Atos 10

mkw (MKW) vs VC

Sair da comparação
VC Versão Católica
1 Na mbanza Sezale vwandaka na bakala mosi na nkumbu Koneye. Yandi vwandaka mfumu ya nkonga ya binwani nkama yina ba vwandaka bokilaka «Nkonga ya Itali».
1 Havia em Cesaréia um homem, por nome Cornélio, centurião da coorte que se chamava Itálica.
2 Yandi vwandaka muntu ya kusungama na meso ya Nzambi, mpe kintwadi na dikanda ya yandi, bawu vwandaka zitisa Nzambi na ntima mosi. Yandi vwandaka sadisa bamputu ya ba-Zwife, mpe vwandaka sambila Nzambi ntangu nyonso.
2 Era religioso; ele e todos os de sua casa eram tementes a Deus. Dava muitas esmolas ao povo e orava constantemente.
3 Kilumbu mosi, keba ve na ngunga ya kumi na tanu, yandi kuzwaka lumoni. Yandi talaka mbazi mosi ya Nzambi yina kotaka na yinzo ya yandi, mpe tubilaka yandi: «Koneye!»
3 Este homem viu claramente numa visão, pela hora nona do dia, aproximar-se dele um anjo de Deus e o chamar: Cornélio!
4 Koneye sikikaka meso ya yandi na mbazi, mpe na boma nyonso, yandi yufulaka: «Wapi mambu, Mfumu?»
4 Cornélio fixou nele os olhos e, possuído de temor, perguntou: Que há, Senhor? O anjo replicou: As tuas orações e as tuas esmolas subiram à presença de Deus como uma oferta de lembrança.
5 Ntangu yayi, fidisa bantu na mbanza Zafa, samu ti bawu kwenda kubokila muntu mosi na nkumbu Simoni yina ba ke bokilaka dyaka Pyele.
5 Agora envia homens a Jope e faze vir aqui um certo Simão, que tem por sobrenome Pedro.
6 Yandi kele na sika ya Simoni yina ke bongisaka bampusu ya bibulu. Yinzo ya yandi kele pene-pene na mubu.»
6 Ele se acha hospedado em casa de Simão, um curtidor, cuja casa fica junto ao mar.
7 Ntangu mbazi yina vwandaka zonza na yandi kwendaka, Koneye bokilaka bisadi zole ya yandi, mpe mosi na kati ya binwani ya yandi yina kele muntu ya kusungama na meso ya Nzambi.
7 Quando se retirou o anjo que lhe falara, chamou dois dos seus criados e um soldado temente ao Senhor, daqueles que estavam às suas ordens.
8 Na manima ya kuzabisa bawu mambu yina mbazi tubilaka yandi, yandi fidisaka bawu na mbanza Zafa.
8 Contou-lhes tudo e enviou-os a Jope.
9 Na kilumbu yina landaka, ntangu bawu vwanda na nzila, mpe kumaka pene-pene na mbanza Zafa, ntete ngunga ya midi lunga, Pyele yulukaka na kibandu ya yinzo samu na kusambila.
9 No dia seguinte, enquanto estavam em viagem e se aproximavam da cidade - pelo meio-dia -, Pedro subiu ao terraço da casa para fazer oração.
10 Yandi kumaka na nsatu mpe sosaka kudya. Kasi ntangu ba vwandaka lambila yandi madya, yandi kuzwaka lumoni.
10 Então, como sentisse fome, quis comer. Mas, enquanto lho preparavam, caiu em êxtase.
11 Yandi talaka zulu ya kuzibuka mpe kima mosi mutindu lele ya nene yina vwandaka mutindu ba me simba na bansongi yiya. Yawu vwandaka kulumuka na ntoto.
11 Viu o céu aberto e descer uma coisa parecida com uma grande toalha que baixava do céu à terra, segura pelas quatro pontas.
12 Na kati ya yawu vwandaka na bibulu ya mutindu na mutindu: bibulu ya makulu yiya, banyoka, mpe bandeke.
12 Nela havia de todos os quadrúpedes, dos répteis da terra e das aves do céu.
13 Ndinga mosi tubaka na yandi: «Pyele telama! Kufwa yawu mpe kudya yawu.»
13 Uma voz lhe falou: Levanta-te, Pedro! Mata e come.
14 Kasi Pyele vutulaka: «Ve, Mfumu! Nabunu ntete mu kudya kima yina ba yiminaka mpe yina kele ya kusumuka.»
14 Disse Pedro: De modo algum, Senhor, porque nunca comi coisa alguma profana e impura.
15 Ndinga wakanaka dyaka mpe tubaka: «Nge fwana kutala ve ya kusumuka bima yina Nzambi me zabisa ti yawu kele ya kuvedila.»
15 Esta voz lhe falou pela segunda vez: O que Deus purificou não chames tu de impuro.
16 Yawu salamaka bambala tatu, mpe na manima, kima yina vutukaka na zulu.
16 Isto se repetiu três vezes e logo a toalha foi recolhida ao céu.
17 Pyele vwandaka sosa na kuzaba nsasa ya lumoni yina. Kasi na ntangu yina mpe, bantu yina Koneye fidisaka yufulaka bantu mpe bakulaka kisika vwandaka yinzo ya Simoni, mpe bawu kwendaka na ntwala ya mwelo.
17 Desconcertado, Pedro refletia consigo mesmo sobre o que significava a visão que tivera, quando os homens, enviados por Cornélio, se apresentaram à porta, perguntando pela casa de Simão.
18 Bawu bokilaka bantu ya yinzo mpe yufulaka: «Ni kwaku ke na kuvwandaka Simoni yina ba ke bokilaka dyaka Pyele.»
18 Eles chamaram e indagaram se ali estava hospedado Simão, com o sobrenome Pedro.
19 Mutindu Pyele vwandaka yindula ntete nsasa ya lumoni yina yandi kuzwaka, Mpeve zabisaka yandi: «Bantu tatu ke na kusosa nge.
19 Enquanto Pedro refletia na visão, disse o Espírito: Eis aí três homens que te procuram.
20 Telama! Kulumuka malu-malu yayi, mpe kwenda na bawu. Kusala ntembe ve samu ti ni munu me fidisa bawu.»
20 Levanta-te! Desce e vai com eles sem hesitar, porque sou eu quem os enviou.
21 Na yina, Pyele kulumukaka mpe tubaka na bawu: «Munu yandi yayi. Ni munu beno ke na kusosa. Samu na yinki beno me kwiza awa?»
21 Pedro desceu ao encontro dos homens e disse-lhes: Aqui me tendes, sou eu a quem buscais. Qual é o motivo por que viestes aqui?
22 Bawu vutulaka: «Koneye, mfumu yina ke twadisaka nkonga ya binwani nkama me fidisa beto na sika ya nge. Yandi kele muntu ya kudedama mpe ke zitisaka Nzambi. Ba-Zwife nyonso ke tubaka kimbangi ya mbote na nkadulu ya yandi. Mbazi mosi ya Nzambi zabisaka yandi na kubokila nge na yinzo ya yandi samu na kuwa mambu yina nge ke tubila yandi.»
22 Responderam: O centurião Cornélio, homem justo e temente a Deus, o qual goza de excelente reputação entre todos os judeus, recebeu dum santo anjo o aviso de te mandar chamar à sua casa e de ouvir as tuas palavras.
23 Na yina, Pyele kotisaka bawu na yinzo, mpe pesaka bawu kisika ya kulala.
23 Então Pedro os mandou entrar e hospedou-os. No dia seguinte, levantou-se e partiu com eles, e alguns dos irmãos de Jope o acompanharam.
24 Yandi kumaka na mbanza Sezale na kilumbu yina landaka. Koneye vwandaka vingila bawu kintwadi na dikanda ya yandi mpe bandiku ya yandi ya luzolo yina yandi bokilaka.
24 No outro dia chegaram a Cesaréia. Cornélio os estava esperando, tendo convidado os seus parentes e amigos mais íntimos.
25 Ntangu Pyele vwandaka kota na yinzo, Koneye kwizaka bwabana yandi mpe fukamaka na ntwala ya Pyele.
25 Quando Pedro estava para entrar, Cornélio saiu a recebê-lo e prostrou-se aos seus pés para adorá-lo.
26 Kasi Pyele telemisaka yandi mpe tubaka: «Telama samu ti munu mpe, mu kele kwandi muntu mutindu nge.»
26 Pedro, porém, o ergueu, dizendo: Levanta-te! Também eu sou um homem!
27 Ntangu yandi vwandaka zonza na Koneye, yandi kotaka na yinzo, kisika yandi kutaka bantu mingi yina vukanaka kuna.
27 E, falando com ele, entrou e achou ali muitas pessoas que se tinham reunido e disse:
28 Yandi zabisaka bawu: «Beno zaba ti Zwife kele ve na muswa ya kuvwanda kintwadi na nzenza, to ya kukota na yinzo ya yandi. Kasi Nzambi vwandaka me lakisa munu ti mu fwana kutala ve muntu mutindu muntu ya kusumuka to ya kuvedila ve.
28 Vós sabeis que é proibido a um judeu aproximar-se dum estrangeiro ou ir à sua casa. Todavia, Deus me mostrou que nenhum homem deve ser considerado profano ou impuro.
29 Ni yawu yina, ntangu beno me bokila munu, mu me manga ve na kukwiza. Na yina, mu zola kuzaba samu na yinki beno me bokila munu awa.»
29 Por isso vim sem hesitar, logo que fui chamado. Pergunto, pois, por que motivo me chamastes.
30 Koneye vutulaka: «Bilumbu tatu me luta, mpe kaka na ngunga yayi ya kumi na tanu, mu vwandaka sambila na yinzo ya munu. Na mpamukunu, muntu mosi yina lwataka bilele ya kulezima talanaka na munu,
30 Disse Cornélio: Faz hoje quatro dias que estava eu a orar em minha casa, à hora nona, quando se pôs diante de mim um homem com vestes resplandecentes, que disse:
31 mpe tubaka: “Koneye, Nzambi me ndima balusambulu ya nge mpe lusalusu yina nge ke pesaka na bamputu.
31 Cornélio, a tua oração foi atendida e Deus se lembrou de tuas esmolas.
32 Na yina, fidisa bantu na mbanza Zafa, samu ti ba kwenda kubokila Simoni yina ba ke bokilaka dyaka Pyele. Yandi kele na sika ya Simoni yina ke bongisaka bampusu ya bibulu. Yinzo ya yandi kele pene-pene na mubu.”
32 Envia alguém a Jope e manda vir Simão, que tem por sobrenome Pedro. Está hospedado perto do mar em casa do curtidor Simão.
33 Na nswalu nyonso, mu fidisaka bantu na kwenda kubokila nge. Nge me sala mbote yina nge me kwiza. Ntangu yayi, beto nyonso kele na ntwala ya Nzambi samu na kuwa mambu nyonso yina Mfumu me tumisa nge na kuzabisa beto.»
33 Por isso mandei chamar-te logo e felicito-te por teres vindo. Agora, pois, eis-nos todos reunidos na presença de Deus para ouvir tudo o que Deus te ordenou de nos dizer.
34 Na yina, Pyele bandaka na kuzonza mpe tubaka: «Ya tsyelika, mu zaba ti Nzambi ke talaka bantu nyonso mutindu mosi.
34 Então Pedro tomou a palavra e disse: Em verdade, reconheço que Deus não faz distinção de pessoas,
35 Ni yawu yina, na konso yinsi, muntu yina ke zitisaka Nzambi mpe ke salaka mambu ya kudedama ke yangidikaka Nzambi.
35 mas em toda nação lhe é agradável aquele que o temer e fizer o que é justo.
36 Nzambi zabisaka mambu ya yandi na bantu ya Isayeli. Yandi zabisaka bawu Nsangu ya Mbote ya kizunu na lusalusu ya Yesu-Klisto, Mfumu ya bantu nyonso.
36 Deus enviou a sua palavra aos filhos de Israel, anunciando-lhes a boa nova da paz, por meio de Jesus Cristo. Este é o Senhor de todos.
37 Beno zaba mambu nyonso yina lutaka na kizunga nyonso ya Zude, kubanda Ngalili na manima ya mbotokolo yina Yowane zabisaka.
37 Vós sabeis como tudo isso aconteceu na Judéia, depois de ter começado na Galiléia, após o batismo que João pregou.
38 Beno zaba wapi mutindu Nzambi tulaka ngolo ya Mpeve ya Longo na Yesu ya Nazaleti. Yandi tambulaka na yinsi nyonso na kusala mambu ya mbote, mpe na kubelusa bayina nyonso vwandaka na lutumu ya Satana. Ya tsyelika, Nzambi vwandaka na yandi.
38 Vós sabeis como Deus ungiu a Jesus de Nazaré com o Espírito Santo e com o poder, como ele andou fazendo o bem e curando todos os oprimidos do demônio, porque Deus estava com ele.
39 Beto kele bambangi ya mambu nyonso yina yandi salaka na Yelusalemi mpe na bisika ya nkaka ya yinsi ya ba-Zwife. Ba kufwaka yandi na kukoma yandi na kulunsi.
39 E nós somos testemunhas de tudo o que fez na terra dos judeus e em Jerusalém. Eles o mataram, suspendendo-o num madeiro.
40 Kasi Nzambi vumbulaka yandi na lufwa na kilumbu ya tatu na manima ya lufwa ya yandi, mpe pesaka yandi lulendo ya kutalana dyaka
40 Mas Deus o ressuscitou ao terceiro dia e permitiu que aparecesse,
41 na bantu nyonso ve, kasi na beto yina Nzambi soolaka ntete samu na kuvwanda bambangi. Beto kudyaka kintwadi na yandi na manima ya mvumbukulu ya yandi na lufwa.
41 não a todo o povo, mas às testemunhas que Deus havia predestinado, a nós que comemos e bebemos com ele, depois que ressuscitou.
42 Yesu tumisaka beto na kulongisa bantu, mpe na kuzabisa ti ni yandi Nzambi soolaka samu na kufundisa bantu ya moyo mpe ya kufwa.
42 Ele nos mandou pregar ao povo e testemunhar que é ele quem foi constituído por Deus juiz dos vivos e dos mortos.
43 Mimbikudi nyonso zonzilaka yandi na kutuba ti konso muntu yina ke kwikila Yesu, ke kuzwa mulemvo ya masumu na Nkumbu ya yandi.»
43 Dele todos os profetas dão testemunho, anunciando que todos os que nele crêem recebem o perdão dos pecados por meio de seu nome.
44 Ntangu Pyele vwandaka zonza ntete, Mpeve ya Longo kulumukaka na bayina nyonso vwandaka kuwa mambu yina.
44 Estando Pedro ainda a falar, o Espírito Santo desceu sobre todos os que ouviam a {santa} palavra.
45 Bandimi ya ba-Zwife yina kwizaka na Pyele yitukaka na kutala ti Nzambi mwangisaka mpe dikabu ya Mpeve ya Longo na bayina kele ve ba-Zwife.
45 Os fiéis da circuncisão, que tinham vindo com Pedro, profundamente se admiraram, vendo que o dom do Espírito Santo era derramado também sobre os pagãos;
46 Ya tsyelika, bawu vwandaka kuwa bayina kele ve ba-Zwife kuzonza na bandinga ya nkaka, mpe kukembisa Nzambi. Na yina, Pyele tubaka:
46 pois eles os ouviam falar em outras línguas e glorificar a Deus.
47 «Bantu yayi me kuzwa Mpeve ya Longo mutindu beto. Beto lenda ve kuyimina bawu na kubotama na maza.»
47 Então Pedro tomou a palavra: Porventura pode-se negar a água do batismo a estes que receberam o Espírito Santo como nós?
48 Yandi tumisaka na kubotika bawu na Nkumbu ya Yesu-Klisto. Na yina, bawu lombaka Pyele na kuvwanda dyaka mwa bilumbu na bawu.
48 E mandou que fossem batizados em nome de Jesus Cristo. Rogaram-lhe então que ficasse com eles por alguns dias.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.