Gênesis 45
mkw (MKW) vs NTLH
1 Yosefi lendaka ve na kukanga ntima na mantwala ya bantu nyonso yina vwandaka pene-pene ya yandi. Na yina, yandi lookaka: «Beno basisa bantu ya munu nyonso.» Yandi bikanaka kaka yandi mosi na bampangi ya yandi. Ni kuna yandi zabisaka bawu ti ni yandi Yosefi, mpangi ya bawu.
1 José não conseguiu mais controlar a sua emoção diante dos seus empregados, de modo que gritou: — Saiam todos daqui! Por isso nenhum dos empregados estava ali quando José contou aos irmãos quem ele era.
2 Yosefi dilaka na ngolo, bantu ya Ngipiti kuwaka, mpe nsangu kumaka tii na yinzo ya Falawo, ntinu ya Ngipiti.
2 Ele começou a chorar tão alto, que os egípcios ouviram, e a notícia chegou até o palácio do rei.
3 Yosefi tubaka na bampangi ya yandi: «Ni munu Yosefi! Tata ya munu kele ntete moyo?» Kasi bampangi ya yandi lendaka ve na kuvutula mvutu samu ti, bawu vwandaka na boma na mantwala ya yandi.
3 José disse aos irmãos: — Eu sou José. O meu pai ainda está vivo? Quando os irmãos ouviram isso, ficaram tão assustados, que não puderam responder nada.
4 Yosefi tubaka na bampangi ya yandi: «Beno belama pene-pene na munu.» Bawu belamaka, mpe Yosefi tubaka: «Ni munu Yosefi, mpangi ya beno, yina beno tekisaka samu ti ba nata munu na Ngipiti.
4 E José disse: — Cheguem mais perto de mim, por favor. Eles chegaram, e ele continuou: — Eu sou o seu irmão José, aquele que vocês venderam a fim de ser trazido para o Egito.
5 Kasi beno kunyonga ve mpe beno tala ve ntima mpasi na yina beno tekisaka munu, samu ti, ba nataka munu na yinsi yayi. Ni Nzambi muntu fidisaka munu kwaku na mantwala ya beno samu ti, mu vuukisa luzingu ya beno.
5 Agora não fiquem tristes nem aborrecidos com vocês mesmos por terem me vendido a fim de ser trazido para cá. Foi para salvar vidas que Deus me enviou na frente de vocês.
6 Yayi me kuma bamvula zole yina nsatu kotaka na yinsi yayi, mpe bamvula tanu dyaka me bikana, yina beto ke lenda ve na kusaba ntoto, mpe kuyonzika madya.
6 Já houve dois anos de fome no mundo, e ainda haverá mais cinco anos em que ninguém vai preparar a terra, nem colher.
7 Ni yawu yina, Nzambi me fidisa munu na mantwala ya beno samu na kukubikila beno bima ya kudya na yinsi yayi, mpe kukeba beno moyo, beno na makanda ya beno.
7 Deus me enviou na frente de vocês a fim de que ele, de um modo maravilhoso, salvasse a vida de vocês aqui neste país e garantisse que teriam descendentes.
8 Ni beno ve bantu fidisaka munu kwaku, kasi ni Nzambi. Mpe yandi me sala ti mu vwanda muntu ya nene na kati ya luyalu ya Falawo, ntinu ya Ngipiti. Nzambi me sala munu mfumu ya yinzo ya kimfumu ya Falawo, mpe ntwadisi ya yinsi nyonso ya Ngipiti.
8 Portanto, não foram vocês que me mandaram para cá, mas foi Deus. Ele me pôs como o mais alto ministro do rei. Eu tomo conta do palácio dele e sou o governador de todo o Egito.
9 Beno kwenda nswalu na sika ya tata ya munu, mpe beno zabisa yandi mutindu yayi: “Mwana ya nge Yosefi me tuba: Nzambi me tula munu mfumu ya Ngipiti nyonso, kwiza na sika ya munu, kuvingila dyaka ve.
9 — Agora voltem depressa para casa e digam ao meu pai que o seu filho José manda lhe dizer o seguinte: “Deus me fez governador de todo o Egito. Venha me ver logo; não demore.
10 Nge ke zinga na kizunga ya Ngosene pene-pene na munu. Kuna nge ke zinga na bana ya nge, mitekolo ya nge, mameme, bankombo, bangombe ya nge, na bimvwama ya nge nyonso.
10 O senhor morará na região de Gosém e assim ficará perto de mim — o senhor, os seus filhos, os seus netos, as suas ovelhas, as suas cabras, o seu gado e tudo o que é seu.
11 Kwaku mu ke pesa nge nyonso, samu ti nge kondwa kima ve, nge na dikanda ya nge, na nyonso yina kele ya nge. Samu ti nsatu ke zingila dyaka bamvula tanu.”»
11 A fome ainda vai durar mais cinco anos, e em Gosém eu darei mantimentos ao senhor, à sua família e aos seus animais. Assim não lhes faltará nada.”
12 «Beno mosi ke na kutala na meso ya beno, mpangi ya munu Bezame mpe ke na kutala ti ni munu Yosefi ke na kuzonza na beno.
12 José continuou: — Todos vocês e Benjamim, o meu irmão, podem ver que sou eu mesmo, José, quem está falando.
13 Beno kwenda zabisa na tata ya munu, bunene ya bumfumu yina mu me kuma na yawu, kwaku na yinsi ya Ngipiti, mpe nyonso yina beno me tala awa. Beno sala mbangu na kunata yandi kwaku.»
13 Contem ao meu pai como sou poderoso aqui no Egito, contem tudo o que têm visto. Vão depressa e tragam o meu pai para cá.
14 Yosefi bumbasanaka na leki ya yandi Bezame, mpe bawu zole dilaka.
14 José abraçou o seu irmão Benjamim e começou a chorar. E, abraçado com José, Benjamim também chorou.
15 Yosefi fibaka bampangi ya yandi nyonso na kudila. Ni kuna bampangi ya yandi kuzwaka ngolo ya kusolola na yandi.
15 Então, ainda chorando, José abraçou e beijou cada um dos seus irmãos. Depois disso os irmãos começaram a falar com ele.
16 Nsangu wakanaka na yinzo ya Falawo ti bampangi ya Yosefi me kwiza. Falawo na bisadi ya yandi, yangalalaka na nsangu yina.
16 A notícia de que os irmãos de José tinham vindo chegou até o palácio do rei do Egito, e ele e os seus servidores ficaram contentes com isso.
17 Mpe Falawo tubaka na Yosefi: «Tuba na bampangi ya nge na kusala mutindu yayi: “Beno fulusa bambuluku ya beno na bima ya kudya mpe beno kwenda na yinsi ya Kaana.
17 O rei disse a José: — Diga aos seus irmãos que carreguem os animais e voltem para a terra de Canaã.
18 Beno baka tata ya beno na makanda ya beno, mpe beno vutuka na sika ya munu. Mu ke pesa beno kizunga yina me lutila kitoko na yinsi ya Ngipiti, mpe beno ke kudya bima yina me lutila mbote.”
18 E me tragam o pai deles e as famílias deles. Eu lhes darei as melhores terras que há no Egito, e eles comerão o que este país produz de melhor.
19 Na yina me tala nge, zabisa bawu mutindu yayi: “beno baka bapusu-pusu ya yinsi ya Ngipiti ya kunatina bakento ya beno, na bana ya beno, mpe na tata ya beno. Na manima, beno vutuka kwaku.
19 Que os seus irmãos levem daqui do Egito carretas para trazerem as mulheres, as crianças pequenas e também o pai deles.
20 Beno kunyonga ve samu na bima ya beno yina ke bikana kuna. Samu ti, bima yina me lutila kitoko na yinsi ya Ngipiti ke vwanda ya beno.»
20 E não se preocupem por deixarem para trás as coisas que têm, pois o melhor que há na terra do Egito será deles.
21 Bana ya Isayeli salaka mutindu ba zabisaka bawu. Yosefi pesaka bawu bapusu-pusu mutindu vwandaka ntumunu ya Falawo, na madya ya kudya na nzila.
21 Os filhos de Jacó fizeram isso. José lhes deu carretas, como o rei havia mandado, e mantimento para a viagem.
22 Yandi pesaka na mosi-mosi na bawu kinkuti ya ntalu, kasi na Bezame yandi pesaka bankama tatu (300) ya mbongo na binkuti tanu ya ntalu.
22 Também lhes deu roupas novas, mas a Benjamim deu trezentas barras de prata e cinco mudas de roupas.
23 Yandi fidisaka mpe na tata ya yandi bambuluku ya mbakala kumi ya kufuluka na bima ya kitoko ya Ngipiti, mpe bambuluku ya nkento kumi ya kufuluka na bambuma ya faline na mampa, mpe na bima ya nkaka ya kudya na nzila samu na tata ya yandi.
23 Para o pai, José mandou dez jumentos carregados das melhores coisas do Egito e dez jumentos carregados de trigo, pão e outros mantimentos para a viagem.
24 Yandi tubaka na bawu: «Beno kuswana ve na nzila.» Yandi bikaka bawu mpe bawu kwendaka.
24 Os irmãos se despediram, e na hora de partir José aconselhou: — Não briguem pelo caminho.
25 Bawu bikaka Ngipiti, bawu kumaka na yinsi ya Kaana, na sika tata ya bawu Yakobi.
25 Eles saíram do Egito e, quando chegaram a Canaã, foram à casa de Jacó, o seu pai.
26 Mpe bawu tubaka na yandi: «Yosefi ke ntete moyo, ni yandi muntu kele mfumu ya nene ya yinsi nyonso ya Ngipiti.» Yakobi vwandaka mutindu ti yandi kuwaka bawu ve, samu ti yandi vwandaka kwikila ve na mambu yina bawu vwandaka zabisa yandi.
26 Então lhe disseram: — José está vivo! Ele é o governador de todo o Egito! Jacó quase desmaiou e não podia acreditar.
27 Bawu zabisaka yandi mambu nyonso yina Yosefi tubaka na bawu. Na manima, yandi talaka bapusu-pusu yina Yosefi fidisaka samu na kunata yandi. Ntangu tata ya bawu Yakobi talaka nyonso yina, yandi kwikilaka mpe yandi kuzwaka ngolo.
27 Porém, quando lhe contaram tudo o que José tinha dito, e quando viu as carretas que havia mandado para levá-lo para o Egito, Jacó ficou muito animado.
28 Isayeli, yina ba ke bokilaka mpe Yakobi, tubaka: «Ya me lunga! Mwana ya munu Yosefi ke ntete moyo! Mu zola kwenda tala yandi tekila mu kufwa.»
28 E disse: — Já chega! O meu filho José ainda está vivo. Quero vê-lo antes de eu morrer.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Gênesis 45, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.