Atos 7
mkw (MKW) vs ARA
1 Nganga-Nzambi ya ntete yufulaka yandi: «Mambu yina kele ya tsyelika?»
1 Então, lhe perguntou o sumo sacerdote: Porventura, é isto assim?
2 Ityeni vutulaka: «Bampangi mpe batata ya munu, beno kuwa! Nzambi ya nkembo talanaka na nkooko ya beto Abalayami ntangu yandi vwandaka na kizunga ya Mezopotami, ntete yandi kwenda kuzinga na mbanza Alani.
2 Estêvão respondeu: Varões irmãos e pais, ouvi. O Deus da glória apareceu a Abraão, nosso pai, quando estava na Mesopotâmia, antes de habitar em Harã,
3 Nzambi zabisaka yandi: “Katuka na yinsi ya nge. Bika dikanda ya nge, mpe kwenda na yinsi yina mu ke lakisa nge.”»
3 e lhe disse: Sai da tua terra e da tua parentela e vem para a terra que eu te mostrarei.
4 Na yina, Abalayami basikaka na yinsi ya Babilone mpe kwendaka zinga na mbanza Alani. Na manima ya lufwa ya tata ya yandi, Nzambi nataka yandi na yinsi yina beno ke na kuzinga ntangu yayi.
4 Então, saiu da terra dos caldeus e foi habitar em Harã. E dali, com a morte de seu pai, Deus o trouxe para esta terra em que vós agora habitais.
5 Kuna, Nzambi pesaka yandi ata lupangu to ata mwa kisika ya fyoti. Kasi Nzambi pesaka yandi nsilulu ya kupesa yandi yinsi yina, mpe na manima ya yandi yawu ke vwanda mpe ya mitekolo ya yandi. Kasi na ntangu yina, Abalayami vwandaka ntete ve na mwana.
5 Nela, não lhe deu herança, nem sequer o espaço de um pé; mas prometeu dar-lhe a posse dela e, depois dele, à sua descendência, não tendo ele filho.
6 Nzambi tubaka na yandi mutindu yayi: «“Bana ya nge ke zinga na yinsi ya nzenza, kisika bawu ke vwanda bandongo, mpe ba ke talisa bawu mpasi bamvula bankama yiya (400).
6 E falou Deus que a sua descendência seria peregrina em terra estrangeira, onde seriam escravizados e maltratados por quatrocentos anos;
7 Kasi mu ke fundisa yinsi yina ke kumisa bawu bandongo. Na manima, bawu ke basika na yinsi yina, mpe bawu ke kwiza sambila munu na kisika yayi.”
7 eu, disse Deus, julgarei a nação da qual forem escravos; e, depois disto, sairão daí e me servirão neste lugar.
8 Na manima, Nzambi salaka ngwisani na Abalayami. Kidimbu ya ngwisani yina ni kuzengisa bubakala. Ni yawu yina, na manima ya kubuta Isaaki, Abalayami zengaka yandi bubakala na kilumbu ya nana. Isaaki salaka mpe mutindu yina na Yakobi, mutindu mosi mpe Yakobi na bana ya yandi kumi na zole yina kele bamfumu ya bifumba kumi na zole ya Isayeli.»
8 Então, lhe deu a aliança da circuncisão; assim, nasceu Isaque, e Abraão o circuncidou ao oitavo dia; de Isaque procedeu Jacó, e deste, os doze patriarcas.
9 «Bankooko ya beto talaka musoki na mpangi ya bawu Yosefi, mpe tekisaka yandi, samu ti yandi vwanda mundongo na yinsi ya Ngipiti. Kasi Nzambi vwandaka na yandi,
9 Os patriarcas, invejosos de José, venderam-no para o Egito; mas Deus estava com ele
10 mpe kuulaka yandi na bampasi nyonso. Nzambi pesaka yandi ndwenga mpe salaka ti yandi vwanda muntu ya mbote na ntwala ya Falawo, ntinu ya Ngipiti. Na yina, Falawo byadisaka yandi mfumu yina ke talaka mambu ya yinsi ya Ngipiti mpe ya bima nyonso ya yandi.
10 e livrou-o de todas as suas aflições, concedendo-lhe também graça e sabedoria perante Faraó, rei do Egito, que o constituiu governador daquela nação e de toda a casa real.
11 Na yina, nsatu ya ngolo kumaka na bizunga nyonso ya bayinsi ya Ngipiti mpe ya Kaana. Mpasi lutilaka mingi, mpe bankooko ya beto vwandaka kuzwa dyaka ve kima ya kudya.
11 Sobreveio, porém, fome em todo o Egito; e, em Canaã, houve grande tribulação, e nossos pais não achavam mantimentos.
12 Yakobi kuwaka ti madya vwandaka na yinsi ya Ngipiti, mpe yandi fidisaka bankooko ya beto mbala ya ntete.
12 Mas, tendo ouvido Jacó que no Egito havia trigo, enviou, pela primeira vez, os nossos pais.
13 Ntangu yandi fidisaka bawu na mbala ya zole, Yosefi zabakanaka na bampangi ya yandi, mpe Falawo zabaka dikanda ya Yosefi.
13 Na segunda vez, José se fez reconhecer por seus irmãos, e se tornou conhecida de Faraó a família de José.
14 Yosefi tumisaka bantu na kwenda kubaka tata ya yandi Yakobi, mpe dikanda nyonso ya yandi, yina vwandaka na lutangu ya bantu makumi na tanu.
14 Então, José mandou chamar a Jacó, seu pai, e toda a sua parentela, isto é, setenta e cinco pessoas.
15 Na yina, Yakobi kwendaka na yinsi ya Ngipiti, kisika yandi kufwaka mutindu mosi mpe bankooko ya beto ya nkaka.
15 Jacó desceu ao Egito, e ali morreu ele e também nossos pais;
16 Ba nataka bamvumbi ya bawu na bwala ya Siseme, mpe zikaka yawu na bandyamu yina Abalayami sumbaka na bana ya Amole na bwala Siseme.»
16 e foram transportados para Siquém e postos no sepulcro que Abraão ali comprara a dinheiro aos filhos de Hamor.
17 «Mutindu ntangu yina Nzambi fwanaka nungisa nsilulu yina yandi pesaka Abalayami vwandaka kuma pene-pene, bantu ya beto butanaka mpe kumaka mingi na Ngipiti.
17 Como, porém, se aproximasse o tempo da promessa que Deus jurou a Abraão, o povo cresceu e se multiplicou no Egito,
18 Na manima, ntinu ya nkaka yina zabaka ve Yosefi bandaka na kuyala na Ngipiti.
18 até que se levantou ali outro rei, que não conhecia a José.
19 Ntinu yina vunaka bantu ya beto, mpe talisaka bankooko ya beto mpasi mingi. Yandi tumisaka bawu na kulosa bana ya bawu samu ti bawu kufwa.
19 Este outro rei tratou com astúcia a nossa raça e torturou os nossos pais, a ponto de forçá-los a enjeitar seus filhos, para que não sobrevivessem.
20 Ni na ntangu yina, Moyize butukaka. Yandi vwandaka mwana ya kitoko mingi. Ba kebaka yandi bangonda tatu na kati ya yinzo ya tata ya yandi.
20 Por esse tempo, nasceu Moisés, que era formoso aos olhos de Deus. Por três meses, foi ele mantido na casa de seu pai;
21 Ntangu ba losaka yandi, mwana ya Falawo ya kento bakaka yandi, mpe yundulaka yandi mutindu mwana ya yandi.
21 quando foi exposto, a filha de Faraó o recolheu e criou como seu próprio filho.
22 Na yina, ba longisaka Moyize na ndwenga nyonso ya yinsi ya Ngipiti, mpe yandi kumaka muntu ya mfunu na mambu yina yandi vwandaka zonza mpe sala.
22 E Moisés foi educado em toda a ciência dos egípcios e era poderoso em palavras e obras.
23 Ntangu Moyize lungisaka bamvula makumi yiya, yandi bakaka lukanu ya kwenda kutala bampangi ya yandi, bantu ya yinsi ya Isayeli.
23 Quando completou quarenta anos, veio-lhe a ideia de visitar seus irmãos, os filhos de Israel.
24 Yandi talaka muntu ya Ngipiti yina vwandaka nyokola mosi na kati ya bantu ya Isayeli. Moyize nwaninaka muntu ya Isayeli. Na kuvutula yimbi yina muntu ya Ngipiti salaka, Moyize kufwaka yandi.
24 Vendo um homem tratado injustamente, tomou-lhe a defesa e vingou o oprimido, matando o egípcio.
25 Moyize vwandaka banza ti bampangi ya yandi zolaka bakula ti ni yandi Nzambi vwandaka zola kusadila samu na kupesa bawu kimpwanza. Kasi bawu vwandaka bakula ve.
25 Ora, Moisés cuidava que seus irmãos entenderiam que Deus os queria salvar por intermédio dele; eles, porém, não compreenderam.
26 Na kilumbu yina landaka, yandi talaka bantu zole ya Isayeli yina vwandaka nwana. Yandi zolaka tula kizunu na kati ya bawu na kutuba: “Bampangi, samu na yinki beno ke na kunwana? Beno kele bampangi.”
26 No dia seguinte, aproximou-se de uns que brigavam e procurou reconduzi-los à paz, dizendo: Homens, vós sois irmãos; por que vos ofendeis uns aos outros?
27 Kasi muntu yina vwandaka nyokola mpangi, yandi nungunaka Moyize mpe yandi tubaka na Moyize: “Nani me tula nge mfumu mpe zuzi samu na kufundisa beto?
27 Mas o que agredia o próximo o repeliu, dizendo: Quem te constituiu autoridade e juiz sobre nós?
28 Yinki, nge zola kufwa munu mutindu nge kufwaka mazono mu-Ngipiti?”
28 Acaso, queres matar-me, como fizeste ontem ao egípcio?
29 Na kuwa mutindu yina, Moyize kimaka mpe kwendaka zinga na yinsi ya Madyane. Kuna, yandi butaka bana zole ya bakala.»
29 A estas palavras Moisés fugiu e tornou-se peregrino na terra de Midiã, onde lhe nasceram dois filhos.
30 «Na manima ya bamvula makumi yiya, mbazi mosi kwizaka talana na Moyize na yinsi ya kuyuma ya mongo ya Sinayi na kati ya mulaka ya tiya yina vwandaka basika na divunda.
30 Decorridos quarenta anos, apareceu-lhe, no deserto do monte Sinai, um anjo, por entre as chamas de uma sarça que ardia.
31 Na kutala mutindu yina, Moyize yitukaka. Kasi ntangu yandi vwandaka kwenda pene-pene samu na kutala mbote, yandi kuwaka ndinga ya Mfumu yina tubaka:
31 Moisés, porém, diante daquela visão, ficou maravilhado e, aproximando-se para observar, ouviu-se a voz do Senhor:
32 “Mu kele Nzambi ya bankooko ya nge, Nzambi ya Abalayami, ya Isaaki, mpe ya Yakobi.” Moyize vwandaka tekita na boma mpe vwandaka meka dyaka ve na kutala.
32 Eu sou o Deus dos teus pais, o Deus de Abraão, de Isaque e de Jacó. Moisés, tremendo de medo, não ousava contemplá-la.
33 Na yina, Mfumu zabisaka yandi: “Katula mapapa na makulu ya nge, samu ti kisika yayi nge kele, ya kele ntoto ya longo.
33 Disse-lhe o Senhor: Tira a sandália dos pés, porque o lugar em que estás é terra santa.
34 Mu me tala wapi mutindu bantu ya munu ke na kutala mpasi na yinsi ya Ngipiti. Mu me kuwa bidilu ya bawu, mpe mu me kulumuka samu na kukuula bawu. Ntangu yayi, kwenda samu ti mu ke na kufidisa nge na yinsi ya Ngipiti.”»
34 Vi, com efeito, o sofrimento do meu povo no Egito, ouvi o seu gemido e desci para libertá-lo. Vem agora, e eu te enviarei ao Egito.
35 «Moyize yina bantu ya Isayeli mangaka na kutuba: “Nani me tula nge mfumu mpe zuzi samu na kufundisa beto?” Nzambi fidisaka yandi mutindu Mfumu mpe Muvuukisi ya bantu na lusalusu ya mbazi yina talanaka na yandi na divunda ya tiya.»
35 A este Moisés, a quem negaram reconhecer, dizendo: Quem te constituiu autoridade e juiz? A este enviou Deus como chefe e libertador, com a assistência do anjo que lhe apareceu na sarça.
36 Ni Moyize basisaka bantu ya Isayeli na yinsi ya Ngipiti, mpe salaka bimangu mpe bidimbu na yinsi yina, na mubu ya mbwaki, mpe na yinsi ya kuyuma na bamvula makumi yiya.
36 Este os tirou, fazendo prodígios e sinais na terra do Egito, assim como no mar Vermelho e no deserto, durante quarenta anos.
37 Ni Moyize dyaka tubaka na bantu ya Isayeli: «“Nzambi ke basisa na kati ya beno mumbikudi mutindu munu.”»
37 Foi Moisés quem disse aos filhos de Israel: Deus vos suscitará dentre vossos irmãos um profeta semelhante a mim.
38 Ntangu bantu ya Isayeli vukanaka na yinsi ya kuyuma, ni yandi vwandaka na bankooko ya beto. Ni yandi mpe vwandaka kintwadi na mbazi yina zonzaka na yandi na mongo ya Sinayi. Yandi kuzwaka mambu ya Nzambi samu na kuzabisa beto yawu.
38 É este Moisés quem esteve na congregação no deserto, com o anjo que lhe falava no monte Sinai e com os nossos pais; o qual recebeu palavras vivas para no-las transmitir.
39 Kasi bankooko ya beto zolaka ve na kutumama na yandi. Bawu mangaka yandi, mpe bawu vwandaka na nsatu ya kuvutuka na yinsi ya Ngipiti.
39 A quem nossos pais não quiseram obedecer; antes, o repeliram e, no seu coração, voltaram para o Egito,
40 Ni yawu yina, bawu tubaka na Aloni: «“Yidikila beto banzambi ya biteki yina ke tambula na ntwala ya beto, samu ti beto zaba ve mambu yina me kumina Moyize yina basisaka beto na yinsi ya Ngipiti.”
40 dizendo a Arão: Faze-nos deuses que vão adiante de nós; porque, quanto a este Moisés, que nos tirou da terra do Egito, não sabemos o que lhe aconteceu.
41 Na yina, bawu yidikaka kiteki ya mwana ya ngombe, mpe bawu pesaka minkayulu na kiteki yina. Bawu salaka mukembo samu na kiteki yina maboko ya bawu vwandaka me yidika.
41 Naqueles dias, fizeram um bezerro e ofereceram sacrifício ao ídolo, alegrando-se com as obras das suas mãos.
42 Kasi Nzambi mangaka bawu, mpe bikaka ti bawu sambila binwani ya mazulu mutindu ya kele ya kusonama na dibuku ya Mimbikudi:
42 Mas Deus se afastou e os entregou ao culto da milícia celestial, como está escrito no Livro dos Profetas: Ó casa de Israel, porventura, me oferecestes vítimas e sacrifícios no deserto, pelo espaço de quarenta anos,
43 Beno nataka yinzo ya lele ya nzambi Moloke,
43 e, acaso, não levantastes o tabernáculo de Moloque e a estrela do deus Renfã, figuras que fizestes para as adorar? Por isso, vos desterrarei para além da Babilônia.
44 «Na yinsi ya kuyuma, bankooko ya beto vwandaka na Yinzo ya lele, kisika bawu vwandaka bumba matadi yina ba sonikaka misiku. Moyize tungaka yawu na kifwani yina Nzambi lakisaka yandi.
44 O tabernáculo do Testemunho estava entre nossos pais no deserto, como determinara aquele que disse a Moisés que o fizesse segundo o modelo que tinha visto.
45 Na manima, Yinzo ya lele yina bikanaka na bana ya bankooko ya beto. Bawu nataka yawu na lutwadusu ya Yosuwa na yinsi yina bawu bakaka na bantu ya nkaka yina Nzambi bingisaka na ntwala ya bawu. Yawu vwandaka kuna tii na ntangu ya Davidi.
45 O qual também nossos pais, com Josué, tendo-o recebido, o levaram, quando tomaram posse das nações que Deus expulsou da presença deles, até aos dias de Davi.
46 Davidi kuzwaka lusakumunu ya Nzambi, mpe lombaka yandi muswa ya kutunga yinzo samu na Nzambi yina Yakobi vwandaka sambila.
46 Este achou graça diante de Deus e lhe suplicou a faculdade de prover morada para o Deus de Jacó.
47 Kasi, ni Salomoni tungilaka yandi yinzo.»
47 Mas foi Salomão quem lhe edificou a casa.
48 «Beto zaba mbote ti Nzambi-Mpungu ke vwandaka ve na kati ya bayinzo yina bantu ke yidikaka, mutindu yawu kele ya kusonama na kati ya dibuku ya Mimbikudi:
48 Entretanto, não habita o Altíssimo em casas feitas por mãos humanas; como diz o profeta:
49 «“Zulu kele kiti ya munu ya kimfumu,
49 O céu é o meu trono, e a terra, o estrado dos meus pés; que casa me edificareis, diz o Senhor, ou qual é o lugar do meu repouso?
50 Ni munu mosi yidikaka bima nyonso yina.”»
50 Não foi, porventura, a minha mão que fez todas estas coisas?
51 «Beno kele bantu ya yintu-ngolo. Bantima mpe makutu ya beno kele ya kukangama na Nzambi. Beno ke mangaka na kutumama na Mpeve ya Longo mutindu bankooko ya beno.
51 Homens de dura cerviz e incircuncisos de coração e de ouvidos, vós sempre resistis ao Espírito Santo; assim como fizeram vossos pais, também vós o fazeis.
52 Bawu talisaka mimbikudi nyonso mpasi, mpe bawu kufwaka bayina zabisaka ntete nkwizulu ya muntu ya kudedama. Ni yandi beno yekulaka mpe kufwaka.
52 Qual dos profetas vossos pais não perseguiram? Eles mataram os que anteriormente anunciavam a vinda do Justo, do qual vós agora vos tornastes traidores e assassinos,
53 Beno kuzwaka Misiku na lusalusu ya bambazi, kasi beno tumamaka ve na yawu.»
53 vós que recebestes a lei por ministério de anjos e não a guardastes.
54 Bantu ya kimvuka ya bakuluntu ya ba-Zwife dasukaka mingi ntangu bawu kuwaka mutindu yina. Bawu bandaka na kukwetisa meno samu na kulakisa nkele na Ityeni.
54 Ouvindo eles isto, enfureciam-se no seu coração e rilhavam os dentes contra ele.
55 Kasi Ityeni yina vwandaka ya kufuluka na Mpeve ya Longo sikikaka meso ya yandi na zulu. Yandi talaka nkembo ya Nzambi mpe Yesu ya kutelama na lubakala ya Nzambi.
55 Mas Estêvão, cheio do Espírito Santo, fitou os olhos no céu e viu a glória de Deus e Jesus, que estava à sua direita,
56 Yandi tubaka: «Beno kuwa! Mu ke na kutala mazulu ya kuzibuka, mpe Mwana ya Muntu yina kele ya kutelama na lubakala ya Nzambi.»
56 e disse: Eis que vejo os céus abertos e o Filho do Homem, em pé à destra de Deus.
57 Na yina, bawu lookaka na ngolo nyonso, mpe kangaka makutu ya bawu. Bawu nyonso kubwaka na nzutu ya yandi.
57 Eles, porém, clamando em alta voz, taparam os ouvidos e, unânimes, arremeteram contra ele.
58 Ba basisaka yandi na mbanza, mpe bulaka yandi matadi samu na kufwa yandi. Bambangi kwendaka tula bilele ya bawu na makulu ya ntwenya na nkumbu Sawuli, samu ti yandi keba yawu.
58 E, lançando-o fora da cidade, o apedrejaram. As testemunhas deixaram suas vestes aos pés de um jovem chamado Saulo.
59 Ntangu bawu vwandaka bula Ityeni matadi, Ityeni vwandaka sambila mutindu yayi: «Mfumu Yesu, yamba mpeve ya munu.»
59 E apedrejavam Estêvão, que invocava e dizia: Senhor Jesus, recebe o meu espírito!
60 Na manima, yandi fukamaka mpe lookaka na ngolo nyonso: «Mfumu, lemvokila bawu disumu yayi!» Na manima ya kutuba mutindu yina, yandi kufwaka.
60 Então, ajoelhando-se, clamou em alta voz: Senhor, não lhes imputes este pecado! Com estas palavras, adormeceu.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.