Yuda, mpe yandi basisaka yandi na boloko.
31 No ano em que se tornou rei da Babilônia, Evil-Merodaque foi bondoso com o rei Joaquim, de Judá, e o libertou da prisão. Isto aconteceu trinta e sete anos, onze meses e vinte e cinco dias depois que Joaquim havia sido levado como prisioneiro.
32 Ntinu ya Babilone vwandaka zonzila Yoyakime na bumbote nyonso. Yandi pesaka Yoyakime kiti ya kintinu ya kulutila mfunu na bantinu ya nkaka yina vwandaka na yandi kuna na Babilone.
32 Evil-Merodaque tratou Joaquim com bondade e lhe deu uma posição mais alta do que a dos outros reis que eram prisioneiros com ele em Babilônia.
33 Ba katulaka yandi bikunti ya yandi ya bankole mpe Yoyakime bandaka na kudya na mutindu ya kufwanana na mesa ya ntinu bilumbu nyonso ya luzingu ya yandi.
33 Assim deixaram que Joaquim tirasse as suas roupas de prisioneiro, e vestisse as suas próprias roupas, e comesse junto com o rei pelo resto da sua vida.
34 Ni mutindu yayi ya vwandaka salama konso kilumbu tii na lufwa ya Yoyakime. Ntinu ya Babilone vwandaka pesa Yoyakime nyonso yina yandi vwandaka na yawu nsatu.
34 E todos os dias, enquanto viveu, recebeu do rei uma pensão para o seu sustento.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Jeremias 52, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.