2 Reis 3
mkw (MKW) vs NTLH
1 Na mvula ya kumi na nana ya kintinu ya Yosafate, ntinu ya Yuda, Yolame, mwana ya Akabe kumaka ntinu ya Isayeli. Yandi vwandaka yala kuna na Samaliya mpe yandi yalaka bamvula kumi na zole.
1 No ano dezoito do reinado de Josafá, de Judá, Jorão, filho de Acabe, se tornou rei de Israel e governou doze anos em Samaria.
2 Yolame salaka yimbi na mantwala ya Yave. Kasi yawu kumaka ve na kitezo ya yimbi yina tata mpe mama ya yandi salaka. Yandi mwangisaka ditadi yina tata ya yandi telemisaka mutindu kidimbu samu na nzambi Baale.
2 Ele pecou contra Deus, o Senhor , porém não foi como o seu pai ou a sua mãe Jezabel. Jorão derrubou a coluna do deus Baal que o seu pai havia mandado levantar.
3 Kasi Yolame kangamaka na kusadila masumu ya Yelobowame, mwana ya Nebate. Yelobowame yina kotisaka Isayeli na masumu. Yolame bikaka ve na kusadila mavanga yina.
3 No entanto, como o rei Jeroboão, filho de Nebate, havia feito antes dele, Jorão levou o povo de Israel a cometer os mesmos pecados, sem parar.
4 Mesa, ntinu ya Mowabe vwandaka yundula mameme. Konso mvula yandi vwandaka futa mpaku na ntinu ya Isayeli. Na kufuta mpaku yango, yandi vwandaka pesa bana ya mameme ya mbakala mafunda nkama (100 000) mpe mameme ya mbakala na mika ya yawu mafunda nkama (100 000).
4 O rei Mesa, do país de Moabe, criava carneiros e todos os anos entregava como imposto ao rei de Israel cem mil carneirinhos e a lã de cem mil carneiros.
5 Kasi ntangu Akabe kufwaka, Mesa, ntinu ya Mowabe mangaka na kuvwanda dyaka na yisi ya lutumu ya ntinu ya Isayeli.
5 Porém, quando o rei Acabe morreu, Mesa se revoltou contra Israel.
6 Na yina, ntinu Yolame katukaka na Samaliya mpe yandi kwendaka tala mbote-mbote binwani nyonso ya Isayeli.
6 Por isso, o rei Jorão saiu imediatamente de Samaria e reuniu todo o seu exército.
7 Yolame fidisaka bantumwa na sika ya Yosafate, ntinu ya Yuda samu na kwenda tuba: «Ntinu ya Mowabe me manga na kuvwanda na yisi ya lutumu ya munu. Nge lenda kwenda na munu samu na kunwanisa ntinu ya Mowabe?» Yosafate vutulaka: «Mu ke kwenda. Nge ni munu, binwani ya munu ni binwani ya nge, bampunda ya munu ni bampunda ya nge.»
7 Ele mandou ao rei Josafá, de Judá, o seguinte recado: — O rei de Moabe se revoltou contra mim. Você quer ir comigo guerrear contra Moabe? O rei Josafá respondeu: — Eu irei. Estou às suas ordens, e assim também os meus soldados e os meus cavalos.
8 Yosafate tubaka dyaka: «Beto ke baka wapi nzila?» Yolame vutulaka: «Beto ke baka nzila ya yinsi ya kuyuma ya Edome.»
8 Que caminho pegaremos para o ataque? — Nós iremos pelo caminho do deserto de Edom! — disse Jorão.
9 Ntinu ya Isayeli na ntinu ya Yuda mpe na ntinu ya Edome, bawu kwendaka. Bawu tambulaka bilumbu nsambwadi mpe maza ya kunwa vwandaka dyaka ve samu na binwani mpe samu na bibulu yina vwandaka kwenda na bawu.
9 E assim o rei Jorão, o rei de Edom e o rei de Judá partiram e marcharam sete dias. Então a água acabou, e não havia água nem para os homens nem para os animais de carga.
10 Na yina, ntinu ya Isayeli tubaka: «Aa kyadi! Yave me bokila beto, bantinu tatu yayi, samu na kuyekula beto na maboko ya ntinu ya Mowabe!»
10 Aí o rei Jorão exclamou: — Estamos perdidos! O
11 Kasi Yosafate tubaka: «Ya kele ve na mumbikudi mosi ya Yave awa, samu ti beto yufula yandi luzolo ya Yave?» Mosi na bayina ke salaka na ntinu ya Isayeli tubaka: «Awa, ya kele na Elize, mwana ya Safate, yina vwandaka kilandi ya ntima ya Eliya.»
11 O rei Josafá perguntou: — Existe por aqui algum Um oficial do exército do rei Jorão respondeu: — Eliseu, filho de Safate, está por aí. Ele era o ajudante de Elias.
12 Yosafate tubaka: «Yandi ke zabisa beto mambu ya Yave.»
12 — Ele é profeta e diz o que o Senhor manda! — disse o rei Josafá. Então os três reis foram falar com Eliseu.
13 Elize tubaka na ntinu ya Isayeli: «Wapi mambu nge na munu? Kwenda yufula mimbikudi ya tata ya nge mpe mimbikudi ya mama ya nge.» Ntinu ya Isayeli vutulaka: «Ve, samu ti ni Yave me bokila beto bantinu tatu yayi, samu na kuyekula beto na maboko ya ntinu ya Mowabe.»
13 Mas ele disse ao rei de Israel: — O que é que eu tenho com isso? Vá falar com os profetas que o seu pai e a sua mãe consultavam! Jorão disse: — Não, pois foi o
14 Elize tubaka: «Na Nkumbu ya Yave Nzambi ya moyo, Nzambi ya Binwani, yina mu ke sadilaka, mu ke na kupesa mvutu kaka samu na Yosafate, ntinu ya Yuda yina mu me zitisa. Kana kaka samu na nge, mu zolaka sala kima ve mpe mu zolaka tala nge ata fyoti ve.
14 Eliseu disse: — Juro pelo Deus vivo, o
15 Malu-malu yayi, beno natina munu muntu yina ke sikaka nsambi.»
15 Agora me tragam um músico. Enquanto o músico tocava
16 Elize tubaka: «Yave ke na kutuba: “beno timuna mabulu mingi na kati ya muzumba yayi ya kuyuma.
16 e ele disse: — O que o
17 Samu ti Yave ke na kutuba ti beno ke tala ve mupepe, beno ke tala ve mvula, kasi muzumba yayi ke fuluka na maza. Beno ke kunwa yawu, beno na bampunda ya beno na bibulu ya beno ya nkaka”.
17 Pois vocês não vão ver chuva nem vento, mas mesmo assim o leito deste ribeirão vai se encher de água. E vocês, o seu gado e os seus animais de carga terão muita água para beber.”
18 Yayi ke kaka mambu ya fyoti na mantwala ya Yave. Yandi ke yekula bantu ya Mowabe na maboko ya beno.
18 E Eliseu continuou: — E para o
19 Beno ke mwangisa bambanza ya bawu nyonso yina kele ya kutungama na bibaka ya lukengolo, na bambanza ya bawu nyonso ya nene. Beno ke zenga bayinti nyonso yina ke butaka bambuma. Beno ke zika mikelo nyonso. Beno ke losa matadi na bilanga ya bawu ya kulutila kitoko samu na kumwangisa yawu.»
19 Os senhores conquistarão todas as melhores cidades deles e as cidades cercadas de muralhas, cortarão todas as suas árvores frutíferas, taparão todas as suas fontes de água e estragarão todas as suas terras de plantação, cobrindo-as de pedras.
20 Na suka, na ntangu ya kupesa munkayulu, maza katukaka na Edome mpe yawu kwizaka fulusa yinsi nyonso.
20 No dia seguinte, na hora do sacrifício da manhã, a água veio correndo da direção de Edom e cobriu o chão.
21 Bantu nyonso ya yinsi ya Mowabe kuwaka ti bantinu tatu yina ke na kwizaka samu na kunwanisa bawu. Na yina, ba bokilaka babakala nyonso ya Mowabe, bayina vwandaka na ngolo ya kubaka binwanunu samu na kunwana mvita. Babakala yango kwendaka telama na ndilu ya yinsi.
21 Os moabitas ficaram sabendo que os três reis tinham vindo atacá-los. Então todos os homens que podiam lutar, tanto os mais velhos como os mais moços, foram chamados e ficaram na fronteira.
22 Na suka-suka, bantu ya Mowabe vumbukaka mpe bawu talaka na ntama mutindu ntangu vwandaka lezima na maza. Maza yango vwandaka mbwaki mutindu menga.
22 Quando eles se levantaram na manhã seguinte, o sol estava brilhando na água, fazendo com que ela parecesse vermelha como sangue.
23 Bantu ya Mowabe tubaka: «Ya kele menga! Bantinu me nwana bawu na bawu na mbele ya mvita. Bawu me kufwa bampangi bawu na bawu. Beno bantu ya Mowabe, beto kwendeno baka bima ya bawu malu-malu yayi!»
23 Então gritaram: — Aquilo é sangue! Com certeza os três reis lutaram entre si e mataram uns aos outros! Vamos pegar tudo o que eles deixaram no acampamento!
24 Kasi ntangu bawu kumaka pene-pene ya kivwandu ya bantu ya Isayeli, bantu ya Isayeli basikaka mpe nwanisaka bawu. Bantu ya Mowabe kimaka mpe bantu ya Isayeli landaka bawu tii na Mowabe. Mpe bantu ya Isayeli nungaka bawu.
24 Porém, quando os moabitas chegaram ao acampamento, os israelitas os atacaram e os fizeram fugir. Os israelitas perseguiram os moabitas, matando-os
25 Bantu ya Isayeli mwangisaka bambanza. Konso muntu vwandaka losa ditadi na bilanga ya kitoko yina bantu kundaka madya mpe bilanga yango fulukaka na matadi. Bawu zikaka mabulu ya maza mpe bawu zengaka bayinti yina ke butaka bambuma. Kaka ni mbanza ya Kile-Yalesete bawu mwangisaka ve. Kasi bantu yina vwandaka na bizukumununu ya matadi kwizaka zunga mbanza yango mpe bawu talisaka yawu mpasi.
25 e destruindo as suas cidades. Conforme iam passando por um terreno de plantação, cada israelita jogava uma pedra nele, até que finalmente todos os campos estavam cobertos de pedras. Eles também taparam as fontes e cortaram as árvores frutíferas. No fim, somente a capital, a cidade de Quir-Heres, ficou faltando; mas os atiradores de funda a cercaram e atacaram.
26 Ntangu ntinu ya Mowabe talaka ti yandi vwandaka lenda dyaka ve na mvita yina, yandi kutikisaka bankama nsambwadi (700) ya binwani yina vwandaka na bambele ya mvita. Yandi kutikisaka bawu samu ti bawu kufungula nzila, samu na kukwenda tii na sika ya ntinu ya Edome. Kasi bawu lendaka ve.
26 O rei de Moabe percebeu que estava perdendo a batalha. Então, com setecentos soldados armados com espadas, tentou forçar passagem através das linhas inimigas a fim de fugir para perto do rei da Síria. Porém não conseguiu.
27 Na yina, ntinu ya Mowabe bakaka mwana ya yandi ya ntete yina zolaka yala na manima ya yandi. Ntinu ya Mowabe pesaka mwana ya yandi mutindu Munkayulu ya Kuyoka na nzambi ya yandi kuna na kibaka ya lupangu ya mbanza. Na yina, bantu ya Isayeli kumaka na nkele ya kulutila. Bawu katukaka kuna mpe bawu vutukaka na yinsi ya bawu.
27 Então pegou o seu filho mais velho, que iria ficar no lugar dele como rei, e o ofereceu em sacrifício ao deus de Moabe, nas muralhas da cidade. Os israelitas ficaram apavorados e por isso saíram dali e voltaram para o seu país.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 2 Reis 3, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.