Gênesis 42
mkw (MKW) vs NVI
1 Yakobi kuwaka ti bambuma ya faline kele na yinsi ya Ngipiti, yandi tubaka na bana ya yandi: «Samu na yinki beno me vwandaka ya beno awa kaka na kutalasanaka?
1 Quando Jacó soube que no Egito havia trigo, disse a seus filhos: "Por que estão aí olhando uns para os outros? "
2 Mu me kuwa ti bambuma ya faline kele na Ngipiti. Beno kwenda kuna, mpe beno sumbila beto yawu, samu ti beto zinga, beto kufwa ve na nsatu.»
2 Disse ainda: "Ouvi dizer que há trigo no Egito. Desçam até lá e comprem trigo para nós, para que possamos continuar vivos e não morramos de fome".
3 Na yina, kumi ya bampangi ya Yosefi kwendaka sumba bambuma ya faline na Ngipiti.
3 Assim dez dos irmãos de José desceram ao Egito para comprar trigo.
4 Kasi Yakobi fidisaka ve Bezame, leki ya Yosefi samu ti yandi kwenda na bayaya ya yandi. Samu ti yandi tubaka: «Mu kele na boma ti dyambu ya yimbi kukumina yandi.»
4 Jacó não deixou que Benjamim, irmão de José, fosse com eles, temendo que algum mal lhe acontecesse.
5 Bana ya Isayeli kwizaka sumba bambuma ya faline na Ngipiti, nzila mosi na bisumbi ya nkaka yina vwandaka kwenda kuna. Samu ti nsatu ya nene vwandaka na yinsi ya Kaana.
5 Os filhos de Israel estavam entre outros que também foram comprar trigo, por causa da fome na terra de Canaã.
6 Yosefi vwandaka mfumu ya nene na yinsi ya Ngipiti. Ni yandi vwandaka twadisa kisalu ya kutekisaka bambuma ya faline na bantu nyonso ya yinsi. Bampangi ya Yosefi kwizaka fukama kizizi na ntoto na mantwala ya Yosefi.
6 José era o governador do Egito e era ele que vendia trigo a todo o povo da terra. Por isso, quando os irmãos de José chegaram, curvaram-se diante dele, rosto em terra.
7 Yosefi talaka bampangi ya yandi, mpe zabaka bawu. Yandi salaka ti bampangi ya yandi kuzaba yandi ve. Yandi zonzila bawu na ngolo nyonso: «Wapi sika beno me katuka?» Bawu vutulaka: «Beto me katuka na yinsi ya Kaana, mpe beto me kwiza sumba bima ya kudya.»
7 José reconheceu os seus irmãos logo que os viu, mas agiu como se não os conhecesse, e lhes falou asperamente: "De onde vocês vêm? " Responderam eles: "Da terra de Canaã, para comprar comida".
8 Yosefi zabaka bawu, kasi bawu vwandaka zaba dyaka yandi ve.
8 José reconheceu os seus irmãos, mas eles não o reconheceram.
9 Yosefi bambukaka moyo na bandosi yina yandi lotaka samu na bawu. Mpe yandi tubaka na bawu: «Beno kele bambeni yina me kwiza samu na kuzaba lebakana ya yinsi ya beto.»
9 Lembrou-se então dos sonhos que tivera a respeito deles e lhes disse: "Vocês são espiões! Vieram para ver onde a nossa terra está desprotegida".
10 Bawu vutulaka: «Ve mfumu ya munu! Bisadi ya nge me kwiza kaka samu na kusumba bima ya kudya.
10 Eles responderam: "Não, meu senhor. Teus servos vieram comprar comida.
11 Beto nyonso kele bana ya tata mosi, mpe beto kele ya kudedama. Beto bisadi ya nge, beto kele ve bambeni yina me kwiza samu na kuzaba wapi mutindu beto lenda dyata kimfumu ya yinsi ya beno.»
11 Todos nós somos filhos do mesmo pai. Teus servos são homens honestos, e não espiões".
12 Yosefi vutulaka: «Ve! Luvunu! Beno me kwiza samu na kusosa kuzaba lembakani ya yinsi ya beto.»
12 Mas José insistiu: "Não! Vocês vieram ver onde a nossa terra está desprotegida".
13 Bawu tubaka dyaka: «Beto bisadi ya nge, beto kele kumi na zole, bana ya tata mosi na yinsi ya Kaana. Bubu yayi, leki ya beto kele na tata ya beto, mpangi ya beto mosi kufwaka.»
13 E eles disseram: "Teus servos eram doze irmãos, todos filhos do mesmo pai, na terra de Canaã. O caçula está agora em casa com o pai, e o outro já morreu".
14 Yosefi vutulaka: «Ni yina mu zabisaka beno, ti beno kele bambeni.
14 José tornou a afirmar: "É como lhes falei: Vocês são espiões!
15 Tala mutindu ke vwandila ntontolo ya beno: Ya tsyelika, na nkumbu ya Falawo, ntinu ya Ngipiti, beno ke basika ve na yinsi yayi tekila ti leki ya beno kwiza kwaku.
15 Vocês serão postos à prova: Juro pela vida do faraó que vocês não sairão daqui, enquanto o seu irmão caçula não vier para cá.
16 Beno fidisa mosi na kati ya beno na kwenda baka yandi mpe, ba ya nkaka, ke bikana na boloko. Ni kuna mu ke zaba kana mambu yina beno me zabisa munu kele ya tsyelika. Kana ya kele mutindu yina ve, na nkumbu ya Falawo, ntinu ya Ngipiti, beno kele ya tsyelika bambeni.»
16 Mandem algum de vocês buscar o seu irmão enquanto os demais aguardam presos. Assim ficará provado se as suas palavras são verdadeiras ou não. Se não forem, juro pela vida do faraó que ficará confirmado que vocês são espiões! "
17 Yosefi tulaka bawu nyonso na boloko bilumbu tatu.
17 E os deixou presos três dias.
18 Na kilumbu ya tatu, Yosefi tubaka na bawu: «Tala mutindu beno ke sala, samu na kuvwanda moyo. Mu ke zitisaka Nzambi.
18 No terceiro dia, José lhes disse: "Eu tenho temor de Deus. Se querem salvar suas vidas, façam o seguinte:
19 Kana beno kele bantu ya kudedama, beno ndima ti mosi na beno kubikana na boloko yayi beno kele. Ba ya nkaka kunata bambuma ya faline na makanda ya beno, yina kele na kufwa nsatu.
19 Se vocês são homens honestos, deixem um dos seus irmãos aqui na prisão, enquanto os demais voltam, levando trigo para matar a fome das suas famílias.
20 Mpe beno natina munu leki ya beno. Ni kuna mu ke zaba ti yina beno me tuba kele ya tsyelika, mpe beno ke kufwa ve.» Ni mutindu yina bawu salaka.
20 Tragam-me, porém, o seu irmão caçula, para que se comprovem as suas palavras e vocês não tenham que morrer".
21 Bawu tubaka bawu na bawu mutindu yayi: «Ya tsyelika! Beto me kuzwa masembo samu na mpangi ya beto. Beto talaka mpasi ya yandi ntangu yandi vwandaka lomba beto mulemvo, kasi beto wilaka yandi ve. Ni yawu yina, mpasi yayi kele na kukuminaka beto.»
21 Eles se prontificaram a fazer isso e disseram uns aos outros: "Certamente estamos sendo punidos pelo que fizemos a nosso irmão. Vimos como ele estava angustiado, quando nos implorava por sua vida, mas não lhe demos ouvidos; por isso nos sobreveio esta angústia".
22 Mpe Lubene vutulaka na bawu: «Mu zabisaka beno ti: “Beno sala ve yimbi na mwana yayi”, kasi beno wilaka munu ve. Awa beto ke na kufuta masumu ya lufwa ya yandi.»
22 Rúben respondeu: "Eu não lhes disse que não maltratassem o menino? Mas vocês não quiseram me ouvir! Agora teremos que prestar contas do seu sangue".
23 Bawu zabaka ve ti Yosefi vwandaka kuwa mambu yina bawu vwandaka zonza. Samu ti, ya vwandaka na mubangudi yina vwandaka sadisa bawu na kuzonzaka na Yosefi.
23 Eles, porém, não sabiam que José podia compreendê-los, pois ele lhes falava por meio de um intérprete.
24 Yosefi bikaka bawu mpe kwendaka dila na mansweki.
24 Nisso José retirou-se e começou a chorar, mas logo depois voltou e conversou de novo com eles. Então escolheu Simeão e mandou acorrentá-lo diante deles.
25 Na manima, Yosefi pesaka ntumunu na bisadi ya yandi na kufulusa basaki ya bawu na bambuma ya faline, mpe na kuvutula mbongo ya mosi-mosi na saki ya yandi. Yandi pesa mpe bawu madya ya kudya na nzila. Ni mutindu yina ba salaka samu na bawu.
25 Em seguida, José deu ordem para que enchessem de trigo suas bagagens, devolvessem a prata de cada um deles, colocando-a nas bagagens, e lhes dessem mantimentos para a viagem. E assim foi feito.
26 Bawu tulaka basaki ya madya ya bawu na zulu ya bambuluku ya bawu, mpe bawu kwendaka.
26 Eles puseram a carga de trigo sobre os seus jumentos e partiram.
27 Ntangu bawu kumaka na kisika ya kulutisila mpimpa, mosi na bawu zibulaka saki ya yandi samu na kupesa madya na mbuluku ya yandi, mpe yandi talaka mbongo ya yandi na kati ya saki.
27 No lugar onde pararam para pernoitar, um deles abriu a bagagem para pegar forragem para o seu jumento e viu a prata na boca da bagagem.
28 Yandi tubaka na bampangi ya yandi: «Ba me vutula mbongo ya munu, yawu yayi na kati ya saki ya munu!» Bawu pamukaka mpe boma kuzwaka bawu. Bawu tubaka bawu na bawu mutindu yayi: «Yayi yinki Nzambi me sala beto?»
28 E disse a seus irmãos: "Devolveram a minha prata. Está aqui em minha bagagem". Seus corações se encheram de pavor e, tremendo, disseram uns aos outros: "Que é isto que Deus fez conosco? "
29 Ntangu bawu kumaka na sika ya tata ya bawu Yakobi, na yinsi ya Kaana, bawu zabisaka yandi mambu nyonso yina kuminaka bawu. Bawu tubaka:
29 Ao chegarem à casa de seu pai Jacó, na terra de Canaã, relataram-lhe tudo o que lhes acontecera, dizendo:
30 «Muntu yina kele mfumu ya yinsi, me zonzila beto na ngolo nyonso. Yandi me zonza ti beto kele bambeni yina me kwiza samu na kuzaba lembakani ya yinsi ya beto.
30 "O homem que governa aquele país falou asperamente conosco e nos tratou como espiões da terra.
31 Beto vutulaka na yandi: “Beto kele ve bambeni, kasi bantu ya kudedama.
31 Mas nós lhe asseguramos que somos homens honestos e não espiões.
32 Beto vwandaka kumi na zole, bana ya tata mosi. Mpangi ya beto mosi kufwaka, bubu yayi leki ya beto kele na tata ya beto na yinsi ya Kaana.”
32 Dissemos também que éramos doze irmãos, filhos do mesmo pai, e que um já havia morrido e que o caçula estava com o nosso pai, em Canaã.
33 Muntu yango, mfumu ya yinsi, tubaka na beto mutindu yayi: “Beno bikila munu mpangi ya beno mosi, ni kuna mu ke zaba kana beno kele ya kudedama. Mpe beno baka yina me fwanana, samu na kunatina makanda ya beno, yina kele na kufwa nsatu.
33 "Então o homem que governa aquele país nos disse: ‘Vejamos se vocês são honestos: um dos seus irmãos ficará aqui comigo, e os outros poderão voltar e levar mantimentos para matar a fome das suas famílias.
34 Na yina, beno natina munu leki ya beno, ni kuna mu ke zaba ti beno kele ve bambeni, kasi bantu ya kudedama. Na manima, mu ke vutula mpangi ya beno, mpe mu ke bika beno kusala mumbungu na yinsi ya munu mutindu beno zola.”»
34 Tragam-me, porém, o seu irmão caçula, para que eu comprove que vocês não são espiões, mas sim, homens honestos. Então lhes devolverei o irmão e os autorizarei a fazer negócios nesta terra’ ".
35 Bawu vwandaka basisa madya na basaki ya bawu. Mpe na saki ya konso muntu, bawu vwandaka kuta saki ya yandi ya mbongo. Ntangu bawu talaka mbongo yango, bawu kuzwaka boma na Yakobi tata ya bawu.
35 Ao esvaziarem as bagagens, dentro da bagagem de cada um estava a sua bolsa cheia de prata. Quando eles e seu pai viram as bolsas cheias de prata, ficaram com medo.
36 Mpe tata ya bawu, Yakobi, tubaka na bawu mutindu yayi: «Beno me zimbisa munu bana zole: Yosefi na Simewone kele dyaka ve. Mpe beno zola baka dyaka munu Bezame! Mambu nyonso yayi ke na kubwa ni na zulu ya munu!»
36 E disse-lhes seu pai Jacó: "Vocês estão tirando meus filhos de mim! Já fiquei sem José, agora sem Simeão e ainda querem levar Benjamim. Tudo está contra mim! "
37 Lubene tubaka na tata ya yandi: «Nge lenda kufwa bana ya munu zole, kana mu vutula ve Bezame. Pesa yandi na maboko ya munu, mpe mu ke vutula yandi na sika ya nge.»
37 Então Rúben disse ao pai: "Podes matar meus dois filhos se eu não o trouxer de volta. Deixa-o aos meus cuidados, e eu o trarei".
38 Yakobi vutulaka: «Ve! Mwana ya munu ke kwenda na beno ve. Yaya ya yandi me kufwa, kaka ni yandi me bikana na munu. Mu me kuma kiboba, kana dyambu ya yimbi kumina yandi na nzila, mu ke kufwa na manyongo, samu na beno.»
38 Mas o pai respondeu: "Meu filho não descerá com vocês; seu irmão está morto, e ele é o único que resta. Se qualquer mal lhe acontecer na viagem que estão por fazer, vocês farão estes meus cabelos brancos descerem à sepultura com tristeza".
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Gênesis 42, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.