2 Samuel 18
mkw (MKW) vs ARC
1 Davidi talaka mbote-mbote bankonga ya binwani yina vwandaka na yandi. Yandi tulaka bamfumu yina ke twadisa bankonga ya binwani, ya vwanda ya mafunda to ya bankama.
1 E Davi contou o povo que tinha consigo e pôs sobre eles capitães de cem.
2 Davidi kabulaka bantu nyonso na bandambu tatu. Yandi tulaka ndambu ya ntete na yisi ya lutumu ya Yowabe. Ndambu ya zole na yisi ya lutumu ya Abisayi, mwana ya Seluya, mpangi ya Yowabe. Davidi tulaka ndambu ya tatu na yisi ya lutumu ya Itayi, muntu ya mbanza Ngate. Ntinu tubaka na binwani: «Munu mpe, mu zola kwenda kintwadi na beno na mvita.»
2 E Davi enviou o povo, um terço debaixo da mão de Joabe, e outro terço debaixo da mão de Abisai, filho de Zeruia e irmão de Joabe, e outro terço debaixo da mão de Itai, o geteu; e disse o rei ao povo: Eu também juntamente sairei convosco.
3 Kasi bantu nyonso tubaka: «Ve, nge ke kwenda ve na beto, samu ti kana beto kima, bambeni ya beto ke tala yawu dyambu ya mpamba. Ata ti ndambu ya bantu na kati ya beto kufwa, ya ke sala kima ve na meso ya bawu. Kasi nge, nge kele mutindu mafunda kumi (10 000) ya bantu yayi beto kele. Ya kele mpe mbote ti nge bikana na mbanza, samu na kufidisaka beto lusalusu.»
3 Porém o povo disse: Não sairás, porque, se formos obrigados a fugir, não porão o coração em nós; e, ainda que metade de nós morra, não porão o coração em nós, porque ainda, tais como nós somos, ajuntarás dez mil; melhor será, pois, que da cidade nos sirvas de socorro.
4 Ntinu zabisaka bawu: «Mu ke sala mutindu beno me zola.»
4 Então, Davi lhes disse: O que bem parecer aos vossos olhos, isso farei. E o rei se pôs da banda da porta, e todo o povo saiu em centenas e em milhares.
5 Ntinu pesaka ntumunu yayi na Yowabe, Abisayi mpe na Itayi: «Samu na buzitu yina beno kele na yawu na munu, beno sala ve ntwenya Abesalome yimbi!» Bantu nyonso kuwaka mutindu ntinu pesaka ntumunu yina na bamfumu ya binwani na yina me tadila Abesalome.
5 E o rei deu ordem a Joabe, e a Abisai, e a Itai, dizendo: Brandamente tratai por amor de mim ao jovem, a Absalão. E todo o povo ouviu quando o rei deu ordem a todos os capitães acerca de Absalão.
6 Bantu ya Davidi kwendaka samu na kunwanisa bantu ya Isayeli. Mvita yango salamaka na kati ya mfinda ya Efalayime.
6 Saiu, pois, o povo ao campo, a encontrar-se com Israel, e deu-se a batalha no bosque de Efraim.
7 Bantu ya Davidi nungaka bantu ya Isayeli. Na kilumbu yina, mafunda makumi zole (20 000) ya bantu ya Isayeli kufwaka. Ya vwandaka lunungunu ya nene samu na bantu ya Davidi.
7 E ali foi ferido o povo de Israel, diante dos servos de Davi; e, naquele mesmo dia, houve ali uma grande derrota de vinte mil.
8 Mvita mwanganaka na yinsi nyonso. Na kilumbu yina, lutangu ya binwani yina kufwaka samu na mfinda, lutilaka lutangu ya binwani yina kufwaka na mvita.
8 Porque ali se estendeu a batalha sobre a face de toda aquela terra; e foram mais os do povo que consumiu o bosque do que os que a espada consumiu, naquele dia.
9 Abesalome vwandaka na mantwala ya bantu ya Davidi. Abesalome vwandaka na zulu ya mpunda ya mutela ya nkufi. Mpunda yango lutaka na kati ya bintala yina vwandaka ya kuvukana na yinti ya telembente ya nene. Yintu ya Abesalome kangamaka na bintala. Mpunda tatamanaka na kukima, kasi Abesalome bikanaka ya kulelama kuna.
9 E Absalão se encontrou com os servos de Davi; e Absalão ia montado num mulo; e, entrando o mulo debaixo da espessura dos ramos de um grande carvalho, pegou-se-lhe a cabeça no carvalho, e ficou pendurado entre o céu e a terra; e o mulo, que estava debaixo dele, passou adiante.
10 Muntu mosi talaka Abesalome mpe yandi kwendaka zabisa na Yowabe: «Mu me tala Abesalome ya kulelama na yinti ya telembente.»
10 O que vendo um homem, o fez saber a Joabe e disse: Eis que vi Absalão pendurado num carvalho.
11 Yowabe tubaka na muntu yina: «Nge me tala yandi! Samu na yinki nge me kufwa ve yandi mbala mosi? Mu zolaka pesa nge mbongo kumi ya bisengo na mukaba!»
11 Então, disse Joabe ao homem que lho fizera saber: Pois que o viste, por que o não feriste logo ali em terra? E forçoso seria eu dar-lhe dez moedas de prata e um cinto.
12 Kasi muntu yina vutulaka na Yowabe: «Ata ti nge pesa munu funda mosi (1 000) ya mbongo ya bisengo, mu lenda sala ve mwana ya ntinu yimbi. Beto nyonso kuwaka mutindu ntinu pesaka beno na Abisayi mpe Itayi ntumunu yayi: “Ata muntu kusala yimbi na ntwenya Abesalome.”
12 Disse, porém, aquele homem a Joabe: Ainda que eu pudesse pesar nas minhas mãos mil moedas de prata, não estenderia a minha mão contra o filho do rei, pois bem ouvimos que o rei te deu ordem a ti, e a Abisai, e a Itai, dizendo: Guardai-vos, cada um, de tocar no jovem, em Absalão.
13 Kana mu kufwaka yandi mpe mu vuna ti mu kuwaka ve mambu yina ntinu tubaka, ntinu zolaka zaba yawu, samu ti, ntinu ke zabaka mambu nyonso. Nge mosi mpe, nge zolaka nwanina munu ve.»
13 Ainda que proferisse mentira com risco da minha vida, nem por isso coisa nenhuma se esconderia ao rei; e tu mesmo te oporias.
14 Yowabe tubaka: «Mu ke bebisa ve ntangu ya munu na nge!»
14 Então, disse Joabe: Não me demorarei assim contigo aqui. E tomou três dardos e traspassou com eles o coração de Absalão, estando ele ainda vivo no meio do carvalho.
15 Bantwenya ya binwani kumi yina vwandaka nata binwanunu ya Yowabe zungaka Abesalome mpe bawu bulaka yandi mpe kufwaka yandi.
15 E o cercaram dez jovens que levavam as armas de Joabe. E feriram a Absalão e o mataram.
16 Yowabe wakisaka muningu ya mpungi samu na kusukisa mvita. Na yina, binwani ya Davidi bikaka na kunwanisa binwani ya Isayeli.
16 Então, tocou Joabe a buzina, e voltou o povo de perseguir a Israel, porque Joabe deteve o povo.
17 Ba bakaka nzutu ya Abesalome ba losaka yawu na mfinda, na kati ya dibulu ya nene. Ba tulaka kikunku ya nene ya matadi na zulu. Bantu nyonso ya Isayeli kimaka, muntu na muntu na nzila ya yinzo ya yandi.
17 E tomaram Absalão, e o lançaram no bosque, numa grande cova, e levantaram sobre ele um mui grande montão de pedras; e todo o Israel fugiu, cada um para a sua tenda.
18 Ntangu Abesalome vwandaka ntete moyo, yandi telemisaka ditadi mutindu kidimbu na kisika yina ba ke bokilaka Mudimba ya Ntinu. Yandi pesaka nkumbu ya yandi mosi na kidimbu yango, samu ti yandi tubaka: «Mu kele ve na mwana yina ke sala ti nkumbu ya munu kuzingila.» Ni yawu yina, tii bubu yayi, ba ke bokilaka ditadi yango «Kidimbu ya Abesalome.»
18 Ora, Absalão, quando ainda vivia, tinha tomado e levantado para si uma coluna, que está no vale do Rei, porque dizia: Filho nenhum tenho para conservar a memória do meu nome. E chamou aquela coluna pelo seu próprio nome; pelo que até ao dia de hoje se chama o Pilar de Absalão.
19 Ayimaase, mwana ya Sadoke, tubaka na Yowabe: «Pesa munu muswa samu ti mu kwenda mbangu na sika ya ntinu, na kwenda zabisa yandi ti Yave me nungisa ntinu, samu na kukuula yandi na maboko ya bambeni ya yandi.»
19 Então, disse Aimaás, filho de Zadoque: Deixa-me correr, e anunciarei ao rei que já o Senhor o vingou da mão de seus inimigos.
20 Yowabe vutulaka: «Ve, bubu yayi nge ke nata ve nsangu ya mbote. Nge ke nata bansangu ya mbote kilumbu ya nkaka. Kasi bubu yayi, nge ke nata ve nsangu ya mbote, samu ti mwana ya ntinu me kufwa.»
20 Mas Joabe lhe disse: Tu não serás hoje o portador das novas, porém outro dia as levarás; mas hoje não darás a nova, porque é morto o filho do rei.
21 Mpe Yowabe zabisaka na muntu mosi ya Etyopi mutindu yayi: «Kwenda zabisa ntinu mambu yina nge me tala!» Muntu ya Etyopi yinamaka na mantwala ya Yowabe mpe yandi kwendaka mbangu.
21 E disse Joabe a um cuxita: Vai tu e dize ao rei o que viste. E o cuxita se inclinou a Joabe e correu.
22 Ayimaase, mwana ya Sadoke, tubaka dyaka na Yowabe: «Mambu nyonso yina ke salama, bika ti yawu kusalama ya yawu. Pesa munu mpe muswa mu landa mbangu muntu ya Etyopi.» Yowabe tubaka: «Mwana ya munu, mbangu ya yinki? Nsangu ya mutindu yayi ke na ndandu ve samu nge!»
22 E prosseguiu Aimaás, filho de Zadoque, e disse a Joabe: Seja o que for, deixa-me também correr após o cuxita. E disse Joabe: Para que agora correrias tu, meu filho, pois não tens mensagem conveniente?
23 Ayimaase tubaka dyaka: «Mambu nyonso yina ke salama, bika ti yawu kusalama ya yawu.» Yowabe tubaka: «Kwenda.» Ayimaase kwendaka mbangu na nzila ya mudimba ya nzadi ya Yolodani mpe yandi lutaka muntu ya Etyopi.
23 Seja o que for, disse Aimaás, correrei. E Joabe lhe disse: Corre. E Aimaás correu pelo caminho da planície e passou ao cuxita.
24 Davidi vwandaka ya kuvwanda na kati-kati ya myelo zole ya mbanza. Muntu yina ke kengidilaka kwendaka na kibandu ya mwelo ya mbanza, na zulu ya kibaka. Yandi talaka muntu mosi yina vwandaka kima mbangu yandi mosi.
24 E Davi estava assentado entre as duas portas; e a sentinela subiu ao terraço da porta junto ao muro, e levantou os olhos, e olhou, e eis que um homem corria só.
25 Muntu yina ke kengidilaka lookaka, samu na kuzabisa yawu na ntinu. Ntinu tubaka: «Kana yandi kele kaka yandi mosi, yawu zola kutuba ti yandi ke na kunata bansangu ya mbote.»
25 Gritou, pois, a sentinela e o disse ao rei: Se vem só, há novas em sua boca. E vinha andando e chegando.
26 Muntu yina ke kengidilaka talaka dyaka muntu ya nkaka yina vwandaka kima mbangu. Muntu yina ke kengidilaka lookaka samu na kuzabisa yawu na nkebi ya mwelo, yandi tubaka: «Muntu ya nkaka dyaka ke na kukima mbangu kaka yandi mosi.» Ntinu tubaka: «Yandi yayi mpe ke na kunata bansangu ya mbote.»
26 Então, viu a sentinela outro homem que corria, e a sentinela gritou ao porteiro, e disse: Eis que lá vem outro homem correndo só. Então, disse o rei: Também este traz novas.
27 Muntu yina ke kengidilaka tubaka dyaka: «Muntu ya ntete, mu me zabila yandi na mutindu ya yandi ya kukima mbangu. Ya kele ni Ayimaase, mwana ya Sadoke.» Ntinu tubaka: «Yandi kele muntu ya mbote, mu banza ti yandi ke na kukwiza na bansangu ya mbote mingi.»
27 Disse mais a sentinela: Vejo o correr do primeiro, que parece ser o correr de Aimaás, filho de Zadoque. Então, disse o rei: Este é homem de bem e virá com boas novas.
28 Ntangu Ayimaase kumaka, yandi lookaka mpe tubaka na ntinu: «Nyonso kele mbote!» Yandi fukamaka, kizizi na ntoto na mantwala ya ntinu, yandi tubaka: «Nkembo na Yave, Nzambi ya nge, yina me sala ti nge nunga bantu yina me balukila ntinu, mfumu ya munu.»
28 Gritou, pois, Aimaás e disse ao rei: Paz. E inclinou-se ao rei com o rosto em terra e disse: Bendito seja o Senhor , que entregou os homens que levantaram a mão contra o rei, meu senhor.
29 Ntinu yufulaka: «Ntwenya Abesalome kele mbote?» Ayimaase vutulaka: «Ntangu Yowabe fidisaka munu, kintwadi na kisadi ya nkaka, mu talaka muvusu ya nene vwandaka salama, kasi mu zabaka ve yinki vwandaka luta.»
29 Então, disse o rei: Vai bem com o jovem, com Absalão? E disse Aimaás: Vi um grande alvoroço, quando Joabe mandou o servo do rei, e a mim, teu servo; porém não sei o que era.
30 Ntinu tubaka: «Katuka na mantwala ya munu, kwenda vwanda na lweka!»
30 E disse o rei: Vira-te e põe-te aqui. E virou-se e parou.
31 Muntu ya Etyopi mpe kumaka, yandi tubaka na ntinu: «Ntinu, mu me natina nge nsangu ya mbote. Yave me nungisa ntinu, samu na kukuula yandi na maboko ya bambeni ya yandi nyonso bubu yayi!»
31 E eis que vinha o cuxita e disse: Anunciar-se-á ao rei, meu senhor, que hoje o Senhor te vingou da mão de todos os que se levantaram contra ti.
32 Ntinu yufulaka na muntu ya Etyopi: «Ntwenya Abesalome kele mbote?» Muntu ya Etyopi vutulaka: «Ntinu, bika ti mambu yina me kumina ntwenya yina, yawu kukumina bambeni ya nge nyonso, mpe bayina nyonso ke balukila nge samu na kusala nge yimbi.»
32 Então, disse o rei ao cuxita: Vai bem com o jovem, com Absalão? E disse o cuxita: Sejam como aquele jovem os inimigos do rei, meu senhor, e todos os que se levantaram contra ti para mal.
33 — ausente —
33 Então, o rei se perturbou, e subiu à sala que estava por cima da porta, e chorou; e, andando, dizia assim: Meu filho Absalão, meu filho, meu filho Absalão! Quem me dera que eu morrera por ti, Absalão, meu filho, meu filho!
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 2 Samuel 18, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.