Gênesis 47
mkw (MKW) vs NVI
1 Yosefi kwendaka zabisa Falawo, yandi tubaka: «Tata ya munu na bampangi ya munu me katuka na yinsi ya Kaana. Ntangu yayi bawu kele na kizunga ya Ngosene. Bawu me kwiza na bangombe ya bawu, na mameme, na bankombo, na bima nyonso ya bawu.»
1 José foi dar as notícias ao faraó: "Meu pai e meus irmãos chegaram de Canaã com suas ovelhas, seus bois e tudo o que lhes pertence, e estão agora em Gósen".
2 Na kati ya bampangi ya yandi, Yosefi bakaka bawu tanu, mpe yandi lakisaka bawu na sika ya Falawo.
2 Depois escolheu cinco de seus irmãos e os apresentou ao faraó.
3 Falawo yufulaka bampangi ya Yosefi: «Wapi kisalu yina beno ke salaka?» Bawu vutulaka: «Beto bisadi ya nge, beto kele mivungi ya mameme na bankombo, mutindu vwandaka bankooko ya beto.»
3 Perguntou-lhes o faraó: "Em que vocês trabalham? " Eles lhe responderam: "Teus servos são pastores, como os nossos antepassados".
4 Bawu tubaka na Falawo: «Beto me kwiza zinga na bunzenza na yinsi yayi, samu ti nsatu ya nene me kuma na yinsi ya Kaana, mpe matiti ya kudikila bibulu ke dyaka ve. Mulemvo ya nge, pesa beto muswa ya kuzinga na kizunga ya Ngosene.»
4 Disseram-lhe ainda: "Viemos morar aqui por uns tempos, porque a fome é rigorosa em Canaã, e os rebanhos de teus servos não têm pastagem. Agora, por favor, permite que teus servos se estabeleçam em Gósen".
5 Falawo tubaka na Yosefi: «Tata ya nge na bampangi ya nge me kwiza na sika nge.»
5 Então o faraó disse a José: "Seu pai e seus irmãos vieram a você,
6 Yinsi nyonso ya Ngipiti kele na maboko ya nge. Kwenda tula tata ya nge na bampangi ya nge na kizunga yina me lutila mbote. Bawu kwenda vwanda na kizunga ya Ngosene. Kana na kati ya bawu, nge zaba bayina me zaba mbote-mbote kisalu, tula bawu bamfumu ya bibulu ya munu.
6 e a terra do Egito está a sua disposição; faça com que seu pai e seus irmãos habitem na melhor parte da terra. Deixe-os morar em Gósen. E se você vê que alguns deles são competentes, coloque-os como responsáveis por meu rebanho".
7 Yosefi nataka tata ya yandi Yakobi, mpe yandi lakisaka yandi na sika ya Falawo. Na yina, Yakobi sakumunaka Falawo.
7 Então José levou seu pai Jacó ao faraó e o apresentou a ele. Depois Jacó abençoou o faraó,
8 Falawo yufulaka Yakobi: «Nge me kuma na bamvula yikwa?»
8 e este lhe perguntou: "Quantos anos o senhor tem? "
9 Yakobi vutulaka na Falawo mutindu yayi: «Mu me kuma na bamvula nkama na makumi tatu (130). Mpe konso ntangu, mu vwandaka kwenda zinga na bayinsi ya bunzenza. Luzingu ya munu me vwanda ve ya yinda, yawu me vwanda ya mpasi. Yawu me fwanana ata fyoti ve na yinda ya luzingu ya bankooko ya munu, luzingu ya kwendaka tambula na bayinsi ya bunzenza.»
9 Jacó respondeu ao faraó: "São cento e trinta os anos da minha peregrinação. Foram poucos e difíceis e não chegam aos anos da peregrinação dos meus antepassados".
10 Yakobi sakumunaka dyaka Falawo, mpe yandi basikaka na yinzo ya Falawo.
10 Então, Jacó abençoou o faraó e retirou-se.
11 Yosefi pesaka tata ya yandi na bampangi ya yandi kisika ya kuzinga. Yandi pesaka bawu ntoto na kati ya kizunga yina me lutila mbote na yinsi ya Ngipiti, na ntoto yina kele pene-pene na mbanza Lamesese, mutindu Falawo tumisaka yawu.
11 José instalou seu pai e seus irmãos e deu-lhes propriedade na melhor parte das terras do Egito, na região de Ramessés, conforme a ordem do faraó.
12 Yosefi vwandaka pesa madya na tata ya yandi, na bampangi ya yandi, mpe na bantu nyonso ya dikanda ya tata yandi, mutindu vwandaka lutangu ya bawu.
12 Providenciou também sustento para seu pai, para seus irmãos e para toda a sua família, de acordo com o número de filhos de cada um.
13 Madya vwandaka dyaka ve na yinsi nyonso samu ti, nsatu vwandaka me kuma ya kulutila. Na yinsi ya Ngipiti mpe na yinsi ya Kaana, bantu vwandaka tala mpasi mingi na nsatu.
13 Não havia mantimento em toda a região, pois a fome era rigorosa; tanto o Egito como Canaã desfaleciam por causa da fome.
14 Yosefi kutikaka mbongo nyonso ya bantu ya Ngipiti mpe ya bantu ya Kaana, mbongo yina ba vwandaka sumbila bambuma ya faline. Yandi nataka yawu na yinzo ya Falawo.
14 José recolheu toda a prata que circulava no Egito e em Canaã, dada como pagamento do trigo que o povo comprava, e levou-a ao palácio do faraó.
15 Ntangu mbongo ya bantu ya Ngipiti mpe ya bantu ya Kaana manisaka, bantu nyonso ya Ngipiti kwendaka tala Yosefi mpe bawu tubaka: «Pesa beto madya, nge zola ti beto kufwa na mantwala ya nge samu ti mbongo ke dyaka ve?»
15 Quando toda a prata do Egito e de Canaã se esgotou, todos os egípcios foram suplicar a José: "Dá-nos comida! Não nos deixes morrer só porque a nossa prata acabou".
16 Yosefi vutulaka: «Mutindu beno ke dyaka ve na mbongo, beno pesa munu bibulu ya beno mpe mu ke pesa beno madya.»
16 E José lhes disse: "Tragam então os seus rebanhos, e em troca lhes darei trigo, uma vez que a prata de vocês acabou".
17 Na yina, bawu nataka bibulu ya bawu na sika ya Yosefi. Yosefi pesaka bawu madya mpe bawu pesaka Yosefi bangombe, bampunda, mameme, bankombo na bambuluku. Ni mutindu yina ba salaka na mvula yina: Yosefi pesaka bawu madya, mpe bawu pesaka yandi bibulu nyonso ya bawu.
17 E trouxeram a José os rebanhos, e ele deu-lhes trigo em troca de cavalos, ovelhas, bois e jumentos. Durante aquele ano inteiro ele os sustentou em troca de todos os seus rebanhos.
18 Mvula yina manisaka. Na mvula yina landaka, bawu kwendaka na sika ya Yosefi, mpe bawu tubaka na yandi: «Mfumu ya beto, beto ke bumba ve nge yawu: Beto ke dyaka ve na mbongo mpe bibulu ya beto nyonso me kumaka yimeni ya nge. Yina me bikana na beto na kupesa nge, kaka ni banzutu ya beto na bantoto ya beto.
18 O ano passou, e no ano seguinte voltaram a José, dizendo: "Não temos como esconder de ti, meu senhor, que uma vez que a nossa prata acabou e os nossos rebanhos lhe pertencem, nada mais nos resta para oferecer, a não ser os nossos próprios corpos e as nossas terras.
19 Nge zola ti beto kufwa na mantwala ya nge, mpe ti bantoto ya beto kubikana ya mpamba? Sumba beto na bantoto ya beto na kupesa beto madya, mpe beto ke kuma bandongo ya Falawo, bantoto ya beto mpe ke kuma ya yandi. Pesa beto bambuma ya kukunda samu ti, beto kufwa ve, beto zinga. Mpe bantoto ya beto ke bikana ve ya mpamba.»
19 Não deixes que morramos e que as nossas terras pereçam diante dos teus olhos! Compra-nos, juntamente com as terras, em troca de trigo, e nós, com as nossas terras, seremos escravos do faraó. Dá-nos sementes para que sobrevivamos e não morramos de fome, a fim de que a terra não fique desolada".
20 Na yina, Yosefi sumbilaka Falawo bantoto nyonso ya Ngipiti. Bantu nyonso ya Ngipiti tekisaka bantoto ya bawu, samu ti nsatu lutilaka. Kubanda ntangu yina, yinsi nyonso kumaka mvwilu ya Falawo.
20 Assim, José comprou todas as terras do Egito para o faraó. Todos os egípcios tiveram que vender os seus campos, pois a fome os obrigou a isso. A terra tornou-se propriedade do faraó.
21 Yosefi kitulaka bantu bandongo ya Falawo, na bisika nyonso ya yinsi ya Ngipiti.
21 Quanto ao povo, José o reduziu à servidão, de uma à outra extremidade do Egito.
22 Kasi, Yosefi sumbaka ve bantoto ya banganga-nzambi, samu ti banganga-nzambi vwandaka kuzwa kikunku ya madya ya bawu na sika ya Falawo mpe bawu vwandaka zinga na yawu. Ni yawu yina, bawu tekisaka ve bantoto ya bawu.
22 Somente as terras dos sacerdotes não foram compradas, porque, por lei, esses recebiam sustento regular do faraó, e disso viviam. Por isso não tiveram que vender as suas terras.
23 Yosefi tubaka na bantu: «Bubu yayi, mu me sumba beno na bantoto ya beno mpe beno me kuma mvwilu ya Falawo. Bambuma yawu yayi, beno lenda kunda bilanga ya beno.
23 Então José disse ao povo: "Ouçam! Hoje comprei vocês e suas terras para o faraó; aqui estão as sementes para que cultivem a terra.
24 Na ntangu ya kuyonzika bambuma, beno ke pesa kikunku ya tanu na sika ya Falawo. Na bikunku yiya yina ke bikana, beno ke kuzwa bambuma ya kukunda na ya kudya na bayinzo ya beno, beno na bana ya beno.»
24 Mas vocês darão a quinta parte das suas colheitas ao faraó. Os outros quatro quintos ficarão para vocês como sementes para os campos e como alimento para vocês, seus filhos e os que vivem em suas casas".
25 Bawu tubaka: «Mfumu, nge me vuukisa beto mpe nge me sadila beto mambu ya mbote. Na yina, beto me ndima na kuvwanda bandongo ya Falawo.»
25 Eles disseram: "Meu senhor, tu nos salvaste a vida. Visto que nos favoreceste, seremos escravos do faraó".
26 Ni yawu yina, Yosefi basisaka Musiku samu na mambu yina me tadila bantoto ya Ngipiti. Musiku yango ke ntete tii bubu yayi. Yawu ke na kutuba ti: Na ntangu ya kuyonzika bambuma, kikunku ya tanu fwana kupesama na sika ya Falawo. Kaka bantoto ya banganga-nzambi kele ve mvwilu ya Falawo.
26 Assim, quanto à terra, José estabeleceu o seguinte decreto no Egito, que permanece até hoje: Um quinto da produção pertence ao faraó. Somente as terras dos sacerdotes não se tornaram propriedade do faraó.
27 Bantu ya Isayeli zingaka na yinsi ya Ngipiti na kizunga ya Ngosene. Bawu kuzwaka bamvwilu mingi. Bawu butanaka mpe bawu kumaka mingi.
27 Os israelitas se estabeleceram no Egito, na região de Gósen. Lá adquiriram propriedades, foram prolíferos e multiplicaram-se muito.
28 Yakobi zingaka na Ngipiti bamvula kumi na nsambwadi. Luzingu ya yandi nyonso salaka bamvula nkama na makumi yiya na nsambwadi (147).
28 Jacó viveu dezessete anos no Egito, e os anos da sua vida chegaram a cento e quarenta e sete.
29 Ntangu bilumbu ya lufwa ya Isayeli kumaka pene-pene, yandi bokilaka mwana ya yandi Yosefi, mpe yandi tubaka na yandi: «Kana nge zola munu, tula diboko ya nge na yisi ya dibunda ya munu mpe tuba na munu ti, nge ke lakisa munu luzolo ya nge mpe kukwikama ya nge: Mulemvo ya nge, kukunda munu ve awa na Ngipiti.
29 Aproximando-se a hora da sua morte, Israel chamou seu filho José e lhe disse: "Se quer agradar-me, ponha a mão debaixo da minha coxa e prometa que será bondoso e fiel comigo: Não me sepulte no Egito.
30 Ntangu mu ke kufwa, nge ke katula munu na Ngipiti mpe nge ke kwenda tula munu na ndyamu ya bankooko ya munu.» Yosefi vutulaka: «Mu ke sala mutindu nge me tuba.»
30 Quando eu descansar com meus pais, leve-me daqui do Egito e sepulte-me junto a eles". José respondeu: "Farei como o senhor me pede".
31 Yakobi tubaka dyaka: «Kudya ndefi samu na dyambu yayi.» Na yina, Yosefi kudyaka ndefi, mpe Isayeli fukamaka na lweka yina vwandaka yintu ya mfulu ya yandi.
31 Mas Jacó insistiu: "Jure-me". E José lhe jurou, e Israel curvou-se apoiado em seu bordão.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Gênesis 47, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.