Deuteronômio 4

mkw (MKW) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Ntangu yayi, Isayeli, kuwa misiku mpe bansalulu ya misiku yina mu ke na kulongisa beno samu ti beno kusadila yawu. Yawu ke sala ti beno kuzinga mpe beno kwenda baka yinsi yina Yave Nzambi ya bankooko ya beno ke na kupesa beno mutindu mvwilu ya beno.
1 Depois Moisés disse ao povo de Israel: — Obedeçam a todas as
2 Beno fwana kubwela ata kima mosi ve na mambu ya misiku yayi mu ke na kupesa beno. Beno fwana kukatula ata kima mosi ve. Beno fwana kusadila bantumunu ya Yave Nzambi ya beno mutindu mu ke na kupesa beno yawu.
2 Não acrescentem nada à lei que lhes estou dando, nem tirem dela uma só palavra. Guardem todos os mandamentos do Senhor , nosso Deus.
3 Beno talaka na meso ya beno mambu yina Yave salaka na nzambi Baale-Pewole. Beno talaka mutindu Yave kufwaka na kati ya beno bayina nyonso landaka nzambi Baale-Pewole.
3 Vocês mesmos viram o que o Senhor fez perto do monte Peor, como matou todas as pessoas do nosso povo que ali adoraram o deus Baal .
4 Kasi beno nyonso yina kangamaka na Yave Nzambi ya beno, beno kele beno nyonso moyo bubu yayi.
4 Mas aqueles que continuaram fiéis a Deus, o Senhor , ainda estão vivos.
5 Beno tala, mu me lakisa beno misiku mpe bansalulu ya misiku, mutindu Yave Nzambi ya munu me tumisa munu, samu ti beno kusadila yawu na yinsi yina beno ke na kukota samu na kubaka yawu mutindu mvwilu ya beno.
5 — Como o Senhor , meu Deus, me ordenou, eu lhes tenho ensinado as leis e os mandamentos que vocês deverão guardar na terra que vão invadir e que vai ser de vocês.
6 Beno fwana kukeba mpe kusadila yawu. Ni yawu ke vwanda ndwenga ya beno mpe mayela ya beno na meso ya bantu ya nkaka yina ke kuwa nsangu ya misiku yayi. Bawu ke tuba: «Dikanda ya nene yayi ya bantu kele dikanda mosi ya ndwenga mpe ya mayela!»
6 Portanto, obedeçam fielmente a todas essas leis, e assim os outros povos verão que vocês são sábios e inteligentes. Quando ouvirem falar dessas leis, eles dirão: “Como é sábio e inteligente o povo dessa grande nação!”
7 Na kati makanda ya nene ya bantu, wapi dikanda yina kele na banzambi ya kubelama na bawu, mutindu Yave Nzambi ya beto ke vwandaka ya kubelama na beto konso ntangu yina beto ke bokilaka yandi?
7 — Nenhuma outra grande nação tem um deus que fique tão perto do seu povo como o Senhor , nosso Deus, fica perto de nós. Ele nos ouve todas as vezes que pedimos a sua ajuda.
8 Na kati ya makanda ya nene ya bantu, wapi dikanda yina kele na misiku mpe bansalulu ya misiku ya kudedama mutindu Musiku nyonso yayi mu ke na kutula na mantwala ya beno bubu yayi?
8 E será que existe outra grande nação que tenha mandamentos e ensinamentos tão direitos como essa lei que estou lhes dando hoje?
9 Kasi beno fwana sala keba. Beno zaba na kukikeba beno mosi, bilumbu nyonso ya luzingu ya beno, samu ti beno kuzimbana ve mambu nyonso yayi beno me tala na meso ya beno. Yawu fwana kukatuka ve na bantima ya beno. Beno fwana kuzabisa yawu na bana ya beno mpe na batekolo ya beno.
9 Portanto, tenham cuidado e sejam fiéis para que nunca esqueçam as coisas que viram. E contem aos seus filhos e netos
10 Na kilumbu yina, beno telamaka na mantwala ya Yave Nzambi ya beno kuna na Olebe. Yave tubaka na munu mutindu yayi: «Kutikisa bantu nyonso pene-pene na munu. Mu ke wakisa bawu mambu ya munu, samu ti bawu kulongoka na kuzitisa munu bilumbu nyonso yina bawu ke zinga na ntoto yayi, mpe samu ti bawu kulongisa mambu yango na bana ya bawu.»
10 o que aconteceu no monte Sinai naquele dia em que vocês estiveram na presença do Senhor , nosso Deus, quando ele me disse: “Reúna esse povo na minha presença para que escutem o que vou dizer, a fim de que aprendam a temer-me a vida inteira e assim ensinem os seus filhos.”
11 Beno belamaka mpe beno telamaka na yisi ya mongo. Mongo nyonso vwandaka lema. Milaka ya tiya vwandaka kuma tii na zulu, na kati mulinga ya ndombe mpe dituti ya ndombe.
11 — Então vocês foram e ficaram ao pé do monte Sinai, que estava completamente coberto de escuridão e de nuvens negras. Em cima do monte havia um fogo, e as suas chamas subiam até o céu.
12 Yave zonzaka na beno na kati-kati ya tiya. Beno vwandaka kuwa mambu yina yandi vwandaka zonza, kasi beno vwandaka tala ata kifwani mosi ve. Beno vwandaka kuwa kaka ndinga.
12 Do meio do fogo o Senhor Deus falou com vocês; vocês ouviram a voz dele, mas não viram ninguém; só escutaram a voz.
13 Yandi zabisaka beno ngwisani ya yandi, mambu kumi yina yandi tumisaka beno na kusadila. Yandi sonikaka yawu na zulu ya matadi zole.
13 Deus lhes anunciou a aliança que estava fazendo com vocês e mandou que obedecessem aos dez mandamentos, que depois escreveu em duas placas de pedra.
14 Na ntangu yina, Yave tumisaka munu na kulongisa beno misiku mpe bansalulu ya misiku, samu ti beno kusadila yawu na yinsi yina beno ke na kwendaka baka mutindu mvwilu ya beno.
14 E ao mesmo tempo o Senhor mandou que eu lhes ensinasse as leis e os mandamentos que vocês devem seguir na terra que vão invadir e que vai ser de vocês.
15 Beno sala mingi keba! Kilumbu yina Yave zonzaka na beno na kati-kati ya tiya kuna na Olebe, beno talaka ata kifwani ya yandi ve.
15 Moisés continuou: — Quando o
16 Na yina, beno kubwa na masumu ve na kuyidika kiteki, to kifwani ni kifwani, ya vwanda kifwani ya muntu ya kento to ya bakala,
16 e não cometam o erro de fazer imagens para adorar. Não façam nenhuma imagem que sirva de ídolo, seja em forma de homem, ou de mulher,
17 ya vwanda kifwani ya kibulu ni kibulu yina kele na ntoto, ya vwanda kifwani ya ndeke ni ndeke yina ke tambulaka na zulu,
17 ou de animal, ou de ave,
18 ya vwanda kifwani ya kibulu ni kibulu ya fyoti-fyoti yina ke kwendaka tambula na ntoto, ya vwanda kifwani ya mbisi ni mbisi yina kele na maza, na yisi ya ntoto.
18 ou de animal que se arrasta pelo chão, ou de peixe.
19 Beno nanguna ve meso na zulu na kutala ntangu, ngonda mpe bambwetete, binwani nyonso ya mazulu, samu na kufukimina yawu mpe kusambila yawu. Bima nyonso yina, Yave Nzambi ya beno pesaka yawu na sika ya makanda ya nkaka ya bantu na ntoto nyonso.
19 E, quando olharem para o céu, não caiam na tentação de adorar o sol, a lua ou as estrelas. Pois o Senhor , nosso Deus, repartiu o sol, a lua e as estrelas entre os outros povos, para que eles os adorem.
20 Kasi beno, Yave bakaka beno mpe yandi basisaka beno na kifuule ya Ngipiti yina ke sulumunaka bisengo, samu ti beno kuvwanda bantu ya yandi, mvwilu ya yandi. Ni yawu yina bubu yayi mambu kele mutindu yayi.
20 Mas vocês são o povo que o Senhor tirou do Egito, aquela fornalha acesa, para serem somente dele, como, de fato, são.
21 Yave dasukilaka munu samu na beno. Yandi kudyaka ndefi ti mu ke sabuka ve nzadi ya Yolodani, mpe mu ke kota ve na yinsi ya mbote yina Yave Nzambi ya beno ke na kupesa beno mutindu mvwilu ya beno.
21 Por causa de vocês o Senhor Deus ficou irado comigo e jurou que eu nunca atravessaria o rio Jordão, nem entraria na boa terra que o Senhor , nosso Deus, lhes está dando.
22 Na yina, munu ke kufwa na yinsi yayi. Mu ke sabuka ve nzadi ya Yolodani. Kasi beno, beno ke sabuka yawu, mpe beno ke baka yinsi yina mutindu mvwilu ya beno.
22 Eu não vou atravessar o rio Jordão; vou morrer aqui mesmo. Mas vocês vão atravessá-lo e tomar posse daquela boa terra.
23 Beno sala keba! Beno kuzimbana ve ngwisani yina Yave Nzambi ya beno salaka na beno. Beno kuyidika ve biteki, ata kifwani ya kima ni kima, to kifwani ya nyonso yina Yave Nzambi ya beno yiminaka beno na kusala.
23 Tenham o cuidado de não esquecerem a aliança que o Senhor , nosso Deus, fez com vocês. Obedeçam à sua ordem e não façam nenhuma imagem para adorar.
24 Ya tsyelika, Yave Nzambi ya nge kele tiya yina ke nyengisaka. Yandi kele Nzambi yina kele na kimbanda.
24 Pois o Senhor , nosso Deus, é um fogo destruidor; ele não tolera outros deuses.
25 Ntangu beno ke vwanda na bana na batekolo, mpe beno ke zingila mingi na yinsi, kana beno kubwa na masumu, kana beno kuyidika biteki to bifwani ya kima ni kima, kana beno kunyongisa Yave Nzambi ya beno na kusalaka mambu yina yandi ke zolaka ve,
25 — E mesmo depois de muitos anos na terra de Canaã, quando vocês já estiverem velhos e tiverem filhos e netos, não cometam o erro de fazer ídolos. Para Deus isso é um pecado grave, e ele ficará irado com vocês.
26 bubu yayi mu ke na kubakila beno zulu na ntoto mutindu bambangi, beno ke zimbana nswalu-nswalu na yinsi yina beno ke sabukila nzadi ya Yolodani samu na kwenda baka yawu mutindu mvwilu ya beno. Beno ke zingila ve kuna. Beno ke manisa na kufwa.
26 Chamo o céu e a terra como testemunhas contra vocês: se adorarem ídolos, vocês desaparecerão logo da terra que vai ser de vocês no outro lado do rio Jordão. Vocês viverão pouco tempo naquela terra e logo serão completamente destruídos.
27 Yave ke mwangisa beno na kati-kati ya bantu ya bayinsi ya nzenza. Beno ke bikana kaka mwa ndambu ya bantu na kati ya bayinsi yina Yave ke nata beno.
27 O Senhor Deus os espalhará pelas nações estrangeiras, onde poucos de vocês ficarão vivos.
28 Kuna beno ke sambila banzambi ya biteki yina bantu me yidika, biteki ya bayinti mpe ya matadi, yina lenda tala ve, yina lenda kuwa ve, yina lenda kudya ve, yina lenda kuwa nsunga ve.
28 Naquelas nações vocês adorarão deuses feitos de madeira e de pedra, que não veem, nem ouvem, não comem, nem cheiram.
29 Ni kuna beno ke sosa Yave Nzambi ya beno. Mpe beno ke tala yandi kana beno sosa yandi na ntima nyonso mpe na mwela nyonso.
29 Lá vocês procurarão o Senhor , seu Deus, e o encontrarão, se o buscarem com todo o coração e com toda a alma.
30 Na kati ya bampasi ya beno ntangu mambu nyonso yayi ke bwidila beno na bantangu yina ke kwiza, beno ke vutukila Yave Nzambi ya beno mpe ke wila yandi.
30 E, no futuro, quando estiverem em dificuldades, e tudo isso acontecer, então se vocês voltarem para o Senhor , nosso Deus, e obedecerem aos seus mandamentos,
31 Ya tsyelika Yave Nzambi ya beno kele Nzambi yina ke talaka kyadi. Yandi ke bika beno ve. Yandi ke bika ve ti beno nyonso manisa na kufwa. Yandi ke zimbana ve ngwisani yina yandi diilaka ndefi, ngwisani yina yandi salaka na bankooko ya beno.
31 ele não os abandonará. Ele é Deus misericordioso e não os destruirá, nem esquecerá a aliança que fez com os nossos antepassados e que jurou cumprir.
32 Beno yufula ntete bansangu ya ntangu ya ntama, bansangu ya bantangu yina tekilaka beno, kubanda kilumbu yina Nzambi yidikaka muntu na ntoto, katuka lweka mosi ya ntoto tii na lweka ya nkaka. Beno lenda kuwa ti dyambu ya nene ya mutindu yayi me salamaka? Beno me kuwaka nsangu ya dyambu ya mutindu yayi?
32 — Estudem o passado, toda a história desde a criação da humanidade. Caminhem pelo mundo inteiro e perguntem se alguém já viu ou ouviu falar de haver acontecido alguma coisa tão impressionante como esta.
33 Ya kele na dikanda ya bantu yina me kuwaka ndinga ya nzambi yina ke na kuzonza na kati-kati ya tiya, mutindu beno, beno kuwaka yawu mpe beno tatamanaka na kuvwanda moyo?
33 Será que já houve alguém que, depois de ter ouvido um deus falando do meio do fogo, ainda continuasse vivo, como aconteceu com vocês?
34 Ya kele na nzambi ya nkaka yina mekaka na kwiza baka dikanda ya bantu na kati-kati ya bantu ya nkaka, na kusalaka mambu ya nene, bidimbu mpe bimangu, bamvita, na lulendo ya yandi mpe ngolo ya yandi nyonso, na mambu ya ngitukulu mpe ya nsisi? Ya kele na nzambi yina mekaka na kusala mutindu Yave Nzambi ya beno salaka na meso ya beno, kuna na Ngipiti, samu na beno?
34 Será que já houve um deus que resolveu ir tirar do meio de outra nação um povo para ser completamente dele, como o Senhor , nosso Deus, fez com vocês? Vocês viram como ele mostrou o seu poder e a sua força; viram como ele, por meio de pragas e milagres maravilhosos, de guerras e feitos espantosos, tirou vocês do Egito.
35 Beno, ba me lakisa beno nyonso yina samu ti beno kuzaba ti ni Yave kaka kele Nzambi. Nzambi ya nkaka kele ve.
35 Deus deixou que vocês vissem tudo isso para que soubessem que o Senhor é Deus; não há nenhum outro deus, a não ser ele.
36 Katuka na zulu, yandi wakisaka beno ndinga ya yandi samu na kulonga beno. Na ntoto, yandi talisaka beno tiya ya yandi ya nene, mpe beno kuwaka mambu ya yandi yina vwandaka wakana na kati-kati ya tiya.
36 Para ensiná-los, Deus falou do céu, e na terra ele lhes mostrou um grande fogo, e do meio desse fogo falou com vocês.
37 Ya tsyelika yandi zolaka bankooko ya beno, mpe yandi soolaka bana ya bawu na manima ya bawu. Yandi basisaka beno yandi mosi na yinsi ya Ngipiti, na lulendo ya yandi ya nene.
37 Deus amou os nossos antepassados e por isso escolheu vocês; e ele mesmo, com a sua grande força, os tirou do Egito.
38 Yandi bingisaka na mantwala ya beno bantu ya kulutila mingi mpe ngolo na beno, samu na kukotisa beno na yinsi ya bawu, mpe kupesa beno yawu mutindu mvwilu ya beno. Ni yawu yina bubu yayi mambu kele mutindu yayi.
38 Depois foi na frente de vocês, expulsando povos que eram mais numerosos e mais poderosos do que vocês, e assim deu a vocês as terras daquelas nações, onde vocês estão morando agora.
39 Beno fwana kuzaba yawu bubu yayi, mpe beno fwana kuyindula na yawu, ti ni Yave kele Nzambi kuna na zulu, mpe na yisi awa na ntoto. Nzambi ya nkaka kele ve.
39 — Fiquem sabendo agora e nunca esqueçam isto: somente o Senhor é Deus lá em cima no céu e aqui embaixo na terra. Não há outro deus.
40 Beno fwana kusadila misiku ya yandi mpe bantumunu ya yandi, mutindu mu ke na kupesa beno yawu bubu yayi, samu ti beno kuvwanda mbote, beno, mpe na manima ya beno, bana ya beno. Na yina, beno ke vwanda na luzingu ya yinda na ntoto yina Yave Nzambi ya beno ke na kupesa beno samu na bantangu nyonso.
40 Portanto, obedeçam a todas as suas leis que eu lhes estou dando hoje. Assim vocês e os seus descendentes serão felizes e viverão muitos anos na terra que o Senhor , nosso Deus, lhes está dando para sempre.
41 Na manima, Moyize soolaka bambanza tatu na lweka ya esete ya Yolodani, na lweka yina ke basikilaka ntangu.
41 Depois Moisés escolheu três cidades no lado leste do rio Jordão
42 Bambanza yango ke vwanda bambanza ya kubumbimina samu na muntu yina me kufwa mpangi ya yandi muntu na luzolo ya yandi mosi ve. Na kutala mbote, yandi vwandaka yina muntu yina ve, kasi yandi me kufwa yandi. Na yina, yandi lenda kwenda bumbama na mosi ya bambanza tatu yina samu na kuvwanda moyo.
42 para onde poderia fugir qualquer homem que, sem querer ou por engano, tivesse matado alguém de quem não tinha ódio. Em qualquer uma dessas cidades esse homem estaria seguro, e ninguém poderia matá-lo.
43 Bambanza yango ni yayi: Besele kuna na myongo ya yinsi ya kuyuma, samu na ba-Lubene, Lamote kuna na Ngalaade samu na ba-Ngade, Ngolane kuna na Basane samu na ba-Manase.
43 Para a tribo de Rúben, Moisés escolheu Bezer, no deserto, no planalto; para a tribo de Gade, ele escolheu Ramote, na região de Gileade; e, para a tribo de Manassés do Leste, ele escolheu Golã, na região de Basã. O segundo discurso de Moisés
44 Yayi ni Musiku yina Moyize pesaka na bana ya Isayeli.
44 Moisés deu ao povo de Israel a lei de Deus,
45 Yayi ni malongi, misiku mpe bansalulu ya misiku, yina Moyize pesaka na bana ya Isayeli na ntangu yina bawu basikaka na yinsi ya Ngipiti.
45 com os seus mandamentos, ordens e ensinamentos. Isso foi depois que os israelitas tinham saído do Egito
46 Ya vwandaka na lweka ya esete ya Yolodani, na mudimba yina ke talasanaka na Bete-Pewole, kuna na yinsi ya Siwone, ntinu ya ba-Amoli, yina vwandaka zinga kuna na Esebone. Moyize na bana ya Isayeli nungaka Siwone ntangu bawu basikaka na yinsi ya Ngipiti.
46 e haviam chegado ao vale que fica perto de Bete-Peor, na região a leste do rio Jordão. Essa terra era de Seom, o rei dos amorreus, que morava em Hesbom. Moisés e os israelitas derrotaram Seom
47 Bawu bakaka yinsi ya yandi mpe yinsi ya Onge, ntinu ya Basane. Bantinu nyonso zole yina ya ba-Amoli vwandaka yala kuna na lweka ya esete ya Yolodani, na lweka yina ke basikilaka ntangu.
47 e tomaram posse da sua terra. E fizeram a mesma coisa com Ogue, rei de Basã. Assim os israelitas invadiram e ocuparam as terras desses dois reis amorreus, a leste do rio Jordão.
48 Bana ya Isayeli bakaka kizunga nyonso kubanda na mbanza Alowele yina kele na kumu ya muzumba ya Alenone, tii na mongo ya Siyone. Mongo ya Siyone ni mongo ya Elemone.
48 As terras deles iam desde a cidade de Aroer, que fica perto do vale do rio Arnom, no Sul, até o monte Siriom (isto é, o monte Hermom), no Norte.
49 Na kati ya kizunga yango, ya kele na mudimba nyonso yina ata kima ke menaka ve, kuna na lweka ya esete ya Yolodani, na lweka yina ke basikilaka ntangu, tii na mubu ya Alaba, kuna na yisi ya mongo ya Pisenga.
49 Fazia parte delas a região a leste do rio Jordão até o mar Morto, no Sul, e até o pé do monte Pisga, no Leste.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Deuteronômio 4, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.