Atos 22
mkw (MKW) vs NTLH
1 «Bampangi mpe batata ya munu, beno kuwa ntangu yayi mambu yina mu ke zabisa beno samu na kunwanina nzutu ya munu.»
1 — Meus senhores, irmãos e pais, escutem o que eu vou dizer a vocês em minha defesa!
2 Ntangu bawu kuwaka ti Polo vwandaka zonzila bawu na ndinga ya ba-Ebeleyo, bawu lutilaka dyaka na kuvwanda swi. Na yina, Polo tubaka:
2 Quando o ouviram falar em hebraico , eles ficaram mais quietos ainda. Então Paulo disse:
3 «Mu kele Zwife, mpe mu butukaka na mbanza Tase na kizunga ya Silisi. Kasi mu kulaka awa na Yelusalemi, mpe mu longokaka na sika ya Ngamalyele yina longisaka munu na mutindu me fwanana Misiku ya bankooko ya beto. Mu vwandaka sadila Nzambi na ntima mosi mutindu beno nyonso ke na kusala bubu yayi.
3 — Eu sou judeu, nascido em Tarso, na região da Cilícia, mas fui criado aqui em Jerusalém como aluno de Gamaliel. Fui educado muito rigorosamente dentro da lei dos nossos antepassados. Eu era muito dedicado a Deus, como todos vocês aqui também são.
4 Mu talisaka mpasi tii na kusosa kufwa bantu yina ke landaka Nzila. Mu kangaka mpe tulaka na boloko babakala na bakento.
4 Persegui os que seguiam este Caminho e fiz com que alguns fossem condenados à morte. Prendi homens e mulheres e os joguei na cadeia.
5 Nganga-Nzambi ya ntete mpe kimvuka ya bakuluntu kele bambangi ya munu na mambu yina mu ke na kuzonza. Ya tsyelika, bawu pesaka munu mikanda yina bawu fidisaka na bampangi ya mbanza Damase. Na yina, mu kwendaka kuna samu na kukanga ba-Klisto, mpe kunata bawu na Yelusalemi samu na kupesa bawu kitumbu.»
5 O Grande Sacerdote e todo o Conselho Superior podem provar que estou dizendo a verdade, pois eu recebi cartas deles, escritas para os irmãos judeus que moram em Damasco. E fui até lá para prender os seguidores deste Caminho e trazê-los presos com correntes a Jerusalém, a fim de serem castigados.
6 «Mu vwandaka ntete na nzila, mpe mu kumaka pene-pene na mbanza Damase. Na mpamukunu, nsemo ya nene katukaka na zulu. Yawu lezimaka mpe zungaka munu. Ya vwandaka keba ve ngunga ya midi.
6 E Paulo continuou: — Eu estava viajando, já perto de Damasco, e era mais ou menos meio-dia. De repente, uma forte luz que vinha do céu brilhou em volta de mim.
7 Mu kubwaka na ntoto, mpe mu kuwaka ndinga yina tubaka na munu: “Sawuli, Sawuli, samu na yinki nge ke na kutalisa munu mpasi?”
7 Eu caí no chão e ouvi uma voz que me dizia: “Saulo, Saulo, por que você me persegue?”
8 Mu yufulaka: “Mfumu, nge kele nani?” Ndinga vutulaka: “Mu kele Yesu ya Nazaleti yina nge ke na kutalisa mpasi.”
8 — Então eu perguntei: “Quem é o senhor?”
9 Bayina vwandaka na munu talaka nsemo, kasi bawu kuwaka ve ndinga ya muntu yina vwandaka zonza na munu.
9 — Os homens que viajavam comigo viram a luz, porém não ouviram a voz de quem falava comigo.
10 Na yina, mu yufulaka: “Mfumu! Yinki mu fwana kusala?” Mfumu vutulaka: “Telama mpe kwenda na mbanza Damase. Kuna, ba ke zabisa nge nyonso yina nge fwana kusala.”
10 Eu perguntei: “Senhor, o que devo fazer?” — E o Senhor respondeu:
11 Mutindu nsemo vwandaka me kumisa munu mpofo, bampangi ya munu ya nzyetolo simbaka munu na maboko, mpe nataka munu na mbanza Damase.
11 — Aquela luz brilhante tinha me deixado cego. Por isso os meus companheiros me pegaram pela mão e me levaram até Damasco.
12 «Kuna, ya vwandaka na bakala mosi na nkumbu Ananyase yina vwandaka muntu ya kuvedila mpe ya kukwikama na Nzambi. Yandi vwandaka tumama na Misiku, mpe ba-Zwife nyonso ya mbanza Damase vwandaka tuba kimbangi ya mbote na nkadulu ya yandi.
12 Havia ali um homem chamado Ananias. Ele era religioso, obedecia à nossa Lei , e todos os judeus que moravam em Damasco o respeitavam.
13 Yandi kwizaka telama pene-pene ya munu mpe tubaka: “Sawuli, mpangi ya munu, bika meso ya nge kuzibuka dyaka.” Kaka na ntangu yina, meso ya munu zibukaka, mpe mu talaka yandi.
13 Esse homem veio me procurar, chegou perto de mim e disse: “Irmão Saulo, veja de novo!” — No mesmo instante comecei a ver de novo e olhei para ele.
14 Yandi tubaka dyaka: “Nzambi ya bankooko ya beto soolaka nge samu na kuzaba luzolo ya yandi, kutala muntu ya kudedama, mpe kuwa ndinga ya yandi.
14 Então ele disse: “Saulo, o Deus dos nossos antepassados escolheu você para conhecer a vontade dele, para ver o seu Bom Servo e para ouvir o Servo falar com você pessoalmente.
15 Nge fwana kuvwanda mbangi ya yandi na ntwala ya bantu nyonso samu na kuzabisa bawu mambu nyonso yina nge me tala mpe kuwa.
15 Pois você será testemunha dele para dizer a todos aquilo que você tem visto e ouvido.
16 Ntangu yayi, yinki nge ke na kuvingila! Telama, kuzwa mbotokolo mpe mulemvo ya masumu ya nge na kusambila Nkumbu ya yandi.”»
16 E agora não espere mais. Levante-se, peça a ajuda do Senhor e seja batizado, e os seus pecados serão perdoados.”
17 «Ntangu mu vutukaka na Yelusalemi, mu vwandaka sambila na Yinzo ya Nzambi, mpe mu kuzwaka lumoni.
17 E Paulo terminou, dizendo: — Então eu voltei para Jerusalém. Quando estava orando no Templo, tive uma visão.
18 Mu talaka Mfumu, mpe yandi zabisaka munu: “Sala mbangu, mpe basika nswalu na Yelusalemi! Bantu ya mbanza yayi ke ndima ve mambu yina nge ke zonzila bawu na Nkumbu ya munu.”
18 Vi o Senhor, e ele me disse: “Saia depressa de Jerusalém porque as pessoas daqui não aceitarão o que você vai dizer a meu respeito.”
19 Mu vutulaka: “Mfumu, bawu zaba ti mu vwandaka kwenda na bayinzo ya lusambulu ya ba-Zwife samu na kukangisa mpe kubula bayina ke kwikilaka nge.
19 — Eu respondi: “Senhor, eles sabem muito bem que eu ia às sinagogas , e prendia os que criam em ti, e batia neles.
20 Ntangu ba kufwaka Etyeni yina vwandaka mbangi ya nge, mu vwandaka kuna. Mu ndimaka mambu yina salaka bayina kufwaka yandi, mpe mu vwandaka simbila bawu bilele.”
20 Quando estavam matando Estêvão, que falava a respeito de ti, ó Senhor, eu estava ali, concordando com aquele crime. E até tomei conta das capas dos assassinos dele.”
21 Na yina, Mfumu tubaka: “Kwenda! Mu ke fidisa nge ntama na sika ya bayina kele ve ba-Zwife.”»
21 — Aí o Senhor disse: “Vá, pois eu vou enviá-lo para bem longe; vou enviá-lo aos não judeus.”
22 Ba-Zwife kuwaka Polo tii ntangu yandi zonzaka mambu yina. Na yina, bawu zangulaka ndinga, mpe lookaka: «Beno kufwa muntu ya mutindu yayi! Yandi fwana kuvwanda ve moyo.»
22 A multidão ficou ouvindo Paulo até que ele disse isso, mas aí eles começaram a gritar com toda a força: — Matem esse homem! — Ele não merece viver!
23 Bawu vwandaka lutila na kulooka. Bawu vwandaka losa binkuti ya bawu, mpe vwandaka mwangisa fundu-fundu na zulu.
23 Eles gritavam, sacudiam as capas no ar e jogavam poeira para cima.
24 Mfumu ya binwani pesaka muswa ya kukotisa Polo na kivwandu ya binwani ya Loma, mpe ya kubula yandi bikoti samu na kuzaba samu na yinki ba-Zwife vwandaka looka mutindu yina.
24 Então o comandante mandou que os seus soldados levassem Paulo para dentro da fortaleza. Mandou também que o chicoteassem para que ele contasse por que a multidão estava gritando contra ele.
25 Ntangu ba vwandaka kanga yandi basinga samu na kubula yandi, Polo tubaka na mfumu ya binwani yina vwandaka kuna: «Beno kele na muswa ya kubula muntu ya Loma ata kufundisa yandi?»
25 Porém, quando o estavam amarrando para chicoteá-lo, Paulo perguntou ao oficial romano que estava perto dele: — Será que vocês têm o direito de chicotear um cidadão romano, especialmente um que não foi condenado por nenhum crime?
26 Na kuwa mutindu yina, mfumu ya binwani nkama kwendaka kebisa mfumu ya ntete ya binwani, mpe tubaka: «Yinki nge zola kusala? Yandi kele muntu ya Loma.»
26 Quando o oficial ouviu isso, foi falar com o comandante e disse: — O que é que o senhor vai fazer? Aquele homem é cidadão romano!
27 Mfumu ya ntete ya binwani kwendaka pene-pene ya Polo, mpe tubaka: «Zabisa munu, nge kele muntu ya Loma?» Polo vutulaka: «Ee, mu kele muntu ya Loma.»
27 Então o comandante foi falar com Paulo e perguntou: — Me diga uma coisa: você é mesmo cidadão romano? — Sou! — respondeu Paulo.
28 Na yina, mfumu ya ntete ya binwani tubaka: «Mu futaka mbongo mingi samu na kukuma muntu ya Loma.» Kasi Polo vutulaka: «Munu, mu kele muntu ya Loma katuka mbutukulu.»
28 Aí o comandante disse: — Eu também sou, e isso me custou muito dinheiro. Paulo respondeu: — Pois eu sou cidadão romano de nascimento.
29 Kaka na ntangu yina, bayina zolaka bula Polo samu na kuzonzisa yandi, katukaka pene-pene ya yandi. Mfumu ya ntete ya binwani kumaka na boma ntangu yandi bakulaka ti Polo kele muntu ya Loma, mpe ti yandi kangisaka yandi na basinga yina ba yidikaka na bisengo.
29 Imediatamente os homens que iam chicoteá-lo recuaram. E o próprio comandante ficou com medo ao saber que Paulo era cidadão romano e ele tinha mandado amarrá-lo.
30 Mfumu ya ntete ya binwani vwandaka zola kuzaba na butsyelika nyonso samu na yinki ba-Zwife fundaka Polo. Ni yawu yina, na kilumbu yina landaka, yandi nyangulaka Polo basinga, mpe pesaka muswa ya kuvukisa bamfumu ya banganga-Nzambi mpe bantu ya kimvuka ya bakuluntu ya ba-Zwife. Na manima, yandi tumisaka binwani na kunata Polo, mpe tulaka yandi na ntwala ya bawu.
30 O comandante queria saber com certeza por que os judeus estavam acusando Paulo. Então, no dia seguinte, mandou que tirassem as correntes que o prendiam e ordenou que os chefes dos sacerdotes e todo o Conselho Superior se reunissem. Depois mandou que trouxessem Paulo e o colocassem em frente deles.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 22, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.