Atos 5

mkw (MKW) vs VC

Sair da comparação
VC Versão Católica
1 Muntu mosi na nkumbu Ananyase kintwadi na kento ya yandi Safila tekisaka lupangu ya bawu.
1 Um certo homem chamado Ananias, de comum acordo com sua mulher Safira, vendeu um campo
2 Na manima ya kuwisana na kento ya yandi, yandi bumbaka ndambu ya mbongo, mpe kwendaka pesa na sika ya bantumwa ndambu ya nkaka yina bikanaka.
2 e, combinando com ela, reteve uma parte da quantia da venda. Levando apenas a outra parte, depositou-a aos pés dos apóstolos.
3 Kasi Pyele zabisaka yandi: «Ananyase, samu na yinki nge me zibula ntima ya nge na sika ya Satana? Nge me vuna Mpeve ya Longo, mpe nge me bumba ndambu ya mbongo ya nkaka yina nge me kuzwa na lupangu yina nge me tekisa.
3 Pedro, porém, disse: Ananias, por que tomou conta Satanás do teu coração, para que mentisses ao Espírito Santo e enganasses acerca do valor do campo?
4 Ntete nge tekisa lupangu yina, yawu vwandaka ya nge mosi, mpe na manima ya kutekisa yawu, nge vwandaka na kimpwanza ya kusadila mbongo yina mutindu nge zola. Samu na yinki nge me kuzwa dibanza ya mutindu yina? Nge me vuna ve bantu, kasi Nzambi.»
4 Acaso não o podias conservar sem vendê-lo? E depois de vendido, não podias livremente dispor dessa quantia? Por que imaginaste isso em teu coração? Não foi aos homens que mentiste, mas a Deus.
5 Ntangu Ananyase kuwaka mutindu yina, yandi kubwaka mpe kufwaka. Bayina nyonso kuwaka mambu yina, kumaka na boma mingi.
5 Ao ouvir estas palavras, Ananias caiu morto. Apoderou-se grande terror de todos os que o ouviram.
6 Bantwenya kwizaka zinga yandi na balele. Ba nataka yandi, mpe zikaka yandi.
6 Uns moços retiraram-no dali, levaram-no para fora e o enterraram.
7 Na manima ya kulutisa keba ve bangunga tatu, kento ya Ananyase kwizaka kota na kisika yina ata kuzaba mambu yina salamaka.
7 Depois de umas três horas, entrou também sua mulher, nada sabendo do ocorrido.
8 Pyele yufulaka yandi: «Zabisa munu, ni na ntalu yayi beno me tekisa lupangu ya beno?» Kento vutulaka: «Ee, ni na ntalu yina.»
8 Pedro perguntou-lhe: Dize-me, mulher. Foi por tanto que vendestes o vosso campo? Respondeu ela: Sim, por esse preço.
9 Na yina, Pyele zabisaka yandi: «Wapi mutindu beno lenda kuwisana, nge na bakala ya nge, samu na kuvuna Mpeve ya Mfumu? Kuwa munu mbote, bayina me katuka na kuzika bakala ya nge me kuma yimeni na mwelo, mpe bawu ke nata nge.»
9 Replicou Pedro: Por que combinastes para pôr à prova o Espírito do Senhor? Estão ali à porta os pés daqueles que sepultaram teu marido. Hão de levar-te também a ti.
10 Kaka na ntangu yina, yandi kubwaka na ntwala ya Pyele, mpe kufwaka. Ntangu bantwenya kotaka, bawu kutaka yandi ya kufwa. Bawu nataka yandi, mpe zikaka yandi pene-pene na bakala ya yandi.
10 Imediatamente caiu aos seus pés e expirou. Entrando aqueles moços, acharam-na morta. Levaram-na para fora e a enterraram junto do seu marido.
11 Dibuundu nyonso mpe bayina nyonso kuwaka mambu yina salamaka, kumaka na boma mingi.
11 Sobreveio grande pavor a toda a comunidade e a todos os que ouviram falar desse acontecimento.
12 Bantumwa vwandaka sala bidimbu mingi mpe bimangu mingi ya ngitukulu na kati ya bantu. Bandimi vwandaka vukana konso ntangu na kati ya Musampa ya Salomoni.
12 Enquanto isso, realizavam-se entre o povo pelas mãos dos apóstolos muitos milagres e prodígios. Reuniam-se eles todos unânimes no pórtico de Salomão.
13 Ata muntu ya nkaka vwandaka meka na kukota na nkonga ya bawu. Kasi bantu nyonso vwandaka siika bawu.
13 Dos outros ninguém ousava juntar-se a eles, mas o povo lhes tributava grandes louvores.
14 Bantu mingi, babakala mpe bakento, vwandaka kwikila na Mfumu, mpe vwandaka bwelama na nkonga ya bandimi.
14 Cada vez mais aumentava a multidão dos homens e mulheres que acreditavam no Senhor.
15 Bantu vwandaka nata bambevo na babala-bala, mpe vwandaka tula bawu na bamfulu to bankwala, samu ti kinsinsya ya Pyele fuka kwandi ata mosi na kati ya bawu ntangu yandi ke luta.
15 De maneira que traziam os doentes para as ruas e punham-nos em leitos e macas, a fim de que, quando Pedro passasse, ao menos a sua sombra cobrisse alguns deles.
16 Bantu mingi vwandaka katuka na babwala ya pene-pene na Yelusalemi samu na kukwenda na Yelusalemi. Bawu vwandaka nata bambevo mpe bantu yina vwandaka na bampeve ya yimbi, mpe bawu nyonso vwandaka beluka.
16 Também das cidades vizinhas de Jerusalém afluía muita gente, trazendo os enfermos e os atormentados por espíritos imundos, e todos eles eram curados.
17 Na yina, nganga-Nzambi ya ntete mpe bayina nyonso vwandaka na kimvuka ya ba-Saduse fulukaka na musoki, mpe kwendaka kuna.
17 Levantaram-se então os sumos sacerdotes e seus partidários {isto é, a seita dos saduceus} cheios de inveja,
18 Bawu kangaka bantumwa mpe kotisaka bawu na boloko ya bantu nyonso.
18 e deitaram as mãos nos apóstolos e meteram-nos na cadeia pública.
19 Kasi na mpimpa, mbazi mosi ya Mfumu zibulaka myelo ya boloko. Yandi basisaka bantumwa, mpe zabisaka bawu:
19 Mas um anjo do Senhor abriu de noite as portas do cárcere e, conduzindo-os para fora, disse-lhes:
20 «Beno kwenda na Yinzo ya Nzambi, mpe beno zabisa bantu mambu nyonso yina me tadila luzingu ya malu-malu.»
20 Ide e apresentai-vos no templo e pregai ao povo as palavras desta vida.
21 Bantumwa tumamaka. Na suka-suka, bawu kotaka na Yinzo ya Nzambi, mpe bandaka na kulongisa.
21 Obedecendo a essa ordem, eles entraram ao amanhecer, no templo, e puseram-se a ensinar. Enquanto isso, o sumo sacerdote e os seus partidários reuniram-se e convocaram o Grande Conselho e todos os anciãos de Israel, e mandaram trazer os apóstolos do cárcere.
22 Kasi ntangu binwani kumaka kuna, bawu kutaka ve bantumwa na boloko. Bawu vutukaka mpe tubilaka bawu mutindu yayi:
22 Dirigiram-se para lá os guardas, mas ao abrirem o cárcere, não os encontraram, e voltaram a informar:
23 «Beto me kuta boloko ya kukangama mbote, mpe mikengi na bisika ya bawu na ntwala ya myelo. Kasi ntangu beto me zibula myelo, beto me tala ata muntu na kati.»
23 Achamos o cárcere fechado com toda segurança e os guardas de pé diante das portas, e, no entanto, abrindo-as, não achamos ninguém lá dentro.
24 Na kuwa mutindu yina, mfumu ya mikengi ya Yinzo ya Nzambi mpe bamfumu ya banganga-Nzambi yitukaka mingi, mpe vwandaka yufula bawu na bawu: «Yinki me kumina bantumwa?»
24 A essa notícia, os sumos sacerdotes e o chefe do templo ficaram perplexos e indagaram entre si sobre o que significava isso.
25 Na manima, muntu mosi kwizaka zabisa bawu: «Beno kuwa! Bayina beno tulaka na boloko kele na kati ya Yinzo ya Nzambi, mpe bawu ke na kulongisa bantu.»
25 Mas, nesse momento, alguém transmitiu-lhes esta notícia: Aqueles homens que metestes no cárcere estão no templo ensinando o povo!
26 Na yina, mfumu ya mikengi kwendaka kuna kintwadi na binwani ya yandi samu na kubaka bantumwa. Kasi binwani nataka bantumwa na malembe nyonso, samu ti bawu vwandaka na boma ti bantu bula bawu matadi.
26 Foi então o comandante do templo com seus guardas e trouxe-os sem violência, porque temiam ser apedrejados pelo povo.
27 Na manima ya kunata bawu, ba telemisaka bawu na ntwala ya kimvuka ya bakuluntu ya ba-Zwife, mpe nganga-Nzambi ya ntete zabisaka bawu mutindu yayi:
27 Trouxeram-nos e os introduziram no Grande Conselho, onde o sumo sacerdote os interrogou, dizendo:
28 «Beto yiminaka beno na kulongisa ata fyoti na nkumbu ya muntu yina. Beno tala mutindu beno me mwangisa ndongosolo ya beno na mbanza nyonso ya Yelusalemi, mpe beno ke na zola kutula lufwa ya yandi na zulu ya beto.»
28 Expressamente vos ordenamos que não ensinásseis nesse nome. Não obstante isso, tendes enchido Jerusalém de vossa doutrina! Quereis fazer recair sobre nós o sangue deste homem!
29 Pyele mpe bantumwa ya nkaka vutulaka: «Beto fwana kutumama na Nzambi, kasi na bantu ve.
29 Pedro e os apóstolos replicaram: Importa obedecer antes a Deus do que aos homens.
30 Nzambi ya bankooko ya beto vumbulaka na lufwa Yesu yina beno kufwaka na kukoma yandi na kulunsi.
30 O Deus de nossos pais ressuscitou Jesus, que vós matastes, suspendendo-o num madeiro.
31 Nzambi zangulaka yandi na kisika ya buzitu na lubakala ya yandi, mpe kumisaka yandi Mfumu mpe Muvuukisi, samu ti bantu ya Isayeli soba nkadulu, mpe kuzwa mulemvo ya masumu ya bawu.
31 Deus elevou-o pela mão direita como Príncipe e Salvador, a fim de dar a Israel o arrependimento e a remissão dos pecados.
32 Beto kele bambangi ya mambu yina, beto mpe Mpeve ya Longo yina Nzambi pesaka na bayina ke tumamaka na yandi.»
32 Deste fato nós somos testemunhas, nós e o Espírito Santo, que Deus deu a todos aqueles que lhe obedecem.
33 Ntangu bantu ya kimvuka ya bakuluntu ya ba-Zwife kuwaka mutindu yina, bawu dasukaka mpe vwandaka zola kufwa bantumwa.
33 Ao ouvirem essas palavras, enfureceram-se e resolveram matá-los.
34 Kasi na kati ya bawu vwandaka na Falisye mosi na nkumbu Ngamalyele. Yandi vwandaka mulongisi ya Misiku, mpe bantu nyonso vwandaka zitisa yandi. Yandi telamaka mpe lombaka ti ba basisa ntete na mwa ntangu fyoti bantumwa.
34 Levantou-se, porém, um membro do Grande Conselho. Era Gamaliel, um fariseu, doutor da lei, respeitado por todo o povo.
35 Na manima, yandi tubaka: «Bantu ya Isayeli, beno sala keba na mambu yina beno ke na zola kusala na bantu yayi.
35 Mandou que se retirassem aqueles homens por um momento, e então lhes disse: Homens de Israel, considerai bem o que ides fazer com estes homens.
36 Ntama mingi ve, ya vwandaka na muntu mosi na nkumbu Tudase. Yandi vwandaka zola kulakisa ti yandi kele muntu ya mfunu. Bantu keba ve bankama yiya (400) vwandaka landa yandi. Kasi ba kufwaka yandi. Bayina vwandaka landa yandi mwanganaka, mpe kimvuka ya yandi kufwaka.
36 Faz algum tempo apareceu um certo Teudas, que se considerava um grande homem. A ele se associaram cerca de quatrocentos homens: foi morto e todos os seus partidários foram dispersados e reduzidos a nada.
37 Na manima ya yandi, na ntangu ya lutangusu ya bantu, ya vwandaka muntu mosi na nkumbu Yuda ya Ngalili. Bantu mingi vwandaka landa yandi. Kasi Yuda mpe kufwaka, mpe bayina nyonso vwandaka landa yandi mwanganaka.
37 Depois deste, levantou-se Judas, o galileu, nos dias do recenseamento, e arrastou o povo consigo, mas também ele pereceu e todos quantos o seguiam foram dispersados.
38 Ntangu yayi, mu ke na kuzabisa beno mutindu yayi: Beno landa dyaka ve mambu ya bantu yayi, mpe beno bika bawu. Kana mabanza to bisalu ya bawu me katuka na bantu, ya ke mwangana.
38 Agora, pois, eu vos aconselho: não vos metais com estes homens. Deixai-os! Se o seu projeto ou a sua obra provém de homens, por si mesma se destruirá;
39 Kana yawu me katuka na Nzambi, beno lenda kumwangisa yawu ve. Beno sala keba! Beno nwanisa Nzambi ve.»
39 mas se provier de Deus, não podereis desfazê-la. Vós vos arriscaríeis a entrar em luta contra o próprio Deus. Aceitaram o seu conselho.
40 Bawu bokilaka bantumwa mpe tumisaka ti ba bula bawu bikoti. Na manima, ba yiminaka bawu na kuzonzila dyaka na Nkumbu ya Yesu, mpe ba bikaka bawu.
40 Chamaram os apóstolos e mandaram açoitá-los. Ordenaram-lhes então que não pregassem mais em nome de Jesus, e os soltaram.
41 Bantumwa basikaka na kisika yina vwandaka kimvuka ya bakuluntu ya ba-Zwife na kilengi nyonso, samu ti Nzambi talaka bawu mutindu bantu ya kulunga na kutala mpasi na Nkumbu ya Yesu.
41 Eles saíram da sala do Grande Conselho, cheios de alegria, por terem sido achados dignos de sofrer afrontas pelo nome de Jesus.
42 Bilumbu nyonso, bawu vwandaka tatamana na kati ya Yinzo ya Nzambi mpe na bayinzo ya bawu na kulongisa mpe kumwangisa Nsangu ya Mbote ya Yesu yina kele Masiya.
42 E todos os dias não cessavam de ensinar e de pregar o Evangelho de Jesus Cristo no templo e pelas casas.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.