Êxodo 32
mkw (MKW) vs VC
1 Bantu ya Isayeli talaka ti Moyize vwandaka zingila mingi na kukulumuka mongo. Na yina, bawu kwendaka yonzama na sika ya Aloni mpe bawu tubaka na yandi: «Yidikila beto nzambi yina ke twadisa beto, samu ti Moyize, muntu yina me basisa beto na yinsi ya Ngipiti, beto zaba ve yinki me kumina yandi.»
1 Vendo que Moisés tardava a descer da montanha, o povo agrupou-se em volta de Aarão e disse-lhe: "Vamos: faze-nos um deus que marche à nossa frente, porque esse Moisés, que nos tirou do Egito, não sabemos o que é feito dele."
2 Aloni vutulaka na bawu: «Kana ni mutindu yina, beno baka binzembele ya wolo yina kele na makutu ya bakento ya beno, ya bana ya beno ya babakala mpe ya bana ya beno ya bakento. Beno natina munu yawu.»
2 Aarão respondeu-lhes: "Tirai os brincos de ouro que estão nas orelhas de vossas mulheres, vossos filhos e vossas filhas, e trazei-mos."
3 Bantu nyonso ya Isayeli katulaka binzembele ya wolo yina vwandaka na makutu ya bawu. Bawu nataka yawu na sika ya Aloni.
3 Tiraram todos os brincos de ouro que tinham nas orelhas e trouxeram-nos a Aarão,
4 Aloni bakaka wolo yina. Yandi sulumunaka yawu na tiya, yandi tutaka yawu na kisengo, samu na kuyidika kiteki ya mwana ya ngombe. Na manima, bantu tubaka: «Bantu ya Isayeli, nzambi ya nge yina basisaka nge na Ngipiti yandi yayi!»
4 o qual, tomando-os em suas mãos, pôs o ouro em um molde e fez dele um bezerro de metal fundido. Então exclamaram: "Eis, ó Israel, o teu Deus que te tirou do Egito."
5 Ntangu Aloni talaka dyambu yina, yandi tungaka kiyokolo ya minkayulu na mantwala ya kiteki yina. Yandi lookaka mutindu yayi: «Mbasi ke vwanda kilumbu ya mukembo samu na Yave!»
5 Aarão, vendo isso, construiu um altar diante dele e exclamou: "Amanhã haverá uma festa em honra do Senhor."
6 Na kilumbu yina landaka, bawu vumbukaka na suka-suka. Bawu pesaka minkayulu ya kuyoka. Bawu pesaka mpe minkayulu ya kiwisa. Na manima, bawu vwandaka samu na kudya mpe kunwa. Mpe bawu telamaka samu na kuyangalala.
6 No dia seguinte pela manhã, ofereceram holocaustos e sacrifícios pacíficos. O povo assentou-se para comer e beber, e depois levantaram-se para se divertir.
7 Kaka na ntangu yina mpe, Yave tubaka na Moyize: «Kwenda, kulumuka na nswalu, samu ti bantu ya nge yina nge basisaka na yinsi ya Ngipiti, bawu ke na kusala masumu ya nene.»
7 O Senhor disse a Moisés: "Vai, desce, porque se corrompeu o povo que tiraste do Egito.
8 «Na kusala mutindu yina, bawu me bika na nswalu nzila yina mu lakisaka bawu. Bawu me yidika mwana ya ngombe na bisengo ya kusulumuka. Bawu me fukama na mantwala ya yawu. Bawu me pesa yawu minkayulu mpe bawu me tuba: “Bantu ya Isayeli, nzambi ya nge yina basisaka nge na Ngipiti yandi yayi!”.»
8 Desviaram-se depressa do caminho que lhes prescrevi; fizeram para si um bezerro de metal fundido, prostraram-se diante dele e ofereceram-lhe sacrifícios, dizendo: eis, ó Israel, o teu Deus que te tirou do Egito.
9 Yave tubaka dyaka na Moyize: «Mu ke na kutala ti bantu yayi kele bantu ya yintu ngolo.
9 Vejo, continuou o Senhor, que esse povo tem a cabeça dura.
10 Ntangu yayi, bika ti munu mosi mu sala. Mu ke dasukila bawu. Mu ke manisa na kufwa bawu. Kasi mu ke sala ti dikanda ya nge kuvwanda nene.»
10 Deixa, pois, que se acenda minha cólera contra eles e os reduzirei a nada; mas de ti farei uma grande nação."
11 Moyize sosaka na kulembisa ntima ya Yave, Nzambi ya yandi. Yandi tubaka: «Yave, samu na yinki nge ke na kudasukila bantu ya nge, yina nge basisaka na yinsi ya Ngipiti, na lulendo ya nge ya nene? Nge sadilaka ve ngolo ya nge samu na bawu?
11 Moisés tentou aplacar o Senhor seu Deus, dizendo-lhe: "Por que, Senhor, se inflama a vossa ira contra o vosso povo que tirastes do Egito com o vosso poder e à força de vossa mão?
12 Kana nge sala mutindu yina, bantu ya Ngipiti ke tuba: “Ni samu na kutalisa bawu mpasi, kufwa bawu na myongo, kumanisa na kufwa bawu mpe kuzimbisa bawu na ntoto, yandi vwandaka me basisa bawu na Ngipiti”! Na yina, bika nkele ya nge ya kulutila. Bika na kutalisa bantu ya nge mpasi.
12 Não é bom que digam os egípcios: com um mau desígnio os levou, para matá-los nas montanhas e suprimi-los da face da terra! Aplaque-se vosso furor, e abandonai vossa decisão de fazer mal ao vosso povo.
13 Bambuka moyo na bisyelo ya nge Abalayami, Isaaki mpe Yakobi, bayina nge diilaka ndefi na nkumbu ya nge mosi na kutuba: “Mu ke sala ti beno kuma mingi mutindu bambwetete ya mazulu. Mu ke pesa na makanda ya beno yinsi nyonso yina mu zonzilaka. Yawu ke vwanda mvwilu ya bawu ya bantangu nyonso.”»
13 Lembrai-vos de Abraão, de Isaac e de Israel, vossos servos, aos quais jurastes por vós mesmo de tornar sua posteridade tão numerosa como as estrelas do céu e de dar aos seus descendentes essa terra de que falastes, como uma herança eterna."
14 Na yina, Yave bikaka dibanza yina yandi kuzwaka ya kutalisa bantu ya yandi mpasi.
14 E o Senhor se arrependeu das ameaças que tinha proferido contra o seu povo.
15 Na manima, Moyize kulumukaka mongo na matadi nyonso zole ya ngwisani na maboko. Konso ditadi vwandaka ya kusonama na balweka nyonso zole.
15 Moisés desceu da montanha segurando nas mãos as duas tábuas da lei, que estavam escritas dos dois lados, sobre uma e outra face.
16 Matadi yina, ni Nzambi yidikaka yawu. Bisono yina, ya vwandaka bisono ya Nzambi, yina yandi sonikaka na zulu ya matadi.
16 Eram obra de Deus, e a escritura nelas gravada era a escritura de Deus.
17 Ntangu Yeswa vwandaka kulumuka na Moyize, yandi kuwaka makelele yina bantu vwandaka sala, yandi tubaka na Moyize: «Makelele ya mvita ke na kuwakana na kivwandu ya bantu ya beto.»
17 Ouvindo o barulho que o povo fazia com suas aclamações, Josué disse a Moisés: "Há gritos de guerra no acampamento!"
18 Moyize vutulaka: «Ve, ya kele ve makelele ya mikunga ya bantu yina me nunga. Ya kele mpe ve makelele ya mikunga ya bantu yina ba me nunga. Kasi ya kele makelele ya mikunga ya kidi-kidi mu ke na kuwa!»
18 "Não, respondeu Moisés, não são gritos de vitória, nem gritos de derrota: o que ouço são cantos."
19 Ntangu Moyize vwandaka belama na kivwandu, yandi talaka kiteki ya wolo ya mwana ya ngombe mpe bantu yina vwandaka bina. Na yina, Moyize dasukaka. Yandi losaka matadi yina vwandaka na yandi na maboko. Yandi mwangisaka yawu na yisi ya mongo.
19 Aproximando-se do acampamento, viu o bezerro e as danças. Sua cólera se inflamou, arrojou de suas mãos as tábuas e quebrou-as ao pé da montanha.
20 Moyize bakaka kiteki yango yina ba yidikaka. Yandi yokaka yawu na tiya. Yandi nikaka yawu tii yawu kumaka fundu-fundu. Yandi mwangisaka yawu na zulu ya maza mpe yandi nwikisaka bana ya Isayeli maza yango.
20 Em seguida, tomando o bezerro que tinham feito, queimou-o e esmagou-o até reduzi-lo a pó, que lançou na água e a deu de beber aos israelitas.
21 Moyize yufulaka na Aloni: «Yinki bantu yayi me sala nge tii na kukotisa bawu na disumu yayi ya nene?» –
21 Moisés disse a Aarão: "Que te fez este povo para que tenhas atraído sobre ele um tão grande pecado?"
22 Aloni vutulaka: «Mfumu ya munu, kudasuka ve. Nge mosi nge zaba ti bantu yayi ke kwendaka ve ntama na kusala yimbi.
22 Aarão respondeu: "Não se irrite o meu senhor. Tu mesmo sabes o quanto este povo é inclinado ao mal.
23 Bawu me kwiza zabisa munu: “Yidikila beto nzambi yina ke twadisa beto, samu ti Moyize yina basisaka beto na yinsi ya Ngipiti, beto zaba ve yinki me kumina yandi”.
23 Eles disseram-me: faze-nos um deus que marche à nossa frente, porque este Moisés, que nos tirou do Egito, não sabemos o que é feito dele.
24 Mu yufulaka bawu: “Na kati ya beno, banani kele na wolo?” Na mbala mosi, bawu katulaka binzembele yina vwandaka na bawu, mpe bawu pesaka munu yawu. Mu tulaka yawu na tiya. Ni kuna kiteki ya mwana ya ngombe yayi salamaka.»
24 Eu lhes disse: Todos aqueles que têm ouro, despojem-se dele! E mo entregaram: joguei-o ao fogo e saiu esse bezerro."
25 Moyize talaka ti bantu ya Isayeli kumaka na muvusu, samu ti Aloni bikaka ti bawu kukuma na muvusu ya mutindu yina. Na yina, Moyize talaka ti mitantu ya yandi lendaka talisa yandi nsoni.
25 Moisés viu que o povo estava desenfreado, porque Aarão tinha-lhe soltado as rédeas, expondo-o assim à mofa de seus adversários.
26 Moyize kwendaka telama na nkotolo ya kivwandu. Yandi tubaka: «Bayina kele bantu ya Yave, bawu kwiza na sika ya munu!» Na yina, bana nyonso ya Levi kwizaka yonzama na sika ya Moyize.
26 Pôs-se de pé à entrada do acampamento e exclamou: "Venham a mim todos aqueles que são pelo Senhor!" Todos os filhos de Levi se ajuntaram em torno dele.
27 Moyize tubaka na bawu: «Yave, Nzambi ya Isayeli ke na kutuba: “Konso muntu na kati ya beno kubaka mbele ya yandi ya mvita. Beno tambula na kati ya kivwandu nyonso, beno lutila na konso mwelo. Beno kufwa bampangi ya beno, bandiku ya beno, mpe bamfinangani ya beno.”»
27 Ele disse-lhes: "Eis o que diz o Senhor, o Deus de Israel: cada um de vós meta a espada sobre sua coxa. Passai e repassai através do acampamento, de uma porta à outra, e cada um de vós mate o seu irmão, seu amigo, seu parente!"
28 Na yina, bana ya Levi salaka mutindu Moyize zonzaka. Na kilumbu yina, keba ve mafunda tatu (3 000) ya bantu kufwaka na kati ya bantu ya Isayeli.
28 Os filhos de Levi fizeram o que ordenou Moisés, e cerca de três mil homens morreram naquele dia entre o povo.
29 Moyize tubaka: «Bubu yayi, beno me kuzwa luve ya kukota na kisalu ya Yave. Na kati ya dyambu yayi, konso muntu na kati ya beno me kufwa mwana to mpangi. Ni yawu yina, Yave me pesa beno lusakumunu bubu yayi.»
29 Moisés disse: "Consagrai-vos desde hoje ao Senhor, porque cada um de vós, ao preço de seu filho e de seu irmão, tendes atraído sobre vós hoje uma bênção."
30 Na kilumbu yina landaka, Moyize tubaka na bantu ya Isayeli: «Beno me sala disumu ya nene. Ntangu yayi, mu ke yuluka na mongo na sika ya Yave. Mu zaba ve kana mu lenda sala nyonso yina me fwanana samu na mulemvo ya disumu ya beno.»
30 No dia seguinte, Moisés disse ao povo: "Cometestes um grande pecado. Mas vou subir hoje ao Senhor; talvez obtenha o perdão de vossa culpa."
31 Na yina, Moyize vutukaka na sika ya Yave, mpe yandi tubaka: «Bantu yayi me sala disumu ya nene. Bawu me yidika nzambi ya bawu ya wolo.
31 Moisés voltou junto do Senhor e disse: "Oh, esse povo cometeu um grande pecado: fizeram para si um deus de ouro.
32 Ntangu yayi, lemvokila disumu ya bawu. Kana ve, katula kwandi nkumbu ya munu na kati ya dibuku ya nge, dibuku yina nge sonikaka.»
32 Rogo-vos que lhes perdoeis agora esse pecado! Senão, apagai-me do livro que escrevestes."
33 Yave vutulaka na Moyize: «Muntu yina mu ke katula nkumbu na dibuku ya munu, ni muntu yina me sala disumu na ntadisi ya munu.
33 O Senhor disse a Moisés: "Aquele que pecou contra mim, este apagarei do meu livro.
34 Ntangu yayi, kwenda. Nata bantu na kisika yina mu me zonzila nge. Mbazi ya munu ke tambula na mantwala ya nge. Kasi kilumbu kele, yina mu ke pesa bawu kitumbu, samu na disumu ya bawu.»
34 Vai agora e conduze o povo aonde eu te disse: meu anjo marchará diante de ti. Mas, no dia de minha visita, eu punirei seu pecado."
35 Na yina, Yave pesaka bantu ya Isayeli kitumbu, samu ti bawu yidikaka kiteki ya mwana ya ngombe ya wolo, mwana ya ngombe yina Aloni yidikaka.
35 Feriu o Senhor o povo, por ter arrastado Aarão a fabricar o bezerro.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Êxodo 32, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.