Eclesiastes 7
mkw (MKW) vs ARA
1 Kuvwanda na nsangu ya mbote me lutila mbote na kuvwanda na mananasi ya mbote. Kilumbu ya kufwa me lutila mbote na kilumbu ya mbutukulu.
1 Melhor é a boa fama do que o unguento precioso, e o dia da morte, melhor do que o dia do nascimento.
2 Kukwenda na yinzo yina kele mafwa, ya me lutila mbote na kukwenda na yinzo yina ba ke na kudya madya ya mukembo. Samu ti na kati ya yinzo yina kele mafwa, ni kuna kele nsukunu ya konso muntu. Bayina kele moyo ba fwana kuyindulaka dyambu yina.
2 Melhor é ir à casa onde há luto do que ir à casa onde há banquete, pois naquela se vê o fim de todos os homens; e os vivos que o tomem em consideração.
3 Kyadi me lutila mbote na kuseka. Ata ti kizizi kele ya kyadi, ntima lenda vwanda ya yawu ya kuyangalala.
3 Melhor é a mágoa do que o riso, porque com a tristeza do rosto se faz melhor o coração.
4 Ntima ya muntu ya ndwenga kele kuna na yinzo yina kele mafwa.
4 O coração dos sábios está na casa do luto, mas o dos insensatos, na casa da alegria.
5 Kukuwa masembo ya muntu ya ndwenga me lutila mbote na kukuwa nzimbu ya bizoba.
5 Melhor é ouvir a repreensão do sábio do que ouvir a canção do insensato.
6 Samu ti kuseka ya bizoba kele mutindu makelele ya mwa bayinti ya fyoti-fyoti yina ke na kulema na yisi ya nzungu. Yina mpe kele kaka ya mpamba.
6 Pois, qual o crepitar dos espinhos debaixo de uma panela, tal é a risada do insensato; também isto é vaidade.
7 Kunyokola bampangi ke pesaka buzengi na muntu ya ndwenga. Makabu ke bebisaka ntima ya muntu.
7 Verdadeiramente, a opressão faz endoidecer até o sábio, e o suborno corrompe o coração.
8 Nsukunu ya dyambu me lutila mbote na mbandukulu ya yawu. Kuvwanda ya kuzuna me lutila mbote na kuvwanda na lunangu.
8 Melhor é o fim das coisas do que o seu princípio; melhor é o paciente do que o arrogante.
9 Kudasuka nswalu-nswalu ve. Samu ti nkele ke zolaka kuvwanda na kati-kati ya bizoba.
9 Não te apresses em irar-te, porque a ira se abriga no íntimo dos insensatos.
10 Kutuba ve ti: «Samu na yinki ntangu ya ntama lutilaka mbote na ntangu yayi?» Samu ti muntu ya ndwenga lenda kukiyufula ve kyuvu ya mutindu yina.
10 Jamais digas: Por que foram os dias passados melhores do que estes? Pois não é sábio perguntar assim.
11 Ndwenga kele mbote mutindu difwa. Yawu kele na ndandu, samu na konso muntu yina ke butukaka na ntoto yayi.
11 Boa é a sabedoria, havendo herança, e de proveito, para os que veem o sol.
12 Samu ti lusalusu yina ndwenga ke pesaka kele mutindu lusalusu yina mbongo ke pesaka. Ndwenga ke kebaka luzingu na muntu yina kele na yawu. Yina ni ndandu ya luzabu.
12 A sabedoria protege como protege o dinheiro; mas o proveito da sabedoria é que ela dá vida ao seu possuidor.
13 Tala mavanga ya Nzambi: nani lenda sungika kima yina Nzambi me tengimisa?
13 Atenta para as obras de Deus, pois quem poderá endireitar o que ele torceu?
14 Na kilumbu ya mbote, vwanda na kyese. Na kilumbu ya mpasi, yindula. Nzambi salaka bilumbu nyonso zole yina. Ni yawu yina, muntu lenda zaba ve mambu yina ke kwiza na mantwala.
14 No dia da prosperidade, goza do bem; mas, no dia da adversidade, considera em que Deus fez tanto este como aquele, para que o homem nada descubra do que há de vir depois dele.
15 Mu me tala mambu nyonso yina na luzingu ya munu ya mpamba. Bantangu ya nkaka, nge ke tala muntu ya ludedomo yina ke kufwa samu na ludedomo ya yandi. Bantangu ya nkaka, nge ke tala mpe muntu ya yimbi yina ke vwanda na luzingu ya yinda, samu na yimbi ya yandi.
15 Tudo isto vi nos dias da minha vaidade: há justo que perece na sua justiça, e há perverso que prolonga os seus dias na sua perversidade.
16 Kuvwanda ve na ludedomo ya kulutila. Kuvwanda ve na ndwenga ya kulutila. Samu na yinki nge ke bebisa luzingu ya nge?
16 Não sejas demasiadamente justo, nem exageradamente sábio; por que te destruirias a ti mesmo?
17 Kuvwanda ve muntu ya yimbi ya kulutila. Kuvwanda kizengi ve. Samu na yinki nge ke kufwa tekila ntangu ya nge kulunga?
17 Não sejas demasiadamente perverso, nem sejas louco; por que morrerias fora do teu tempo?
18 Ya kele mbote ti nge sadila mambu nyonso zole yina. Kubika ata mosi ve. Samu ti muntu yina ke zitisaka Nzambi, yandi ke lendaka na kati ya mambu nyonso zole yina.
18 Bom é que retenhas isto e também daquilo não retires a mão; pois quem teme a Deus de tudo isto sai ileso.
19 Ndwenga ke salaka ti muntu ya ndwenga kulutila ngolo na bamfumu kumi yina kele na kati ya mbanza.
19 A sabedoria fortalece ao sábio, mais do que dez poderosos que haja na cidade.
20 Awa na ntoto, ya kele ve na muntu ya kudedama yina ke salaka kaka mambu ya mbote, kondwa kusala disumu.
20 Não há homem justo sobre a terra que faça o bem e que não peque.
21 Kulanda ve mambu nyonso yina bantu ke zonzaka. Na mutindu yina, nge ke kuwa ve kisadi ya nge na ntangu yandi ke siinga nge.
21 Não apliques o coração a todas as palavras que se dizem, para que não venhas a ouvir o teu servo a amaldiçoar-te,
22 Nge mosi nge zaba ti nge mpe nge siingaka bantu ya nkaka.
22 pois tu sabes que muitas vezes tu mesmo tens amaldiçoado a outros.
23 Mambu nyonso yina, mu me meka yawu na lusalusu ya ndwenga. Mu tubaka ti mu ke vwanda muntu ya ndwenga. Kasi ndwenga yango kele ntama na munu.
23 Tudo isto experimentei pela sabedoria; e disse: tornar-me-ei sábio, mas a sabedoria estava longe de mim.
24 Luzabu ya mambu kele ntama. Yawu kele kusunda ya kulutila mingi. Nani lenda bakula yawu?
24 O que está longe e mui profundo, quem o achará?
25 Mu yekulaka ntima ya munu na kuzaba, na kufyongonina, mpe na kusosa ndwenga na mambu ya kusungama. Mu yekulaka ntima ya munu na kuzaba ti ntima ya yimbi kele bulawu, mpe buzoba kele buzengi.
25 Apliquei-me a conhecer, e a investigar, e a buscar a sabedoria e meu juízo de tudo, e a conhecer que a perversidade é insensatez e a insensatez, loucura.
26 Dyambu yina mu me tala ya kulutila lufwa na ndudi ni yayi: kento yina kele mutindu mutambu, yina kele na ntima mutindu mpwasa, mpe maboko mutindu basinga. Muntu yina kele ya mbote na meso ya Nzambi, yandi ke kubwaka ve na mutambu ya kento yina. Kasi muntu ya masumu ke kubwaka na mutambu ya kento yina.
26 Achei coisa mais amarga do que a morte: a mulher cujo coração são redes e laços e cujas mãos são grilhões; quem for bom diante de Deus fugirá dela, mas o pecador virá a ser seu prisioneiro.
27 Kuluntu ke na kuzonza mutindu yayi: Tala mambu yina mu me bakula. Mu me fyongonina mambu yina mosi-mosi, samu na kuzaba nsasa ya yawu.
27 Eis o que achei, diz o Pregador, conferindo uma coisa com outra, para a respeito delas formar o meu juízo,
28 Mu ke ntete na kusosa kasi nabunu mu kuzwa. Mu me kuzwa bakala mosi na kati ya funda mosi (1 000) ya babakala. Kasi mu me kuzwa ata kento mosi ve na kati ya bakento nyonso.
28 juízo que ainda procuro e não o achei: entre mil homens achei um como esperava, mas entre tantas mulheres não achei nem sequer uma.
29 Dyambu yina mu me bakula kaka ni yayi: Nzambi salaka bantu ya kusungama. Kasi bawu, bawu me sosa mambu mingi.
29 Eis o que tão somente achei: que Deus fez o homem reto, mas ele se meteu em muitas astúcias.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Eclesiastes 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.