Êxodo 16
mkw (MKW) vs NVT
1 Mukangu nyonso ya bana ya Isayeli bikaka Elime. Bawu kwendaka na yinsi ya kuyuma yina ba ke bokilaka Sine. Sine kele na kati-kati ya Elime na Sinayi. Ya vwandaka na kilumbu ya kumi na tanu, na ngonda ya zole katuka kilumbu yina bawu basikaka na yinsi ya Ngipiti.
1 A comunidade de Israel partiu de Elim e chegou ao deserto de Sim, entre Elim e o monte Sinai, no décimo quinto dia do segundo mês, após a saída do Egito.
2 Kuna na yinsi ya kuyuma, mukangu nyonso ya bana ya Isayeli bandaka na kuvungutila Moyize na Aloni.
2 Também ali, toda a comunidade de Israel se queixou de Moisés e Arão.
3 Bana ya Isayeli zonzaka na bawu: «Samu na yinki Yave kufwaka kwandi beto ve na yinsi ya Ngipiti! Kuna beto vwandaka vukana pene-pene ya banzungu ya ngombe mpe beto vwandaka yukuta na kudya mampa! Beno me basisa beto na kunata beto na yinsi ya kuyuma, samu na kufwa mukangu nyonso yayi na nsatu!»
3 “Se ao menos o S enhor tivesse nos matado no Egito!”, lamentavam-se. “Lá, nós nos sentávamos em volta de panelas cheias de carne e comíamos pão à vontade. Mas agora vocês nos trouxeram a este deserto para nos matar de fome!”
4 Yave tubaka na Moyize: «Katuka na zulu, mu ke nokisa mvula ya mampa samu na beno. Konso kilumbu bantu ke banda na kwendaka lokota mampa yina me lunga na kudya na kilumbu. Ni mutindu yina mu ke meka bawu. Mu ke tala kana bawu ke tumama na misiku ya munu to bawu ke tumama ve?
4 Então o S enhor disse a Moisés: “Vejam, farei chover comida do céu para vocês. Diariamente o povo sairá e recolherá a quantidade de alimento que precisar para aquele dia. Com isso, eu os provarei para ver se seguirão ou não minhas instruções.
5 Na kilumbu ya sambanu, ntangu ba ke lamba yina ba me lokota na kilumbu yina, yawu ke vwanda kikunku ya kulutila bambala zole na yina ba ke lokotaka konso kilumbu.»
5 No sexto dia, quando recolherem o alimento e o prepararem, haverá o dobro do normal”.
6 Na yina, Moyize na Aloni tubaka na bana nyonso ya Isayeli: «Na nkokila yayi, beno ke zaba ti ni Yave me basisa beno na yinsi ya Ngipiti.
6 Assim, Moisés e Arão disseram a todos os israelitas: “Ao entardecer, vocês saberão que foi o S enhor quem os tirou da terra do Egito.
7 Mbasi na suka, beno ke tala nkembo ya Yave. Yandi me kuwa kuvunguta yina beno ke na kuvungutila Yave, samu ti beto, beto kele banani, samu ti beno vungutila beto?»
7 Pela manhã, verão a glória do S enhor , pois ele ouviu suas queixas, que são contra ele, e não contra nós. O que fizemos para vocês se queixarem de nós?”.
8 Moyize tubaka: «Yave ke pesa beno mbisi ya kudya na nkokila. Yandi ke pesa beno mpe mampa ya kudya mpe ya kuyukuta na suka. Samu ti Yave me kuwa kuvunguta yina beno ke na kuvungutila yandi. Beto, beto kele banani, samu ti beno kuvungutila beto? Ya tsyelika, ni beto ve beno ke na kuvungutila, kasi ni Yave beno ke na kuvungutila.»
8 E Moisés acrescentou: “O S enhor lhes dará carne para comer à tarde e os saciará com pão pela manhã, pois ouviu suas queixas contra ele. O que fizemos? Sim, suas queixas são contra o S enhor , e não contra nós”.
9 Moyize tubaka na Aloni: «Zonza na mukangu nyonso ya bana ya Isayeli: “Beno belama na mantwala ya Yave. Samu ti yandi me kuwa kuvunguta ya beno.”»
9 Em seguida, Moisés disse a Arão: “Anuncie a toda a comunidade de Israel: ‘Apresentem-se diante do S enhor , pois ele ouviu suas queixas’”.
10 Ntangu Aloni vwandaka zonza na mukangu nyonso ya bana ya Isayeli, bawu balukaka na kutala na lweka ya yinsi ya kuyuma. Na mpamukunu, nkembo ya Yave talanaka na kati ya dituti.
10 Enquanto Arão falava a toda a comunidade de Israel, o povo olhou em direção ao deserto e viu a glória do S enhor na nuvem.
11 Yave zonzaka na Moyize:
11 O S enhor disse a Moisés:
12 «Mu me kuwa kuvunguta yina bana ya Isayeli ke na kuvungutila munu. Tuba na bawu: “Na nkokila yayi beno ke kudya mbisi. Mbasi na suka, beno ke yukuta na kudya mampa. Beno ke zaba ti mu kele Yave, Nzambi ya beno.”»
12 “Ouvi as queixas dos israelitas. Agora diga-lhes: ‘Ao entardecer, vocês terão carne para comer e, pela manhã, pão à vontade. Assim, saberão que eu sou o S enhor , seu Deus’”.
13 Kaka na nkokila yina, bandeke kwizaka kuna. Yawu fulusaka kisika nyonso yina bantu ya Isayeli yidikaka kivwandulu ya bawu. Na suka mpe, kinoko vwandaka na balweka nyonso ya kivwandu yina.
13 Ao entardecer, muitas codornas apareceram, cobrindo o acampamento. Na manhã seguinte, os arredores do acampamento estavam úmidos de orvalho.
14 Ntangu kinoko yina katukaka, na ntoto ya yinsi ya kuyuma talanaka bima mosi yina vwandaka mutindu mwa bambuma ya fyoti-fyoti mutindu maza ya mpembe.
14 Quando o orvalho se evaporou, havia sobre o chão uma camada de flocos finos como geada.
15 Bana ya Isayeli talaka yawu mpe bawu yufulaka bawu na bawu: «Yayi kele yinki?» Bawu yufulaka mutindu yina samu ti bawu vwandaka zaba ve yinki ya vwandaka. Moyize tubaka na bawu: «Ya kele mampa yina Yave me pesa beno na kudya.
15 Quando os israelitas viram aquilo, perguntaram uns aos outros: “O que é isso?”, pois não faziam ideia do que era. Moisés lhes disse: “Este é o alimento que o S
16 Beno tala yinki Yave me tumisa: “Konso muntu kulokota yina yandi lenda kudya. Ya ke vwanda Womele mosi na muntu mosi. Konso muntu ke baka yina me fwanana, samu na lutangu ya bantu nyonso yina kele na yinzo ya yandi.”»
16 E estas são as instruções do S enhor : ‘Cada família deve recolher a quantidade necessária, dois litros para cada pessoa de sua tenda’”.
17 Bana ya Isayeli salaka mutindu yina. Ba ya nkaka lokotaka mingi, ba ya nkaka lokotaka ndambu.
17 Os israelitas seguiram as instruções. Alguns recolheram mais, outros menos.
18 Ntangu ba tezaka bikunku na Womele, ba talaka ti bayina vwandaka na mingi bakaka ve ya kulutila mpe bayina bakaka ndambu vwandaka kondwa kima ve. Konso muntu bakaka yina lungaka na kudya.
18 Contudo, quando mediram, cada um tinha o suficiente. Não sobrou alimento para os que recolheram mais nem faltou para os que recolheram menos. Cada família recolheu exatamente a quantidade necessária.
19 Moyize zabisaka bawu: «Mane yayi, ata muntu ke bumba yawu tii na suka.»
19 Moisés lhes disse: “Não guardem coisa alguma para o dia seguinte”.
20 Bantu ya nkaka wilaka ve Moyize. Bawu bumbaka yawu tii na suka. Mpe yawu butaka bantunga, yawu bandaka na kubasika nsunga. Na yina, Moyize dasukilaka bawu.
20 Alguns deles, porém, não deram ouvidos e guardaram um pouco de alimento até a manhã seguinte. A essa altura, a comida estava cheia de vermes e cheirava muito mal. Moisés ficou furioso com eles.
21 Konso suka bawu vwandaka lokota yawu. Konso muntu vwandaka lokota yina yandi lendaka kudya na kilumbu. Kasi ntangu ntangu vwandaka kuma ngolo, yawu vwandaka sulumuka.
21 Depois disso, as famílias passaram a recolher, a cada manhã, a quantidade necessária de alimento. E, quando o sol esquentava, os flocos que não tinham sido recolhidos derretiam e desapareciam.
22 Na kilumbu ya sambanu, bawu lokotaka keba ve Bawomele zole na muntu, kikunku ya kulutila bambala zole na kikunku yina ba ke lokotaka konso kilumbu. Bamfumu nyonso ya mukangu kwendaka zabisa yawu na sika ya Moyize.
22 No sexto dia, recolheram o dobro do habitual, ou seja, quatro litros para cada pessoa. Então todos os líderes da comunidade se dirigiram a Moisés e o informaram a esse respeito.
23 Yandi zabisaka bawu: «Ni mutindu yina Yave tumisaka na kusala. Mbasi ke vwanda saba, kilumbu yina kele ya kubyekwa samu na Yave. Beno lamba yina beno ke lamba. Beno tokisa yina beno ke tokisa. Ya nkaka yina ke bikana, beno bumba yawu tii mbasi na suka.»
23 Moisés lhes disse: “Foi o que o S enhor ordenou: ‘Amanhã será um dia de descanso, o sábado consagrado para o S enhor . Portanto, assem ou cozinhem hoje a quantidade que desejarem e guardem o restante para amanhã’”.
24 Bawu bumbaka yina bikanaka tii na suka mutindu moyize tumisaka. Na mbala yayi, yawu basisaka ve bantunga, mpe yawu basikaka ve nsunga ya yimbi.
24 Eles separaram uma porção para o dia seguinte, como Moisés havia ordenado. Pela manhã, a comida restante não tinha mau cheiro nem vermes.
25 Moyize tubaka: «Beno kudya yawu bubu yayi, samu ti kilumbu ya bubu yayi kele Saba ya Yave. Bubu yayi beno ke tala ve yawu kuna na ngaanda ya kivwandu.
25 Moisés disse: “Comam o alimento hoje, pois é o sábado do S enhor . Hoje não haverá alimento no chão para recolher.
26 Beno ke lokota yawu na kati ya bilumbu sambanu, kasi kilumbu ya nsambwadi ya kele saba, kilumbu ya kupema. Mane ke vwanda ve.»
26 Durante seis dias vocês podem recolher alimento, mas o sétimo dia é o sábado, quando não haverá alimento algum no chão”.
27 Na kilumbu yango ya nsambwadi, ya vwandaka na bantu ya nkaka na kati ya bantu ya Isayeli, bayina basikaka samu na kulokota mane, kasi bawu kuzwaka yawu ve.
27 Ainda assim, algumas pessoas saíram para recolhê-lo no sétimo dia, mas não o encontraram.
28 Yave tubaka na Moyize: «Tii wapi ntangu beno ke manga na kutumama na bantumunu ya munu mpe na misiku ya munu?
28 O S enhor disse a Moisés: “Até quando este povo se recusará a obedecer às minhas ordens e instruções?
29 Beno fwana zaba ti Yave me pesa beno saba. Ni yawu yina, na kilumbu ya sambanu, yandi ke na kupesa beno madya ya bilumbu zole. Na yina, beno vwanda konso muntu na kisika ya yandi. Ata muntu kubasika ve na yinzo ya yandi na kilumbu ya nsambwadi.»
29 Entendam que o sábado é um presente do S enhor para vocês. Por isso, no sexto dia, ele lhes dá uma porção dobrada de alimento, suficiente para dois dias. No sábado, cada um deve ficar onde está. Não saiam para recolher alimento no sétimo dia”.
30 Na yina, bantu ya Isayeli pemaka na kilumbu ya nsambwadi.
30 No sétimo dia, portanto, o povo descansou.
31 Bantu ya Isayeli pesaka madya yina nkumbu ya mane. Yawu vwandaka mutindu mbuma ya koleyande. Yawu vwandaka mpembe mpe kitoko na kudya mutindu bima yina ba me lamba na mafuta ya nyosi.
31 Os israelitas chamaram aquela comida de maná. Era branco como a semente de coentro e tinha gosto de massa folhada de mel.
32 Moyize tubaka: «beno tala yinki Yave me tumisa: “ba bumba Womele mosi ya mane samu na bambandu yina ke kwiza na manima ya beno. Bawu mpe, bawu ke tala mampa yina mu me pesa beno na kudya na yinsi ya kuyuma, na ntangu yina mu me basisa beno na yinsi ya Ngipiti.”»
32 Então Moisés disse: “É isto que o S enhor ordenou: ‘Encham uma vasilha de dois litros com maná e preservem-no para seus descendentes. Assim, as gerações futuras poderão ver o alimento que eu lhes dei no deserto quando os libertei do Egito’”.
33 Moyize tubaka na Aloni: «Baka diyuki. Tula Womele mosi ya mane na kati, mpe tula yawu na mantwala ya Yave. Ba ke bumba yawu samu na bambandu yina ke kwiza na manima ya beto.»
33 Moisés disse a Arão: “Pegue uma vasilha e encha-a com dois litros de maná. Em seguida, coloque-a diante do S enhor , a fim de preservar o maná para as gerações futuras”.
34 Mutindu Yave tumisaka yawu na Moyize, Aloni kwendaka tula diyuki yango na mantwala ya matadi ya ngwisani, samu na kubumba yawu.
34 Arão fez conforme o S enhor havia ordenado a Moisés e colocou a vasilha de maná diante das tábuas da aliança, para guardá-la.
35 Bana ya Isayeli salaka bamvula makumi yiya na kudyaka mane tii na ntangu yina bawu kumaka na yinsi yina vwandaka zinga bantu. Bawu vwandaka kudya mane tii na ntangu yina bawu kumaka na ndilu ya yinsi ya Kaana.
35 Os israelitas comeram maná durante quarenta anos, até chegarem à terra onde se estabeleceriam. Comeram maná até chegarem à fronteira da terra de Canaã.
36 Womele kele kikunku mosi na kati ya bikunku kumi ya Efa.
36 (A vasilha usada para medir o maná continha um ômer, que era a décima parte da medida padrão. )
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Êxodo 16, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.