1 Samuel 14

mkw (MKW) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Kilumbu mosi, Yonatane, mwana ya Sawule, tubaka na kisadi ya ntwenya, yina vwandaka kinati-binwanunu ya yandi: «Kwiza, beto kwenda tii na kisika yina kele ba-Filiseti, na lweka ya nkaka.» Kasi yandi zabisaka ve tata ya yandi.
1 Um dia Jônatas disse ao rapaz que carregava as suas armas: — Vamos até o acampamento filisteu, que está no outro lado do desfiladeiro. Mas Jônatas não contou ao pai o que ia fazer.
2 Sawule vwandaka na ndilu ya Ngibeya, na yisi ya yinti ya bangelenade, kuna na Mingelone. Sawule vwandaka na binwani. Lutangu ya binwani yango vwandaka, keba ve, bankama sambanu (600).
2 Saul estava em Migrom, perto de Gibeá, acampado debaixo de um pé de romã. Com ele estavam mais ou menos seiscentos homens.
3 Nganga-Nzambi Ayiya vwandaka mpe kuna. Yandi vwandaka na efode samu na kuyufula luzolo ya Nzambi. Yandi vwandaka mwana ya Ayitube, mpangi ya Ikabode. Ikabode vwandaka mwana ya Fineyase. Fineyase vwandaka mwana ya Eli, yina vwandaka nganga-Nzambi ya Yave, kuna na Silo. Bantu zabaka ve ti Yonatane kwendaka.
3 O sacerdote que usava o manto sacerdotal era Aías, filho de Aitube e sobrinho de Icabô. (Icabô era filho de Fineias e neto de Eli, que havia sido sacerdote do Senhor Deus em Siló.) Os homens não sabiam que Jônatas havia saído do acampamento.
4 Na banzila nyonso yina Yonatane vwandaka sosa na kulutila samu na kukuma na kisika yina vwandaka ba-Filiseti, ya vwandaka na nzila yina lutilaka na kati-kati ya bansongi zole ya matadi. Nkumbu ya nsongi ya ntete, Bosese. Nkumbu ya nsongi ya zole, Sene.
4 No desfiladeiro que Jônatas tinha de atravessar para chegar ao acampamento dos filisteus, havia duas grandes pedras, uma de cada lado da passagem. Uma era chamada de Bosês, e a outra, de Senê.
5 Nsongi ya ntete ya ditadi vwandaka tala na node, na mantwala ya Mikemase. Nsongi ya ditadi ya nkaka vwandaka tala na sude, na mantwala ya Ngeba.
5 Uma estava no lado norte do desfiladeiro, de frente para Micmás, e a outra, no lado sul, de frente para Geba.
6 Yonatane tubaka na kinati-binwanunu ya yandi: «Kwiza, beto kwenda na kisika yina kele bantu yayi ba zengaka ve bubakala. Kuzaba ve kana Yave ke yidika dyambu ya mbote samu na beto. Ata kima lenda kukabikisa Yave na kuvuukisa bantu. Yandi lenda sala na bantu mingi to na bantu ndambu.»
6 Jônatas disse ao rapaz que o acompanhava: — Vamos até o acampamento desses filisteus pagãos. Pode ser que o
7 Kinati-binwanunu ya yandi vutulaka: «Sala mambu nyonso yina ke na nge na ntima. Kuvutuka manima ve. Mu ke kintwadi na nge, mu ke bika nge ve.»
7 O rapaz respondeu: — Faça o que achar melhor! Eu estou com o senhor.
8 Yonatane tubaka: «Beto kwenda tii na kisika yina bawu kele. Beto kwenda talana na meso ya bawu.
8 — Muito bem! — respondeu Jônatas. — Vamos até lá e deixemos que aqueles homens nos vejam.
9 Kana bawu tuba na beto: “Beno telama kuna! Beno vingila beto kuna.” Beto ke telama. Beto ke yuluka ve na kisika yina bawu kele.
9 Se eles disserem para ficarmos parados até que cheguem perto de nós, nós obedeceremos.
10 Kana bawu tuba: “Beno yuluka kwaku.” Beto ke yuluka, samu ti ya ke vwanda kidimbu yina ke lakisa ti Yave me yekula bawu na maboko ya beto.»
10 Mas, se disserem para irmos até o lugar onde eles estão, nós iremos, pois isso será o sinal de que o Senhor Deus nos deu a vitória.
11 Bawu nyonso zole basisaka bayintu ya bawu na meso ya binwani ya ba-Filiseti. Ba-Filiseti tubaka: «Beno tala! Ba-Ebeleyo ke na kubasika na mabulu yina bawu bumbamaka.»
11 Aí os dois deixaram que os filisteus os vissem. E estes disseram: — Vejam! Alguns hebreus estão saindo das tocas onde estavam escondidos.
12 Binwani ya ba-Filiseti bokilaka Yonatane na kinati-binwanunu ya yandi. Bawu tubaka: «Beno kwiza kwaku, beto ke zabisa beno dyambu mosi.» Yonatane tubaka na kinati-binwanunu ya yandi: «Landa munu. Yave me yekula bawu na maboko ya Isayeli.»
12 Então os soldados filisteus chamaram Jônatas e o rapaz: — Subam até aqui! Queremos mostrar uma coisa a vocês. Jônatas disse ao rapaz: — Siga-me, pois o
13 Yonatane sadilaka makulu na maboko na kuyuluka. Kinati-binwanunu ya yandi vwandaka landa yandi na manima. Yonatane vwandaka bula mpe kubwisa ba-Filiseti. Kinati-binwanunu ya yandi vwandaka na manima na kwendaka kufwa bawu.
13 Ele subiu engatinhando, e o rapaz o seguiu. Jônatas ia atacando e derrubando os filisteus, e o rapaz os ia matando.
14 Na mvita yayi ya ntete yina Yonatane na kinati-binwanunu ya yandi nwanaka, bawu kufwaka, keba ve, makumi zole ya ba-Filiseti. Kisika yina ba kufwaka ba-Filiseti yango vwandaka, keba ve, ndambu ya Semede mosi.
14 Nesse primeiro ataque eles mataram cerca de vinte homens, em uma área de mais ou menos mil e duzentos metros quadrados.
15 Boma kotilaka ba-Filiseti yina bikanaka na kisika ya bawu mpe na bantu nyonso yina vwandaka pene-pene. Bantu yina vwandaka kenga, na binwani yina ke mwangisaka, bawu nyonso mpe kumaka na boma. Ntoto ninganaka. Nzambi kotisaka muvusu ya nene.
15 Todos os filisteus que estavam no acampamento ficaram apavorados. Os patrulheiros e os soldados do acampamento tremeram de medo. A terra também tremeu, e houve uma grande confusão.
16 Kuna na Ngibeya, na kizunga ya Bezame, bantu ya Sawule, yina vwandaka kenga, talaka ti ba-Filiseti mingi vwandaka kwenda kima bisika nyonso.
16 Os espiões de Saul que estavam em Gibeá, no território da tribo de Benjamim, viram que os filisteus estavam tontos, correndo para cá e para lá.
17 Sawule tubaka na bantu yina vwandaka na yandi: «Beno bokila bankumbu samu na kuzaba nani me katuka na beto kwaku.» Ba bokilaka bankumbu mpe ba talaka ti Yonatane na kinati-binwanunu ya yandi vwandaka ve.
17 Então Saul disse aos seus oficiais: — Contem os nossos soldados e vejam quem está faltando. Eles contaram e descobriram que estavam faltando Jônatas e o rapaz que carregava as suas armas.
18 Sawule tubaka na nganga-Nzambi Ayiya: «Nata sanduku ya Nzambi awa.» Na kilumbu yina, sanduku ya Nzambi vwandaka na sika ya bana ya Isayeli.
18 Aí Saul disse a Aías, o sacerdote: — Traga aqui a Ele disse isso porque naquele tempo a arca ia na frente do povo de Israel.
19 Ntangu Sawule vwandaka zonza na nganga-Nzambi, muvusu vwandaka lutila na kisika yina vwandaka ba-Filiseti. Sawule tubaka na nganga-Nzambi: «Bika kaka na kuyufula dyaka luzolo ya Nzambi.»
19 Enquanto Saul falava com o sacerdote, a confusão no acampamento filisteu aumentava cada vez mais. Então Saul disse ao sacerdote: — Você não precisa mais consultar o
20 Sawule na bantu nyonso yina vwandaka na yandi yonzamaka. Bawu kwendaka tii na kisika ya mvita. Na kisika yango, ba-Filiseti vwandaka kufwa bampangi, bawu na bawu. Vwanzi ya nene vwandaka kuna.
20 Aí ele e os seus homens entraram na batalha contra os filisteus. Estes, em completa confusão, estavam lutando uns contra os outros.
21 Ya vwandaka na ba-Ebeleyo yina vwandaka kintwadi na ba-Filiseti katuka ntama. Bawu vwandaka kintwadi na ba-Filiseti samu na kunwanina bawu. Kasi bawu nyonso kimaka. Bawu kwendaka vukana dyaka kintwadi na bantu ya Isayeli yina vwandaka na Sawule mpe Yonatane.
21 Os hebreus que haviam passado para o lado dos filisteus e tinham ido para o acampamento com eles mudaram de lado outra vez e se juntaram com Saul e Jônatas.
22 Bantu nyonso ya Isayeli, yina bumbamaka na myongo ya Efalayime, kuwaka ti ba-Filiseti vwandaka kima. Bawu mpe bandaka na kulanda ba-Filiseti mpe na kunwanisa bawu.
22 Os israelitas que estavam escondidos nas montanhas de Efraim também souberam que os filisteus estavam fugindo. Eles se reuniram e atacaram os filisteus,
23 Na kilumbu yina, Yave nungisaka Isayeli. Muzingu kumaka tii kuluta mbanza Bete-Avene.
23 lutando todo o caminho até além de Bete-Avém. E o Senhor Deus deu naquele dia a vitória ao povo de Israel.
24 Na kilumbu yina, bantu ya Isayeli vwandaka na mpasi samu ti, Sawule didisaka bawu ndefi. Yandi tubaka: «Ata muntu ke kudya tekila nkokila kukuma, tii mu ke nunga bambeni ya munu. Kana muntu kudya ntete nkokila kukuma, bika ti yandi kusiingwa.» Na yina, ata muntu na bawu mekaka na kudya.
24 Naquele dia os israelitas estavam fracos de fome porque Saul havia feito este juramento: “Quem comer qualquer coisa hoje, antes de eu me vingar dos meus inimigos, será amaldiçoado.” Por isso, ninguém tinha comido nada o dia inteiro.
25 Bantu nyonso ya yinsi kwendaka na kati ya mfinda mosi. Na kati ya mfinda yina, mafuta ya nyosi vwandaka tii na ntoto.
25 Todos eles chegaram a um bosque e ali acharam mel por toda parte.
26 Ntangu bantu ya Isayeli kumaka na kati ya mfinda, mafuta ya nyosi vwandaka basika. Kasi ata muntu tulaka yawu na yinwa samu ti, bawu vwandaka na boma ya ndefi.
26 As árvores estavam cheias de mel, mas ninguém comeu nada porque eles estavam com medo do juramento de Saul.
27 Yonatane zabaka ve ti tata ya yandi tumisaka bantu ya Isayeli na kudya ndefi. Yandi tulaka na kati ya mafuta ya nyosi nsongi ya yinti yina vwandaka na yandi na diboko mpe yandi tulaka yawu na yinwa. Na yina yandi kuzwaka ngolo.
27 Mas Jônatas não tinha ouvido o seu pai dar a ordem ao povo. Por isso, estendeu o bastão que tinha na mão, molhou a ponta num favo e comeu um pouco de mel. E logo se sentiu melhor.
28 Mosi na bantu ya Isayeli tubaka na yandi: «Tata ya nge tumisaka bantu nyonso na kudya ndefi ti: “Muntu yina ke kudya bubu yayi, bika ti yandi kusiingwa.” Ni yawu yina, bantu nyonso ngolo me manisa.»
28 Mas um dos homens disse: — Todos estão fracos de fome porque o seu pai nos ameaçou, dizendo: “Quem comer qualquer coisa hoje será amaldiçoado!”
29 Yonatane vutulaka: «Tata ya munu ke na kusosila yinsi mambu ya kyadi. Beno tala mutindu mu me kuzwa ngolo ntangu mu me meka ndambu ya mafuta ya nyosi yayi.
29 Então Jônatas respondeu: — O meu pai fez uma coisa terrível com o nosso povo. Vejam como estou me sentindo melhor depois de comer um pouco deste mel!
30 Kana bubu yayi bantu nyonso me kudya bima yina bawu me kuzwa na sika ya bambeni ya bawu, kununga yayi beto me nunga ba-Filiseti zolaka lutila nene.»
30 Teria sido bem melhor se hoje o nosso povo tivesse comido o alimento que tomou do inimigo quando o derrotou. Imaginem quantos filisteus mais eles teriam matado!
31 Na kilumbu yina, bantu ya Isayeli nungaka ba-Filiseti. Bawu landaka ba-Filiseti kubanda na mbanza Mikemase tii na mbanza Ayalone. Bantu ya Isayeli lembaka mingi.
31 Naquele dia os israelitas derrotaram os filisteus, lutando desde Micmás até Aijalom. A essa altura os israelitas estavam muito fracos de fome.
32 Na yina, bawu bakaka bima yina bawu kuzwaka na sika ya ba-Filiseti. Bawu bakaka mameme, bankombo, bangombe na bana ya bangombe. Bawu kufwaka yawu kaka na ntoto kuna mpe bawu kudyaka yawu kaka na kisika yina menga ya yawu mwanganaka.
32 Por isso, avançaram sobre o que haviam tirado dos inimigos, isto é, as ovelhas, as vacas e os bezerros, e os mataram ali mesmo e comeram a carne com o sangue.
33 Ba zabisaka na Sawule: «Bantu ke na kusumuka na ntadisi ya Yave na kudya mbisi kaka na kisika yina menga ya yawu me mwangana.» Sawule tubaka: «Beno me zitisa ve Musiku! Beno nengumuna malu-malu yayi ditadi ya nene tii awa.
33 Aí alguém foi dizer a Saul: — Olhe! O povo está pecando contra Deus, comendo carne sem primeiro deixar escorrer o sangue. Saul gritou: — Isso é traição! Rolem aqui para mim uma pedra grande.
34 Beno kwenda na sika ya bantu nyonso, beno tuba na bawu: “Konso muntu kunata ngombe ya yandi, to dimeme ya yandi. Beno ke kufwa yawu awa mpe beno ke kudya yawu. Na yina, beno ke sumuka ve na ntadisi ya Yave na kudya mbisi na kisika yina menga ya yawu me mwangana.”» Na mpimpa yina, konso muntu nataka ngombe ya yandi mpe kufwaka yawu kuna.
34 E ordenou ainda: — Vão para o meio do povo e digam a eles que tragam aqui o seu gado e as suas ovelhas. E que os matem e os comam aqui. E que não pequem contra Deus, comendo carne com sangue. Por isso, naquela noite, todos trouxeram o seu gado e o mataram ali.
35 Sawule yidikaka kiyokolo ya minkayulu samu na Yave. Ya vwandaka kisika ya ntete ya kupesila minkayulu yina yandi tungaka.
35 E Saul construiu um altar para o Senhor Deus, e esse foi o primeiro que ele construiu.
36 Sawule tubaka: «Beto landeno ba-Filiseti na mpimpa yayi. Beto baka bima ya bawu na ngolo tii bwisi ke kutsya. Beto bika ata muntu ya moyo na kati ya bawu.» Bawu tubaka: «Sala nyonso yina nge zola.» Kasi nganga-Nzambi tubaka: «Beto yufula luzolo ya Nzambi awa.»
36 Aí Saul disse aos seus soldados: — Vamos descer de noite e atacar os filisteus. Até o amanhecer nós tomaremos tudo o que eles têm e não deixaremos nenhum filisteu vivo. Eles responderam: — Faça o que achar melhor. Mas o sacerdote disse: — Primeiro vamos consultar a Deus.
37 Sawule yufulaka Nzambi: «Mu kwenda nwanisa ba-Filiseti? Nge ke yekula bawu na maboko ya Isayeli?» Kasi na kilumbu yina, Nzambi pesaka yandi ve mvutu.
37 Aí Saul perguntou a Deus: — Devo atacar os filisteus? Tu darás a vitória ao povo de Israel? Mas naquele dia Deus não respondeu nada.
38 Sawule tubaka: «Beno kwiza awa, beno nyonso bakuluntu ya bantu ya Isayeli. Beno sosa na kuzaba wapi disumu me salama bubu yayi.
38 Então Saul disse aos oficiais: — Venham aqui e descubram que pecado foi cometido hoje.
39 Mu me kudya ndefi na Nkumbu ya Yave, Nzambi ya moyo, Muvuukisi ya Isayeli. Muntu yina me sala disumu yango, ba fwana kufwa yandi, ata ya vwanda mwana ya munu, Yonatane.» Kasi na bawu nyonso, ata muntu pesaka yandi mvutu.
39 Eu prometo pelo Senhor , o Deus vivo, o Salvador de Israel, que, mesmo que o culpado seja o meu filho Jônatas, eu o matarei. Mas ninguém respondeu nada.
40 Sawule tubaka na Isayeli nyonso: «Beno, beno vwanda kisika mosi. Munu, na mwana ya munu Yonatane, beto ke vwanda kisika ya nkaka.» Bantu ya Isayeli tubaka na Sawule: «Sala mutindu nge zola.»
40 Então Saul ordenou: — Fiquem todos de um lado. Eu e o meu filho Jônatas ficaremos do outro. — Faça o que achar melhor! — responderam eles.
41 Sawule tubaka na Yave: «Nzambi ya Isayeli, pesa beto mvutu yina me fwanana.» Nzambi lakisaka ti disumu vwandaka na sika ya Yonatane na Sawule, mpe bantu katukaka na mambu.
41 Então Saul disse ao Senhor , o Deus de Israel: — Ó Deus, por que não me respondeste hoje? Ó E a resposta indicou Jônatas e Saul e não os soldados.
42 Sawule tubaka: «Beno bula dzeke samu na munu na mwana ya munu, Yonatane.» Dzeke soolaka Yonatane.
42 Então Saul disse: — Façam o sorteio para saber se a culpa é minha ou do meu filho Jônatas. E Jônatas foi indicado.
43 Sawule tubaka na Yonatane: «Zabisa munu, yinki nge me sala.» Yonatane zabisaka yandi: «Mu me meka ndambu ya mafuta ya nyosi na yinti yina vwandaka na munu na diboko. Munu yandi yayi, mu me ndima na kufwa.»
43 Então Saul perguntou: — O que foi que você fez? — Eu comi um pouco de mel que tirei com a ponta do bastão que eu tinha na mão! — respondeu Jônatas. — E estou aqui, pronto para morrer.
44 Sawule tubaka: «Kana nge Yonatane kufwa ve, bika ti Nzambi kupesa munu kitumbu ya ngolo.»
44 — Que Deus me mate se você não for morto! — disse Saul.
45 Bantu ya Isayeli tubaka na Sawule: «Yinki? Yonatane ke kufwa! Yonatane yina me vuukisa Isayeli na mvita yayi ya nene! Ya ke salama ve! Beto me kudya ndefi na Nkumbu ya Yave, Nzambi ya moyo. Ata disuki mosi ya yintu ya yandi ke kubwa na ntoto, samu ti mambu yina yandi me sala bubu yayi, yandi me sala yawu na lulendo ya Nzambi.» Na yina, bawu vuukisaka Yonatane na lufwa.
45 Mas os soldados responderam: — Isso, nunca! Jônatas, que deu esta grande vitória ao povo de Israel, não deve morrer. Nós prometemos pelo E assim os soldados salvaram Jônatas da morte.
46 Na manima, Sawule bikaka na kulanda ba-Filiseti, mpe ba-Filiseti vutukaka na bayinzo ya bawu.
46 Saul parou de perseguir os filisteus, e eles voltaram para a sua terra.
47 Ntangu Sawule kumaka ntinu ya Isayeli, yandi nwanisaka bambeni ya yandi nyonso yina vwandaka pene-pene. Yandi nwanisaka ba-Mowabe, ba-Amone, ba-Edome, bantinu ya yinsi ya Soba, ba-Filiseti. Yandi vwandaka nunga bisika nyonso yina yandi vwandaka kwenda nwana.
47 Depois que se tornou o rei de Israel, Saul lutou contra todos os povos vizinhos que eram seus inimigos: os povos de Moabe, de Amom e de Edom, os reis de Zoba e os filisteus. E em toda parte em que lutava era vitorioso.
48 Yandi sadilaka ngolo ya yandi na kununga Amaleke. Yandi kuulaka Isayeli na maboko ya bayina nyonso vwandaka botola bima ya bawu.
48 Saul lutou corajosamente e venceu os amalequitas. E defendeu o povo de Israel de todos os ataques.
49 Bana ya Sawule ya babakala vwandaka: Yonatane, Yisevi mpe Malekiswa. Bankumbu ya bana ya yandi ya bakento ni yayi: Melabe, nkumbu ya kuluntu, mpe Mikale, nkumbu ya leki.
49 Saul tinha três filhos homens: Jônatas, Isvi e Malquisua. A sua filha mais velha chamava-se Merabe, e a mais nova, Mical.
50 Nkumbu ya kento ya Sawule vwandaka Ayinowame, mwana ya Ayimaase. Nkumbu ya mfumu ya yandi ya binwani vwandaka Abinele, mwana ya Nele, mpangi ya tata ya Sawule.
50 A sua mulher chamava-se Ainoã e era filha de Aimaás. O comandante do exército de Saul era o seu primo Abner, filho de seu tio Ner.
51 Kise vwandaka tata ya Sawule. Nele vwandaka tata ya Abinele. Kise na Nele vwandaka bana ya Abiyele.
51 Quis, o pai de Saul, e Ner, o pai de Abner, eram filhos de Abiel.
52 Mvita ya nene vwandaka na kati ya bantu ya Isayeli na ba-Filiseti ntangu nyonso yina Sawule vwandaka ntinu. Na yina, konso ntangu yina yandi vwandaka tala muntu yina vwandaka na ngolo mpe na kibakala, yandi vwandaka tula yandi na nkonga ya binwani ya yandi.
52 Durante toda a sua vida Saul lutou ferozmente contra os filisteus. E, sempre que encontrava um homem forte e valente, ele o alistava no seu exército.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Samuel 14, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.