2 Samuel 14

mkw (MKW) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Yowabe, mwana ya Seluya, bakulaka ti ntinu vwandaka banza na Abesalome.
1 Joabe, cuja mãe era Zeruia, soube que o rei Davi estava sentindo muita saudade de Absalão.
2 Na yina, yandi tumisaka ti ba kwenda sosa kento mosi ya ndwenga kuna na Tekowa. Yowabe tubaka na kento: «Sala mutindu muntu ke na bufwidi. Lwata binkuti ya kyadi, kutula ve mananasi mpe vwanda na mvwandulu ya kento yina kotaka bufwidi katuka ntama.
2 Então mandou buscar uma mulher esperta que morava na cidade de Tecoa e disse: — Finja que está de luto. Vista as suas roupas de luto e não penteie os cabelos. Faça de conta que você já está de luto há bastante tempo.
3 Na manima, kwenda na sika ya ntinu mpe zabisa yandi mutindu mu ke tuba na nge.» Mpe Yowabe zabisaka yandi nyonso yina yandi zolaka kwenda tuba na ntinu.
3 Então vá falar com o rei e diga a ele o que eu vou dizer a você. Aí Joabe disse o que ela devia falar.
4 Kento yina katukaka na Tekowa kwendaka tala ntinu. Yandi kubwaka kizizi na ntoto, yandi fukamaka mpe yandi tubaka: «Ntinu, sadisa munu!»
4 A mulher foi até o lugar onde o rei estava, ajoelhou-se e encostou o rosto no chão em sinal de respeito e disse: — Por favor, me ajude, ó rei!
5 Ntinu yufulaka yandi: «Wapi dyambu ke na nge?» Yandi vutulaka: «Aa mfumu, mu kele mufwidi, bakala ya munu kufwaka.
5 — O que é que você quer? — perguntou ele. Ela respondeu: — O meu marido morreu; eu sou uma pobre viúva.
6 Mu vwandaka na bana zole, bawu vwandaka me swana na kati ya bilanga mpe mosi me kufwa mpangi, samu ti ata muntu vwandaka kuna samu na kabula bawu.
6 Senhor, eu tinha dois filhos. Um dia eles brigaram no campo. Não havia ninguém para apartar a briga, e um deles matou o outro.
7 Na yina, bantu nyonso ya dikanda me dasukila munu mpe bawu me tuba: “Yekola beto mwana yina me kufwa mpangi ya yandi. Beto ke kufwa yandi, samu na kufutisa yandi lufwa ya mpangi ya yandi yina yandi me kufwa - na yina, kibyadi ke vwanda dyaka ve”. - Kana ba sala mutindu yina, bawu ke manisa kivuvu yina me bikana na munu, mpe nkumbu ya bakala ya munu ke zimbana. Ata mwana mosi ya yandi ke bikana na ntoto.»
7 E agora todos os meus parentes ficaram contra mim. Estão exigindo que eu entregue a eles o meu filho porque querem matá-lo, pois ele matou o seu irmão. Se fizerem isso, eu ficarei sem nenhum filho. Eles vão destruir a minha última esperança e vão deixar o meu marido sem nenhum filho para manter vivo o seu nome.
8 Ntinu zabisaka na kento: «Vutuka na yinzo ya nge. Mu ke pesa bantumunu samu na dyambu ya nge.»
8 Davi respondeu: — Volte para casa, que eu cuidarei deste assunto.
9 Kento yina katukaka na Tekowa vutulaka: «Ntinu, mfumu ya munu, munu na dikanda ya munu, beto me ndima na kubaka kiyeko ya mambu yina ke kwiza. Bika ti yawu kubwa ve na nge ntinu to na kimfumu ya nge.»
9 — Senhor, — disse ela — eu e a minha família aceitaremos a culpa por qualquer coisa que o senhor fizer. O senhor e a sua família ficarão inocentes.
10 Ntinu tubaka: «Kana muntu zonzila nge yimbi samu na dyambu yina, nge natina munu yandi awa. Na yina, yandi ke meka dyaka ve na kukwamisa nge.»
10 Então o rei disse: — Se alguém ameaçar você, traga-o aqui, e ele nunca mais a incomodará.
11 Kento tubaka dyaka: «Bika ti ntinu kusala nsilulu na Nkumbu ya Yave, Nzambi ya yandi, ti muntu yina ke na kusosa na kufutisa lufwa ya mwana ya munu, yandi kusala ve vwanzi na kufwa mwana yina me bikana na munu.» Ntinu tubaka: «Mu ke na kudya ndefi na Nkumbu ya Yave ti ata nsuki mosi ya mwana ya nge ke kubwa na ntoto.»
11 — Senhor, — disse ela — por favor, ore ao Senhor , seu Deus, para que os meus parentes que planejam vingar a morte do meu filho não cometam um crime maior ainda, matando o meu outro filho. Davi disse: — Eu juro pelo
12 Kento tubaka: «Ntinu, mfumu ya munu, mulemvo ya nge, pesa munu kisadi ya nge, muswa ya kuzabisa nge mwa dyambu.» Ntinu tubaka: «Zonza ya nge.»
12 — Senhor, — disse a mulher — deixe-me dizer somente mais uma coisa. — Está bem! — respondeu ele.
13 Kento tubaka: «Samu na yinki nge me kuzwa dibanza ya kusala yimbi na bantu ya Nzambi? Mambu yina ntinu me tuba ke na kulakisa ti ntinu ke na kusala yimbi, na kumanga na kuvutula muntu yina yandi yiminaka na kuvutuka na yinsi.
13 — Por que o senhor fez uma coisa tão errada com o povo de Deus? — perguntou ela. — Ó rei, o senhor não deixou que o seu filho voltasse do estrangeiro; assim, com o que acabou de dizer, condenou a si mesmo.
14 Beto nyonso, kaka kufwa beto ke kufwa. Lufwa ya muntu kele mutindu maza yina me mwangana na ntoto mpe yina ba lenda baka dyaka ve. Nzambi ke zolaka ve kubebisa luzingu ya muntu. Yandi ke salaka ti muntu yina ba me yimina na kuvutuka na yinsi, yandi kuzwa muswa ya kuvutuka dyaka.
14 Todos nós morreremos; somos como a água derramada no chão, que não pode ser juntada de novo. Mesmo Deus não traz os mortos de volta à vida, mas o rei pode dar um jeito de trazer um homem de volta do estrangeiro.
15 Kana munu, mu me kwiza zonza dyambu yayi na sika ya mfumu, ntinu ya munu, ya kele samu ti bantu me pesa munu boma. Ni yawu yina, mu me banza ti ntinu lenda sala mambu yina munu kisadi ya yandi ke zabisa yandi.
15 Ó rei, eu vim falar com o senhor agora porque o povo me ameaçou. Aí eu pensei: “Vou falar com o rei, pois tenho a esperança de que ele atenda o meu pedido.”
16 Ntinu ke kuwa munu mpe yandi ke kuula munu na maboko ya muntu yina ke na kusosa na kukatula munu mpe mwana ya munu na kati ya bantu yina kele mvwilu ya Nzambi.
16 Pensei que o senhor me atenderia e me salvaria daquele que está tentando matar o meu filho e a mim e que quer nos tirar da terra que Deus deu ao seu povo.
17 Mfumu, kisadi ya nge me banza ti mambu yina ntinu ke tuba ke sala ti bayina ke na nkele kudingama. Samu ti nge ntinu, mfumu ya munu, nge kele mutindu mbazi ya Nzambi. Nge zaba kuswasikisa mbote na yimbi. Bika ti Yave, Nzambi ya nge kuvwanda na nge!»
17 Eu, a sua criada, também pensei que a sua promessa me salvaria, pois o rei é como o anjo de Deus e sabe tudo. Que o Senhor , nosso Deus, esteja com o senhor!
18 Ntinu tubaka na kento: «Mu ke yufula nge dyambu mosi, kubumbila munu ata dyambu ve.» Kento vutulaka: «Ntinu, mfumu ya munu, zonza ya nge.»
18 — Eu vou lhe fazer uma pergunta — respondeu o rei, — e você vai me dizer toda a verdade. — Pergunte o que quiser, senhor! — respondeu ela.
19 Ntinu yufulaka yandi: «Ya kele ni Yowabe ve ke na kutwadisa nge na dyambu yayi?» Kento vutulaka: «Ntinu, mfumu ya munu, mu me kudya ndefi na nkumbu ya nge ti mu lenda vuna nge ve. Ya kele ya tsyelika! Ni kisadi ya nge Yowabe me tumisa munu. Ni yandi me zabisa munu mambu nyonso yayi, munu kisadi ya nge, ke na kuzonza.
19 — Foi Joabe que pôs você nisto, não foi? — perguntou o rei. Ela respondeu: — Digo, por tudo o que é sagrado, que não há jeito de escapar da sua pergunta. Sim, foi o seu oficial Joabe quem me disse o que fazer e o que falar.
20 Kana kisadi ya nge Yowabe me sala mutindu yina, ya kele samu na kubalula mambu. Kasi nge, mfumu ya munu, nge ke na ndwenga mutindu mbazi ya Nzambi. Nge lenda zaba mambu nyonso yina ke na kusalama awa na ntoto.»
20 Ele fez isso para resolver este caso. O senhor é sábio como o anjo de Deus e sabe tudo o que acontece.
21 Ntinu tubaka na Yowabe: «Mu me ndima na kuyidika dyambu yayi. Kwenda baka ntwenya Abesalome mpe vutula yandi awa.»
21 Mais tarde o rei disse a Joabe: — Eu resolvi fazer o que você quer. Vá e traga de volta o jovem Absalão.
22 Yowabe kubwaka kizizi na ntoto, yandi fukamaka. Yandi sakumunaka ntinu mpe yandi tubaka: «Ntinu, mfumu ya munu, munu kisadi ya nge, mu me zaba bubu yayi ti nge me lakisa munu bumbote ya nge, samu ti nge me sala mambu yina munu kisadi ya nge me zabisa nge.»
22 Então Joabe se jogou no chão em frente de Davi em sinal de respeito e disse: — Deus o abençoe, ó rei! Agora eu sei que o senhor está satisfeito comigo, pois atendeu o pedido que eu, o seu criado, fiz.
23 Yowabe telamaka mpe kwendaka na Ngesule. Yandi vutulaka Abesalome na Yelusalemi.
23 Então Joabe levantou-se, foi à cidade de Gesur e trouxe Absalão de volta para Jerusalém.
24 Ntinu tubaka: «Yandi kwenda vwanda na yinzo ya yandi! Yandi kwiza talana ve na mantwala ya munu!» Na yina, Abesalome kwendaka na yinzo ya yandi ata kutalana na ntinu.
24 No entanto, o rei deu ordem para Absalão não morar no palácio. — Eu não quero vê-lo! — disse ele. Aí Absalão foi morar na sua própria casa e não apareceu mais diante do rei.
25 Na Isayeli nyonso, ata muntu vwandaka kitoko kulutila Abesalome. Na Isayeli nyonso, ya vwandaka ve na muntu yina ba vwandaka siika mutindu Abesalome. Yandi vwandaka kitoko kubanda na makulu tii na yintu.
25 Em Israel não havia ninguém tão famoso por sua beleza como Absalão. Ele era perfeito da cabeça aos pés.
26 Na nsuka ya konso mvula, yandi vwandaka zenga bansuki ya yandi, samu ti yawu vwandaka kuma dema mingi. Ba vwandaka teza bansuki ya yandi: dema ya yawu vwandaka sala Basekele bankama zole (200) mutindu ba vwandaka tezila na kipezolo ya ntinu.
26 Tinha muito cabelo, que ele cortava uma vez por ano, quando ficava muito comprido e pesado. A sua cabeleira pesava mais de dois quilos, de acordo com a medida real de pesos.
27 Abesalome butaka bana tatu ya babakala mpe mwana mosi ya kento yina yandi pesaka nkumbu Tamale. Mwana yango ya kento vwandaka na kitoko mosi ya kusakana ve.
27 Ele tinha três filhos e uma filha chamada Tamar, que era muito bonita.
28 Abesalome salaka bamvula zole na Yelusalemi ata kutalana na ntinu.
28 Absalão morou dois anos em Jerusalém sem ver o rei.
29 Abesalome tumisaka ba kwenda bokila Yowabe, samu ti yandi fidisa Yowabe na kwenda tala ntinu. Kasi Yowabe mangaka na kukwenda. Abesalome fidisaka dyaka muntu na mbala ya zole, kasi Yowabe mangaka na kukwenda.
29 Então mandou buscar Joabe para lhe pedir que fosse falar com o rei em favor dele. Mas Joabe não quis ir. Aí ele mandou buscá-lo de novo, mas Joabe recusou novamente.
30 Na yina, Abesalome tubaka na bisadi ya yandi: «Beno me tala bilanga ya Yowabe yina kele pene-pene na bilanga ya munu. Yawu kele na oloze, beno kwenda yoka yawu tiya!» Bisadi ya Abesalome kwendaka tula tiya na bilanga ya Yowabe.
30 Então Absalão disse aos empregados: — Olhem! O campo de Joabe é pegado ao meu, e nele há uma plantação de Então eles foram e puseram fogo no campo de Joabe.
31 Na yina, Yowabe kwendaka na sika ya Abesalome mpe yandi yufulaka yandi: «Samu na yinki bisadi ya nge me tula tiya na bilanga ya munu?»
31 Aí Joabe foi à casa de Absalão e perguntou: — Por que os seus empregados puseram fogo no meu campo?
32 Abesalome vutulaka na Yowabe: «Mu tumisaka muntu na kuzabisa nge ti nge kwiza awa, samu ti mu fidisa nge na sika ya ntinu, samu na kuyufula yandi: “Samu na yinki mu katukaka na Ngesule mpe mu vutukaka awa? Ya lutilaka mbote na munu na kuvwanda kwandi kuna!” Ntangu yayi, mu zola ti ntinu kuyamba munu, mpe kana mu salaka yimbi, bika ti yandi tumisa ti ba kufwa munu!»
32 Absalão respondeu: — Eu mandei chamar você. Quero que você vá dizer ao rei Davi o seguinte: “Afinal de contas, por que foi que eu voltei de Gesur? Seria melhor ter ficado lá.” E Absalão continuou: — Eu quero falar com o rei. Se sou culpado, que ele mande me matar.
33 Na yina, Yowabe kwendaka na sika ya ntinu samu na kuzabisa yandi mambu yina. Mpe ntinu tumisaka ba bokila Abesalome. Abesalome kwendaka mbangu na sika ya ntinu. Yandi kubwaka kizizi na ntoto na mantwala ya ntinu, yandi fukamaka. Bawu bumbasanaka.
33 Então Joabe foi conversar com o rei. Aí o rei mandou buscar Absalão, e este veio, ajoelhou-se e encostou o rosto no chão diante dele. E o rei o beijou.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 2 Samuel 14, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.