Gênesis 19
mkw (MKW) vs NVI
1 Na nkokila, bambazi zole kumaka na Sodome. Loti vwandaka ya kuvwanda na mwelo ya mbanza. Ntangu Loti talaka bawu, yandi telamaka na kwenda bwabana bawu mpe yandi fukamaka kizizi na ntoto.
1 Os dois anjos chegaram a Sodoma ao anoitecer, e Ló estava sentado à porta da cidade. Quando os avistou, levantou-se e foi recebê-los. Prostrou-se, rosto em terra,
2 Loti tubaka: «Mulemvo ya beno bamfumu ya munu, beno kwiza na yinzo ya kisadi ya beno, beno sukula makulu, beno lutisa mpimpa kuna, mpe mbasi na suka-suka, beno ke landa nzila ya beno.» Bawu vutulaka: «Ve, beto ke lala ya beto na ngaanda, na kisika yina bantu ke yonzamaka.»
2 e disse: "Meus senhores, por favor, acompanhem-me à casa do seu servo. Lá poderão lavar os pés, passar a noite e, pela manhã, seguir caminho. Não, passaremos a noite na praça", responderam.
3 Kasi Loti bondilaka bawu mingi, mpe bawu kwendaka na yinzo ya yandi. Yandi salaka mukembo, yandi lambaka madya na mampa yina vwandaka ve na levule. Yandi pesaka bawu yawu mpe bawu kudyaka.
3 Mas ele insistiu tanto com eles que, finalmente, o acompanharam e entraram em sua casa. Ló mandou preparar-lhes uma refeição e assar pão sem fermento, e eles comeram.
4 Ntete bawu lala, bantu ya Sodome zungaka yinzo ya Loti, kubanda na bantwenya tii na biboba. Bantu nyonso vwandaka kuna.
4 Ainda não tinham ido deitar-se, quando todos os homens de toda parte da cidade de Sodoma, dos mais jovens aos mais velhos, cercaram a casa.
5 Bawu bokilaka Loti mpe bawu yufulaka yandi: «Wapi bantu yina me kwiza na sika ya nge na mpimpa yayi? Basisa bawu awa, samu ti beto vukisa mfulu na bawu.»
5 Chamaram Ló e lhe disseram: "Onde estão os homens que vieram à sua casa esta noite? Traga-os para nós aqui fora para que tenhamos relações com eles".
6 Loti basikaka na ngaanda mpe yandi kangaka mwelo ya yinzo ya yandi.
6 Ló saiu da casa, fechou a porta atrás de si
7 Yandi tubaka na bawu: «Mulemvo ya beno bampangi ya munu. Beno sala ve yimbi.
7 e lhes disse: "Não, meus amigos! Não façam essa perversidade!
8 Beno tala, mu ke na bandumba zole yina me zaba ntete ve babakala. Mu ke natina beno bawu, mpe beno ke sala bawu mambu nyonso yina beno zola. Kasi beno sala ve yimbi na bantu yayi, samu ti bawu kele banzenza yina mu me yamba na yinzo ya munu.»
8 Olhem, tenho duas filhas que ainda são virgens. Vou trazê-las para que vocês façam com elas o que bem entenderem. Mas não façam nada a estes homens, porque se acham debaixo da proteção do meu teto".
9 Bawu tubaka na Loti: «Katuka kuna! Nge ke nzenza mpe nge zola kufundisa beto? Beto ke talisa nge mpasi ya kulutila na bawu.» Bawu nungunaka Loti na ngolo, mpe bawu belamaka na mwelo samu na kumwangisa yawu.
9 "Saia da frente! ", gritaram. E disseram: "Este homem chegou aqui como estrangeiro, e agora quer ser o juiz! Faremos a você pior do que a eles". Então empurraram Ló com violência e avançaram para arrombar a porta.
10 Kasi bantu zole yina lambulaka maboko samu na kubenda Loti na kati ya yinzo, mpe bawu kangaka mwelo ya yinzo.
10 Nisso, os dois visitantes agarraram Ló, puxaram-no para dentro e fecharam a porta.
11 Mpe bawu salaka ti meso ya bantu nyonso yina vwandaka na mwelo ya yinzo kufwa, kubanda na bantwenya tii na bantu ya kukula. Bawu vwandaka lenda dyaka ve na kutala mwelo ya yinzo.
11 Depois feriram de cegueira os homens que estavam à porta da casa, dos mais jovens aos mais velhos, de maneira que não conseguiam encontrar a porta.
12 Babakala zole yina yufulaka Loti: «Ba nani dyaka kele bantu ya dikanda ya nge awa? Ya vwanda babokilo, ya vwanda bana ya bakento mpe ya babakala. Nyonso yina kele ya nge, nge fwana basisa yawu na mbanza yayi.
12 Os dois homens perguntaram a Ló: "Você tem mais alguém na cidade — genros, filhos ou filhas, ou qualquer outro parente? Tire-os daqui,
13 Beto ke mwangisa mbanza yayi, samu ti kuyawula yina ba ke na kuyawula samu na yawu me lutila nene na meso ya Yave. Ni yawu yina, Yave me tumisa beto samu na kwiza mwangisa yawu.»
13 porque estamos para destruir este lugar. As acusações feitas ao Senhor contra este povo são tantas que ele nos enviou para destruir a cidade".
14 Loti basikaka samu na kwenda zonza na babokilo ya yandi, bayina zolaka kwela bana ya yandi ya bakento. Mpe yandi tubaka na bawu: «Beno basika mbangu na mbanza yayi, samu ti Yave ke mwangisa yawu.» Kasi bawu vwandaka banza ti yandi vwandaka sakana.
14 Então Ló foi falar com seus genros, os quais iam casar-se com suas filhas, e lhes disse: "Saiam imediatamente deste lugar, porque o Senhor está para destruir a cidade! " Mas eles pensaram que ele estava brincando.
15 Na suka-suka, bambazi tubaka na Loti: «Telama, baka kento ya nge mpe bandumba zole ya nge yina kele awa. Beno basika na mbanza samu ti beno kufwa ve na kitumbu yina ke pesama na mbanza yayi.»
15 Ao raiar do dia, os anjos insistiam com Ló, dizendo: "Depressa! Leve daqui sua mulher e suas duas filhas, ou vocês também serão mortos quando a cidade for castigada".
16 Loti vwandaka lutisa ntangu na kubasika. Na yina, bantu zole yina simbaka yandi na maboko, na kento ya yandi na bandumba zole ya yandi, samu ti Yave vwandaka tadila bawu kyadi. Na yina, ba kwendaka bika bawu na ngaanda ya mbanza.
16 Tendo ele hesitado, os homens o agarraram pela mão, como também a mulher e as duas filhas, e os tiraram dali à força e os deixaram fora da cidade, porque o Senhor teve misericórdia deles.
17 Ntangu ba vwandaka basisa bawu na mbanza, ba tubaka na Loti: «Kima samu na kuvuukisa luzingu ya nge. Kutala ve na manima, kutelama ve na kizunga yayi ya Yolodani. Kima na zulu ya mongo samu ti nge kufwa ve.»
17 Assim que os tiraram da cidade, um deles disse a Ló: "Fuja por amor à vida! Não olhe para trás e não pare em lugar nenhum da planície! Fuja para as montanhas, ou você será morto! "
18 Loti vutulaka: «Ve Mfumu, mulemvo ya nge!»
18 Ló, porém, lhes disse: "Não, meu senhor!
19 Nge me sala kisadi ya nge mambu ya mbote. Nge me lakisa munu luzolo mingi, samu ti nge me vuukisa luzingu ya munu. Kasi mongo kele ntama mingi, mu ke lenda ve na kukuma kuna tekila mpasi kubwidila munu, mpe mu lenda kufwa.
19 Seu servo foi favorecido por sua benevolência, pois o senhor foi bondoso comigo, poupando-me a vida. Não posso fugir para as montanhas, se não esta calamidade cairá sobre mim, e morrerei.
20 Tala mbanza yayi yina kele pene-pene awa, mu lenda kwenda bumbama kuna. Mbanza yango ke kaka ya fyoti. Mulemvo ya nge, bika ti mu kwenda kuna, samu ti mu vuukisa luzingu ya munu. Nge me tala ve ti mbanza yango kele ya fyoti?
20 Aqui perto há uma cidade pequena. Está tão próxima que dá para correr até lá. Deixe-me ir para lá! Mesmo sendo tão pequena, lá estarei a salvo".
21 Mbazi tubaka na Loti: «Mu me fwila dyaka nge kyadi, mu ke mwangisa ve mbanza yina nge me tuba.
21 "Está bem", respondeu ele. "Também lhe atenderei esse pedido; não destruirei a cidade da qual você fala.
22 Kima mbangu mpe nge kwenda bumbama kuna. Samu ti, mu ke sala kima ve kana nge me kuma ntete kuna ve. Ni yawu yina, ba pesaka mbanza yina nkumbu Soyale.»
22 Fuja depressa, porque nada poderei fazer enquanto você não chegar lá". Por isso a cidade foi chamada Zoar.
23 Ntangu Loti kumaka na Soyale, ntangu basikaka.
23 Quando Ló chegou a Zoar, o sol já havia nascido sobre a terra.
24 Mpe Yave nokisaka mvula ya sufe mpe ya tiya na mbanza Sodome mpe Ngomole. Tiya yina katukaka na zulu na sika ya Yave.
24 Então o Senhor, o próprio Senhor, fez chover do céu fogo e enxofre sobre Sodoma e Gomorra.
25 Yandi mwangisaka bambanza yina mpe kizunga nyonso. Yandi mwangisaka mpe bantu nyonso ya bambanza yina na bima nyonso yina ke menaka na ntoto.
25 Assim ele destruiu aquelas cidades e toda a planície, com todos os habitantes das cidades e a vegetação.
26 Kasi kento ya Loti talaka na manima, mpe yandi kumaka kiteki ya mungwa.
26 Mas a mulher de Ló olhou para trás e se transformou numa coluna de sal.
27 Na suka-suka, Abalayami kwendaka na kisika yina yandi vwandaka solola na Yave.
27 Na manhã seguinte, Abraão se levantou e voltou ao lugar onde tinha estado diante do Senhor.
28 Yandi talaka na lweka ya Sodome mpe Ngomole mpe na kizunga nyonso ya Yolodani. Yandi talaka mulinga yina vwandaka basika kuna, mutindu mulinga ya tiya ya kulutila.
28 E olhou para Sodoma e Gomorra, para toda a planície, e viu uma densa fumaça subindo da terra, como fumaça de uma fornalha.
29 Ntangu Nzambi mwangisaka bambanza ya kizunga yina, yandi bambukaka moyo na Abalayami. Yandi vuukisaka Loti ntangu yandi mwangisaka bambanza yina, kisika vwandaka zinga Loti.
29 Quando Deus arrasou as cidades da planície, lembrou-se de Abraão e tirou Ló do meio da catástrofe que destruiu as cidades onde Ló vivia.
30 Loti katukaka na mbanza Soyale. Yandi yulukaka mongo samu na kwenda zinga kuna na bana ya yandi zole ya bakento, samu ti yandi vwandaka na boma ya kuzinga na Soyale. Ni yawu yina, yandi kwendaka zinga na kati ya ntadi ya nene na bana ya yandi zole ya bakento.
30 Ló partiu de Zoar com suas duas filhas e passou a viver nas montanhas, porque tinha medo de permanecer em Zoar. Ele e suas duas filhas ficaram morando numa caverna.
31 Kilumbu mosi, mwana ya kuluntu tubaka na leki ya yandi: «Tata ya beto me kuma kiboba mpe ata muntu lenda kwela beto na yinsi yayi, mutindu ya ke salamaka bisika nyonso.
31 Um dia, a filha mais velha disse à mais jovem: "Nosso pai já está velho, e não há homens nas redondezas que nos possuam, segundo o costume de toda a terra.
32 Kwiza beto nwikisa tata ya beto vinu. Na manima, beto vukisa mfulu na yandi, samu ti beto pesa tata ya beto bana.»
32 Vamos dar vinho a nosso pai e então nos deitaremos com ele para preservar a linhagem de nosso pai".
33 Na mpimpa ya kilumbu yina, bawu nwikisa tata ya bawu vinu, mpe mwana ya kuluntu kwendaka vukisa mfulu na tata ya yandi. Mutindu tata vwandaka na yisi ya malafu, yandi zabaka ata fyoti ve ntangu mwana kwizaka lala na yandi, mpe ntangu mwana kwendaka.
33 Naquela noite deram vinho ao pai, e a filha mais velha entrou e se deitou com ele. E ele não percebeu quando ela se deitou nem quando se levantou.
34 Kilumbu yina landaka, yaya tubaka na leki ya yandi: «Mazono mu vukisaka mfulu na tata ya beto. Mpimpa yayi mpe, beto nwikisa dyaka yandi vinu. Kwenda vukisa mfulu na yandi, samu ti beto pesa tata ya beto bana.»
34 No dia seguinte a filha mais velha disse à mais nova: "Ontem à noite deitei-me com meu pai. Vamos dar-lhe vinho também esta noite, e você se deitará com ele, para que preservemos a linhagem de nosso pai".
35 Na mpimpa yina, ba nwikisaka dyaka tata ya bawu vinu. Leki kwendaka vukisa mfulu na tata ya yandi, Tata zabaka ata fyoti ve ntangu mwana kwizaka lala na yandi, mpe ntangu mwana kwendaka.
35 Então, outra vez deram vinho ao pai naquela noite, e a mais nova foi e se deitou com ele. E ele não percebeu quando ela se deitou nem quando se levantou.
36 Na yina, bana zole ya Loti ya bakento kuzwaka bivumu ya tata ya bawu.
36 Assim, as duas filhas de Ló engravidaram do próprio pai.
37 Yaya butaka mwana ya bakala. Yandi pesaka yandi nkumbu Mowabe. Ni Mowabe kele nkooko ya ba-Mowabe tii bubu yayi.
37 A mais velha teve um filho, e deu-lhe o nome de Moabe; este é o pai dos moabitas de hoje.
38 Leki mpe butaka mwana ya bakala. Yandi pesaka yandi nkumbu Bene-Ami. Ni Bene-Ami kele nkooko ya ba-Amone tii bubu yayi.
38 A mais nova também teve um filho, e deu-lhe o nome de Ben-Ami; este é o pai dos amonitas de hoje.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Gênesis 19, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.