2 Samuel 15

mkw (MKW) vs NAA

Sair da comparação
NAA Nova Almeida Atualizada 2017
1 Na manima, Abesalome kuzwaka kipusu-pusu ya mvita, bampunda mpe makumi tanu ya babakala yina vwandaka keba yandi, na kwendaka tekila na mantwala ya yandi.
1 Depois disso, Absalão arranjou uma carruagem, cavalos e cinquenta homens que corressem na sua frente.
2 Konso kilumbu, na suka-suka, Abesalome vwandaka na kifu ya kwendaka telama pene-pene ya nzila ya mwelo ya mbanza. Konso ntangu, kana yandi tala muntu yina kele na dyambu, mpe ke na kusosa lufundusu na sika ya ntinu, Abesalome vwandaka yufula yandi: «Nge kele muntu ya wapi mbanza?» Yandi vwandaka vutula: «Kisadi ya nge kele muntu ya kifumba kingandi ya Isayeli.»
2 Ele se levantava cedo e ficava à beira do caminho que levava ao portão da cidade. Quando passava um homem que tinha alguma demanda que devia ser submetida ao rei para julgamento, Absalão o chamava a si e lhe dizia: “De que cidade você é?” Quando ele respondia: “Este seu servo é de tal tribo de Israel”,
3 Na yina, Abesalome vwandaka tuba: «Nge me tala, dyambu ya nge kele ya mbote mpe ya kulunga. Kasi, kuna na sika ya ntinu, ata muntu ke kuwa nge.»
3 Absalão lhe dizia: “Olhe, a sua causa é boa e justa, mas você não tem quem o ouça da parte do rei.”
4 Abesalome vwandaka tuba: «Kana mu vwandaka zuzi na yinsi yayi, ni na sika ya munu zolaka kwiza bayina nyonso ke na mambu to nsatu ti ba sadila bawu lufundusu ya mbote. Mu zolaka fundisa bawu na ludedomo.»
4 Absalão dizia mais: “Ah! Quem me dera ser juiz na terra, para que viesse a mim todo homem que tivesse demanda ou questão, para que eu lhe fizesse justiça!”
5 Mpe ntangu muntu vwandaka zola na kufukama na mantwala ya yandi, yandi vwandaka lambula diboko, kusimba yandi, mpe yandi vwandaka fiba yandi.
5 Também, quando alguém se aproximava para inclinar-se diante dele, ele estendia as mãos, abraçava-o e o beijava.
6 Abesalome vwandaka sala mutindu yina, na sika ya bantu nyonso ya Isayeli bayina vwandaka kwenda na sika ya ntinu samu na kuzwa lusambusu. Ni mutindu yina Abesalome vwandaka leba bantima ya bantu ya Isayeli.
6 Absalão agia desta maneira com todo o Israel que vinha ao rei para pedir justiça e, assim, conquistava o coração dos homens de Israel.
7 Na manima ya bamvula yiya, Abesalome tubaka na ntinu: «Mulemvo ya nge, pesa munu muswa ya kukwenda na Ebelone, samu na kulungisa nsilulu yina mu salaka na Yave.
7 Ao fim de quatro anos, Absalão disse ao rei: — Deixe-me ir a Hebrom cumprir o voto que fiz ao
8 Samu ti, ntangu munu kisadi ya nge, vwandaka na Ngesule, kuna na Alame, mu salaka nsilulu ti kana Yave vutula munu na Yelusalemi, mu ke sadila Yave.»
8 Porque, quando estava morando em Gesur, na Síria, este seu servo fez um voto, dizendo: “Se o Senhor me trouxer de volta a Jerusalém, prestarei culto ao Senhor .”
9 Ntinu tubaka na yandi: «Kwenda na kizunu.» Na yina, Abesalome kwendaka na Ebelone.
9 Então o rei disse: — Vá em paz. E Absalão levantou-se e foi para Hebrom.
10 Abesalome fidisaka bantu na sika ya bifumba nyonso ya Isayeli na kutuba: «Ntangu beno ke kuwa muningu ya kulumenta, beno ke tuba: “Abesalome me kuma ntinu kuna na Ebelone.”»
10 Absalão enviou emissários secretos por todas as tribos de Israel, dizendo: — Quando ouvirem o som das trombetas, digam: “Absalão é rei em Hebrom!”
11 Babakala bankama zole (200) ya Yelusalemi yina ba bokilaka, kwendaka kintwadi na Abesalome. Bawu salaka mutindu yina na ntima ya mbote, ata kuzaba dibanza ya Abesalome.
11 De Jerusalém foram com Absalão duzentos homens convidados, porém iam na sua simplicidade, porque nada sabiam daquele plano.
12 Ntangu Abesalome vwandaka pesa minkayulu, yandi tumisaka ti ba kwenda bokila kuna na mbanza Ngilo, Ayitofele, muntu ya mbanza Ngiyone. Ayitofele vwandaka mupesi-malongi ya Davidi. Bantu ya Abesalome vwandaka kuma mingi mpe mfundu ya bawu vwandaka kuma ngolo.
12 Enquanto oferecia os seus sacrifícios, Absalão também mandou chamar Aitofel, o gilonita, do conselho de Davi, da sua cidade de Gilo. Assim a conspiração tornou-se poderosa, e o povo que tomava o partido de Absalão crescia em número.
13 Muntu mosi kwizaka zabisa na Davidi ti: «Bantu ya Isayeli me kuma na manima ya Abesalome.»
13 Então um mensageiro veio a Davi, dizendo: — Todo o povo de Israel está seguindo Absalão.
14 Na yina, Davidi tubaka na bantu nyonso ya mfunu yina vwandaka na yandi na Yelusalemi: «Beto kima, kana ve, Abesalome ke kufwa beto. Beto sala mbangu, kana ve, yandi ke kwiza nwanisa beto mpe yandi ke kotisa kyadi na mbanza yayi, na kumanisa na kufwa bantu nyonso.»
14 Diante disto, Davi disse a todos os servos que estavam com ele em Jerusalém: — Levantem-se, e vamos fugir, porque não poderemos nos salvar de Absalão. Saiam o mais depressa possível, para que ele não nos alcance, lance sobre nós a ruína e passe a cidade a fio de espada.
15 Bantu ya mfunu yina vwandaka na ntinu tubaka na ntinu: «Ntinu, mambu ni mambu yina nge ke tuba, bisadi ya nge ke sala yawu.»
15 Então os servos do rei lhe disseram: — Eis aqui os seus servos, dispostos a fazer tudo o que o rei, nosso senhor, determinar.
16 Na yina, ntinu basikaka na mbanza na dikanda ya yandi nyonso. Ntinu bikaka kumi ya bakento ya yandi ya nkaka samu na kukeba yinzo.
16 O rei saiu, e todos os de sua casa o seguiram. Deixou, porém, dez concubinas para cuidarem do palácio.
17 Ntinu basikaka, mpe bantu nyonso vwandaka landa yandi. Bawu kwendaka telama na yinzo ya nsuka ya mbanza.
17 Quando o rei e todo o povo estavam saindo da cidade, pararam na última casa.
18 Bantu nyonso ya mfunu yina ke salaka na Davidi lutaka na mantwala ya yandi. Ba-Kelete nyonso, ba-Pelete nyonso mpe bantu ya mbanza Ngate na lutangu ya bankama sambanu (600), yina landaka Davidi katuka na mbanza Ngate, bawu lutaka na mantwala ya ntinu.
18 Todos os seus servos passaram por ele. Também toda a guarda real e todos os geteus, seiscentos homens que o seguiram de Gate, passaram diante do rei.
19 Ntinu tubaka na Itayi, muntu ya mbanza Ngate: «Samu na yinki nge ke na kwendaka na beto? Vutuka na mbanza, kwenda vwanda na ntinu ya malu-malu. Nge kele ya nge nzenza, mpe nge vwandaka me kima yinsi ya nge.
19 Então o rei disse a Itai, o geteu: — Por que também você está indo conosco? Volte e fique com quem vier a ser o rei, porque você é estrangeiro e desterrado de sua pátria.
20 Nge me kwiza na sika ya munu ntama mingi ve. Nge zola ti mu kwendaka nata nge na beto? Munu mosi, mu zaba ata fyoti ve wapi kisika beto ke na kwendaka! Vutuka, mpe nata bampangi ya nge. Bika ti luzolo mpe bumbote ya Nzambi kuvwanda na beno!»
20 Você chegou ontem, e por que hoje eu já o levaria conosco a vaguear, quando eu mesmo não sei para onde vou? Volte e leve consigo os seus companheiros. E que a misericórdia e a fidelidade o acompanhem.
21 Kasi Itayi vutulaka: «Mu me kudya ndefi na Nkumbu ya Yave, Nzambi ya moyo, mpe na nkumbu ya nge ntinu, mfumu ya munu: Kisika ni kisika yina nge ke kwenda, ya vwanda lufwa, ya vwanda luzingu, munu kisadi ya nge, mu ke vwanda na nge.»
21 Porém Itai respondeu ao rei: — Tão certo como vive o
22 Na yina, Davidi tubaka na Itayi: «Mambu ve, luta na mantwala.»
22 Então Davi disse a Itai: — Vá e passe adiante. E assim passaram adiante Itai, o geteu, todos os seus homens e todas as crianças que estavam com ele.
23 Yinsi nyonso vwandaka dila mingi ntangu bantu nyonso ya Davidi vwandaka luta. Ntinu sabukaka muzumba ya Sedelone na bantu nyonso. Bawu nyonso lutilaka na nzila yina ke kwendaka na yinsi ya kuyuma.
23 Toda a terra chorava em alta voz. E todo o povo e também o rei passaram o ribeiro de Cedrom, seguindo o caminho do deserto.
24 Sadoke mpe vwandaka kuna na ba-Levi yina vwandaka nata Sanduku ya Ngwisani ya Nzambi. Ba tulaka sanduku ya Nzambi na yisi. Nganga-Nzambi Abyatale vwandaka pesa minkayulu tii ntangu yina bantu nyonso yina katukaka na mbanza manisaka na kuluta.
24 Eis que Zadoque também estava ali, e com ele todos os levitas que levavam a arca da aliança de Deus. Puseram ali a arca de Deus, até que todo o povo acabou de sair da cidade.
25 Na manima, ntinu tubaka na Sadoke: «Vutula sanduku ya Nzambi na mbanza. Kana Yave lakisa munu bumbote ya yandi, yandi ke vutula munu na mbanza, mpe mu ke tala dyaka sanduku ya Nzambi mpe yinzo ya yawu.
25 Então o rei disse a Zadoque: — Leve a arca de Deus de volta para a cidade. Se eu encontrar favor aos olhos do
26 Kasi, kana yandi tuba ti mu zola nge ve, bika ti yandi sala munu yina yandi zola.»
26 Se ele, porém, disser: “Não tenho prazer em você”, eis-me aqui; faça de mim o que achar melhor.
27 Ntinu tubaka na nganga-Nzambi Sadoke: «Kuwa, vutuka na mbanza na kizunu nyonso. Vutuka kintwadi na mwana ya nge Ayimaase mpe Abyatale na mwana ya yandi Yonatane.
27 O rei disse mais a Zadoque, o sacerdote: — Ó vidente, volte em paz para a cidade com o seu filho Aimaás e com Abiatar e o filho dele, Jônatas.
28 Munu, mu ke vingila na kizunga ya yinsi ya kuyuma yina kele pene-pene ya kisika yina ba ke sabukilaka nzadi ya Yolodani, tii ntangu yina ba ke natina munu bansangu ya beno.»
28 Vejam: vou ficar esperando nos vaus do deserto até que me venham notícias de vocês.
29 Na yina, Sadoke na Abyatale vutulaka sanduku ya Nzambi na Yelusalemi. Mpe bawu bikanaka kuna.
29 Então Zadoque e Abiatar levaram a arca de Deus de volta para Jerusalém e lá ficaram.
30 Davidi vwandaka yuluka mongo ya ba-Olive. Yandi vwandaka yuluka yawu na kudila. Yandi fukaka lele na yintu mpe yandi vwandaka tambula makulu-ngulu. Bantu nyonso yina vwandaka na yandi fukaka balele na yintu. Bawu vwandaka yuluka na kudila nyonso.
30 Davi seguiu pela encosta do monte das Oliveiras, subindo e chorando; tinha a cabeça coberta e caminhava descalço. Todo o povo que ia com ele, de cabeça coberta, subiu chorando.
31 Ba zabisaka na Davidi ti Ayitofele kele mfundu mosi na Abesalome. Davidi sambilaka mutindu yayi: «Yave, mulemvo ya nge, sala ti malongi ya Ayitofele kuvwanda ya buzoba!»
31 Então contaram a Davi que Aitofel estava entre os que conspiravam com Absalão. Por isso Davi orou, dizendo: — Ó
32 Ntangu Davidi kumaka na nsongi ya mongo, kisika yina ba ke sambilaka Nzambi, Wusayi mu-Aleke, kwizaka bwabana yandi. Kinkuti yina Wusayi vwandaka ya kulwata, vwandaka ya kupasuka. Yandi vwandaka na ntoto na yintu.
32 Quando Davi chegou ao alto do monte, onde se costuma adorar a Deus, eis que Husai, o arquita, veio encontrar-se com ele, de manto rasgado e com terra sobre a cabeça.
33 Davidi zabisaka yandi: «Kana nge kwiza na munu, nge ke bwela munu mufuna ya mpamba.
33 Davi lhe disse: — Se você for comigo, será um peso para mim.
34 Kasi, kana nge vutuka na mbanza mpe nge tuba na Abesalome ti: “Ntinu, mu ke vwanda kisadi ya nge. Mu vwandaka kisadi ya tata ya nge, kasi ntangu yayi, mu me kuma kisadi ya nge”. Nge ke lenda na kusadisa munu, samu na kukabikisaka malongi ya Ayitofele.
34 Mas, se voltar para a cidade e disser a Absalão: “Eu serei, ó rei, seu servo; como no passado fui servo de seu pai, assim agora serei seu servo”, você poderá me ajudar a frustrar o conselho de Aitofel.
35 Nge ke kuzwa mpe lusalusu ya banganga-Nzambi Sadoke mpe Abyatale. Nyonso yina nge ke kuwa na yinzo ya ntinu, nge ke kwenda zabisa yawu na banganga-Nzambi Sadoke mpe Abyatale.
35 Os sacerdotes Zadoque e Abiatar estarão lá com você. Conte a esses sacerdotes tudo o que você ouvir no palácio real.
36 Ayimaase, mwana ya Sadoke mpe Yonatane, mwana ya Abyatale, bawu ke ya bawu kuna. Ni bawu ke natina munu bansangu nyonso yina beno ke kuzwa.»
36 Lá estão também os filhos deles, Aimaás, filho de Zadoque, e Jônatas, filho de Abiatar. Por meio deles vocês podem me mandar notícias de todas as coisas que ouvirem.
37 Wusayi, nkundi ya Davidi, kotaka na mbanza na ntangu yina Abesalome vwandaka kota na Yelusalemi.
37 Então Husai, amigo de Davi, foi para a cidade, e Absalão entrou em Jerusalém.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 2 Samuel 15, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.