2 Samuel 3
mkw (MKW) vs NVT
1 Mvita ya bantu ya Sawule na bantu ya Davidi zingilaka mingi. Kasi bantu ya Davidi vwandaka kuma na ngolo mpe bantu ya Sawule vwandaka lemba.
1 Assim começou uma longa guerra entre a família de Saul e a família de Davi. Com o tempo, Davi se fortaleceu cada vez mais, e a família de Saul foi se enfraquecendo.
2 Kuna na Ebelone, Davidi butaka bana ya babakala. Ya ntete vwandaka Amenone yina yandi butaka na Ayinowame, mu-Izeleele.
2 Estes são os filhos de Davi que nasceram em Hebrom: O mais velho era Amnom, filho de Ainoã, de Jezreel.
3 Ya zole vwandaka Kileyabe, yina yandi butaka na Abingayile, yina vwandaka kento ya Nabale ya muntu ya mbanza Kaamele. Ya tatu vwandaka Abesalome, yina yandi butaka na Maaka, mwana ya Talemayi. Talemayi vwandaka ntinu ya Ngesule.
3 O segundo era Daniel, filho de Abigail, a viúva de Nabal, do Carmelo. O terceiro era Absalão, filho de Maaca, filha de Talmai, rei de Gesur.
4 Mwana ya yiya vwandaka Adonya, mwana ya Angite. Mwana ya tanu vwandaka Sefatya, mwana ya Abitale.
4 O quarto era Adonias, filho de Hagite. O quinto era Sefatias, filho de Abital.
5 Ya sambanu vwandaka Yiteleyame, yina Davidi butaka na Engela, kento ya yandi. Yina ni bana yina Davidi butaka kuna na Ebelone.
5 O sexto era Itreão, filho de Eglá, esposa de Davi. Todos esses filhos de Davi nasceram em Hebrom.
6 Ntangu yina mvita vwandaka salama na bantu ya Sawule na bantu ya Davidi, Abinele vwandaka kuma dyaka muntu ya nene na kati ya bantu ya Sawule.
6 Enquanto continuava a guerra entre as famílias de Saul e de Davi, Abner se tornou um líder cada vez mais influente entre a família de Saul.
7 Sawule kuzwaka kento. Kento yango vwandaka mwana ya Aya. Nkumbu ya yandi vwandaka Lisepa. Kilumbu mosi, Isebosete tubaka na Abinele: «Samu na yinki nge basikaka na kento ya nkaka ya tata ya munu?»
7 Um dia, Isbosete, filho de Saul, acusou Abner de ter relações com uma das concubinas de Saul, uma mulher chamada Rispa, filha de Aiá.
8 Ntangu Abinele kuwaka mambu yina, yandi dasukaka mpe tubaka: «Nge ke na kutala munu mutindu kisakununu ya mpamba-mpamba ya bantu ya Yuda? Tii bubu yayi, mu ke na kulakisaka kukwikama ya munu na dikanda ya Sawule tata ya nge, na bampangi ya yandi mpe na bandiku ya yandi. Mu salaka nyonso samu ti nge kubwa ve na maboko ya Davidi, mpe bubu yayi nge ke na kufundisa munu na kutuba ti mu salaka mambu ya yimbi na kento yina?
8 Abner ficou furioso com as palavras de Isbosete. “Por acaso sou um cão de Judá para ser tratado dessa maneira?”, gritou ele. “Depois de tudo que fiz por seu pai, Saul, e pela família e os amigos dele ao não entregar você a Davi, minha recompensa é ser acusado por causa dessa mulher?
9 Bika ti Nzambi kupesa kitumbu ya ngolo na Abinele kana mu sadila ve nsilulu yina Yave salaka na Davidi.
9 Que Deus me castigue severamente se eu não fizer por Davi tudo que o S enhor prometeu a ele!
10 Yave kudyaka ndefi na kukatula kimfumu na dikanda ya Sawule, samu na kutula Davidi ntinu na Isayeli mpe ya Yuda, kubanda kuna na Dane tii na Beele-Seba.»
10 Tomarei o reino da família de Saul e o entregarei a Davi. Estabelecerei o trono de Davi tanto sobre Israel como sobre Judá, desde Dã, ao norte, até Berseba, ao sul!”
11 Isebosete vutulaka ata dyambu na sika ya Abinele, samu ti yandi vwandaka na boma ya yandi.
11 Isbosete não se atreveu a dizer nem mais uma palavra, pois teve medo do que Abner poderia fazer.
12 Abinele fidisaka bantumwa na sika ya Davidi samu na kuzabisa yandi ti: «Yinsi yayi kele ya nani? Sala ngwisani na munu, mpe mu ke sala ti bantu nyonso ya Isayeli kuvwanda na manima ya nge.»
12 Então Abner enviou mensageiros para dizer a Davi: “Afinal, a quem pertence esta terra? Faça um acordo comigo, e eu o ajudarei a conseguir o apoio de todo o Israel”.
13 Davidi vutulaka: «Ee, mu me ndima na kusala ngwisani na nge, kasi mu ke na kulomba nge kaka dyambu mosi: Ntangu yina nge ke kwiza na sika ya munu, kukwiza ve nge mosi, kasi natina munu kento ya munu Mikale, mwana ya Sawule.»
13 “Está bem”, respondeu Davi. “Mas só farei acordo com você se, quando vier para cá, trouxer de volta minha esposa Mical, filha de Saul.”
14 Na manima, Davidi fidisaka bantumwa na sika ya Isebosete, mwana ya Sawule, samu na kuzabisa yandi ti: «Vutula munu kento ya munu Mikale, yina mu kwedilaka na misutu nkama (100) ya ba-Filiseti.»
14 Davi enviou a seguinte mensagem a Isbosete, filho de Saul: “Devolva minha esposa Mical, pois eu conquistei o direito de me casar com ela com os prepúcios de cem filisteus”.
15 Na yina, Isebosete tumisaka ti ba kwenda baka Mikale na yinzo ya bakala ya yandi Paletyele, mwana ya Layise.
15 Então Isbosete mandou tirar Mical de seu marido, Palti, filho de Laís.
16 Paletyele landaka kento ya yandi na kudila nyonso tii na Bawulime. Na yina, Abinele tubaka na yandi: «Vutuka na yinzo ya nge!» Paletyele vutukaka.
16 Palti a seguiu até Baurim, chorando ao longo de todo o caminho, até que Abner lhe disse: “Volte para casa!”, e ele voltou.
17 Abinele tubaka na Bakuluntu Isayeli mpe yandi zabisaka bawu: «Katuka ntama, beno ke vwandaka na nsatu ti Davidi kuvwanda ntinu ya beno.
17 Abner reuniu as autoridades de Israel e lhes disse: “Faz algum tempo que vocês querem declarar Davi seu rei.
18 Ntangu ni yayi! Samu ti na yina me tadila Davidi, Yave tubaka: “Ni na lutumu ya kisadi ya munu Davidi, mu ke vuukisa Isayeli, bantu ya munu, na maboko ya ba-Filiseti mpe na maboko ya bambeni ya bawu nyonso.”»
18 Chegou a hora de agir! Pois o S enhor disse: ‘Escolhi meu servo Davi para livrar meu povo, Israel, das mãos dos filisteus e de todos os seus inimigos’”.
19 Abinele sololaka mpe na bantu ya Bezame. Na manima, yandi kwendaka na Ebelone samu na kuzabisa na Davidi mambu yina bantu ya Isayeli mpe bantu ya Bezame ndimaka na kusadila.
19 Abner também falou com os homens de Benjamim. Depois, foi a Hebrom para dizer a Davi que todo o povo de Israel e de Benjamim tinha concordado em apoiá-lo.
20 Abinele, na makumi zole ya bantu ya yandi, kumaka na Ebelone, na sika ya Davidi. Davidi salaka mukembo samu na Abinele mpe samu na bantu yina vwandaka na yandi.
20 Quando Abner, acompanhado de vinte homens, chegou a Hebrom, Davi os recebeu com um grande banquete.
21 Abinele tubaka na Davidi: «Mfumu, ntinu ya munu, mu zola kwenda samu na kukutikisa bantu nyonso ya Isayeli na mantwala ya nge. Bawu ke sala ngwisani na nge, mpe nge ke yala bisika nyonso mutindu nge ke zola.» Davidi pesaka Abenele muswa ya kukwenda mpe Abenele kwendaka na kizunu.
21 Então Abner disse a Davi: “Deixe que eu vá e convoque uma reunião de todo o Israel para apoiar meu senhor, o rei. Farão uma aliança com o senhor para que reine sobre eles, e o senhor governará sobre tudo que seu coração desejar”. Davi se despediu dele, e Abner partiu em paz.
22 Na manima, bantu ya Davidi na Yowabe katukaka na kunwana mvita. Bawu kwizaka na kimvwama ya nene yina ba botolaka na maboko ya bambeni ya bawu. Abinele vwandaka dyaka ve na sika ya Davidi, kuna na Ebelone, samu ti Davidi pesaka yandi muswa ya kukwenda na kizunu.
22 Contudo, logo depois que Davi despediu Abner em paz, Joabe e alguns dos soldados de Davi retornaram de um ataque, trazendo muitos despojos.
23 Ntangu yina Yowabe na binwani nyonso ya yandi kumaka, ba zabisaka na Yowabe ti Abinele, mwana ya Nele, vwandaka me kwiza tala ntinu, mpe ti ntinu vwandaka me pesa yandi muswa ya kukwenda na kizunu.
23 Quando Joabe chegou, foi informado de que Abner, filho de Ner, tinha acabado de visitar o rei, que o havia despedido em paz.
24 Yowabe kwendaka tala ntinu mpe yandi tubaka: «Yinki nge me sala? Abinele me kwiza na sika ya nge, mpe nge me bika yandi kwenda ya yandi!
24 Joabe foi até o rei e perguntou: “O que foi que o senhor fez? Por que deixou Abner escapar?
25 Nge zaba mbote Abinele, mwana ya Nele! Kana yandi me kwiza awa, ya kele samu na kuvuna nge, mpe samu na kuzaba banzila yina nge ke lutilaka, mpe nyonso yina nge ke salaka.»
25 O senhor conhece muito bem Abner, filho de Ner! Sabe que ele veio espioná-lo e descobrir tudo que o senhor anda fazendo!”.
26 Ntangu Yowabe katukaka na sika ya Davidi, yandi fidisaka bantu samu na kulanda Abinele. Ba kwendaka baka Abenele kuna na dibulu ya maza ya Sila, ata kuzabisa Davidi.
26 Então Joabe saiu da presença de Davi e enviou mensageiros para alcançar Abner. Eles o encontraram perto do poço de Sirá e o trouxeram de volta, sem que Davi soubesse.
27 Ntangu Abinele vutukaka na Ebelone, Yowabe nataka yandi na mwelo ya mbanza, mutindu ti yandi zolaka zabisa yandi mambu na mansweki. Ni kuna Yowabe kufwaka Abinele, na kubula yandi na kivumu, samu na kufutisa yandi lufwa ya mpangi ya yandi Asayele.
27 Quando Abner chegou a Hebrom, Joabe o chamou para um lado, junto ao portão da cidade, como se fosse falar com ele em particular. Então, apunhalou-o no estômago e o matou para vingar a morte de Asael, seu irmão.
28 Ntangu Davidi kuwaka dyambu yina, yandi tubaka: «Mu zaba dyambu ve na mantwala ya Yave na yina me tadila lufwa ya Abinele, mwana ya Nele. Ya ke vwandila mutindu yina bantangu nyonso. Kimfumu ya munu mpe ke na dyambu ve.
28 Quando Davi soube o que havia acontecido, declarou: “Juro pelo S enhor que eu e meu reino somos para sempre inocentes desse crime contra Abner, filho de Ner.
29 Bika ti Yowabe na dikanda ya yandi nyonso kuzwa kitumbu, samu na lufwa ya Abenele! Bika ti konso ntangu, na kati ya dikanda ya Yowabe, ya vwanda na muntu yina ke vwanda na kimbevo ya kwendaka basika maza na nzutu ya yandi ya bubakala, to kimbevo ya bwazi, to kimbevo ya kwendaka tambula na yinti. Ya vwanda konso ntangu na muntu yina ke kufwa na mbele ya mvita, to muntu yina ke kondwa madya!»
29 Que essa culpa permaneça sobre Joabe e sua família! Que em todas as gerações da família de Joabe nunca falte um homem que tenha fluxo ou lepra, que use muletas, que morra pela espada, ou que tenha de mendigar o alimento!”.
30 Ni mutindu yina Yowabe na mpangi ya yandi Abisayi kufwaka Abinele, samu ti yandi kufwaka mpangi ya bawu Asayele na mvita yina salamaka na Ngabawone.
30 Assim, Joabe e seu irmão Abisai assassinaram Abner, pois ele havia matado Asael, irmão deles, na batalha em Gibeom.
31 Davidi tubaka na Yowabe mpe na bantu nyonso yina vwandaka na Yowabe: «Beno pasula binkuti ya beno, beno lwata bangoto mpe beno dila Abinele.» Na manima, bayina vwandaka nata mvumbi vwandaka kwenda tekila na mantwala, mpe yandi mosi ntinu Davidi vwandaka tambula na manima ya bawu.
31 Então Davi disse a Joabe e a todos que estavam com ele: “Rasguem suas roupas e vistam pano de saco. Lamentem a morte de Abner”, e o próprio rei seguiu o cortejo fúnebre.
32 Ba kundaka Abinele kuna na Ebelone. Kuna na ndyamu ya Abinele, ntinu zangulaka ndinga na kudila, bantu nyonso mpe dilaka.
32 Sepultaram Abner em Hebrom, e o rei chorou em alta voz junto ao túmulo, e todo o povo lamentou com ele.
33 Na manima, ntinu yimbilaka mukunga ya kyadi samu na Abinele mutindu yayi:
33 Então o rei entoou esta canção fúnebre: “Acaso Abner devia morrer como um vilão?
34 Maboko ya nge vwandaka ve ya kukangama,
34 Suas mãos não estavam atadas, nem seus pés acorrentados. Não, você foi assassinado, vítima de uma trama perversa”. Todo o povo lamentou uma vez mais por Abner.
35 Na manima, bantu nyonso vwandaka bika ve na kulomba na Davidi na kudya ntete bwisi kuyila. Kasi Davidi kudyaka ndefi yayi: «Bika ti Nzambi kupesa munu kitumbu ya ngolo kana mu kudya dimpa to konso kima ntete bwisi kuyila!»
35 Davi tinha se recusado a comer no dia do funeral, e todos insistiram para que ele se alimentasse. Mas ele havia feito um voto: “Que Deus me castigue severamente se eu comer alguma coisa antes do pôr do sol”.
36 Bantu nyonso talaka ti dyambu yina vwandaka mbote. Na kutala mbote, nyonso yina ntinu vwandaka sala, bantu nyonso vwandaka tala yawu mbote.
36 Seu voto agradou muito o povo. De fato, aprovavam tudo que o rei fazia.
37 Na kilumbu yina, bantu nyonso mpe Isayeli nyonso zabaka ti lutumu ya kufwa Abinele, mwana ya Nele, katukaka ve na ntinu.
37 Assim, todos em Judá e em Israel entenderam que Davi não era responsável pelo assassinato de Abner, filho de Ner.
38 Ntinu tubaka na bantu ya yandi: «Beno me zaba ve ti bubu yayi mfumu mosi me kufwa na Isayeli, mfumu mosi ya nene?
38 Então o rei disse a seus oficiais: “Não percebem que um grande comandante caiu hoje em Israel?
39 Bubu yayi, munu ntinu yina ba byekaka, mu kele ntete ve na ngolo nyonso. Kasi bantu yayi, bana ya Seluya, bawu kele bantu ya kulutila ntima ngolo. Bika ti Yave kusemba muntu ya yimbi, samu na yimbi yina yandi me sala.»
39 E, embora eu seja o rei ungido, esses dois filhos de Zeruia, Joabe e Abisai, são fortes demais para que eu os controle. Que o S enhor retribua a esses homens maus por sua maldade”.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 2 Samuel 3, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.