1 Reis 10
mkw (MKW) vs NAA
1 Ntinu ya kento ya yinsi ya Saba kuwaka nsangu ya mambu yina Yave salaka na Salomoni. Na yina, yandi kwendaka na sika ya Salomoni samu na kumeka yandi na bingana.
1 Quando a rainha de Sabá ouviu falar da fama de Salomão, com respeito ao nome do Senhor , veio prová-lo com perguntas difíceis.
2 Yandi kumaka na Yelusalemi na nkonga ya bantu mingi, na basamo yina vwandaka nata mananasi, wolo mingi mpe matadi ya ntalu. Ntangu yandi kumaka na sika ya Salomoni, yandi yufulaka Salomoni byuvu nyonso yina yandi vwandaka na yawu na kati ya ntima ya yandi.
2 Chegou a Jerusalém com uma enorme comitiva, com camelos carregados de especiarias, grande quantidade de ouro e pedras preciosas. Ela se apresentou diante de Salomão e lhe expôs tudo o que trazia em sua mente.
3 Salomoni pesaka yandi bamvutu na byuvu ya yandi nyonso. Ya vwandaka ve na dyambu mosi ya kubumbama yina ntinu lembanaka na kupesila mvutu.
3 Salomão respondeu todas as perguntas que ela fez, e não houve nada profundo demais que o rei não pudesse explicar.
4 Ntinu ya kento ya yinsi ya Saba talaka ndwenga nyonso ya Salomoni, mpe yinzo yina Salomoni tungaka.
4 Quando a rainha de Sabá viu toda a sabedoria de Salomão, o palácio que ele havia construído,
5 Yandi talaka madya yina bantu vwandaka tula na mesa ya ntinu. Yandi talaka mpe bayinzo ya bantu yina vwandaka sala na ntinu, mutindu bawu vwandaka sala bisalu ya bawu mpe mutindu ya binkuti yina bawu vwandaka lwata. Yandi talaka bisadi yina vwandaka natina ntinu malafu. Yandi talaka mpe minkayulu ya kuyoka yina Salomoni vwandaka pesa na Yinzo ya Yave. Yandi yitukaka na kutala nyonso yina.
5 a comida que era servida na mesa dele, o lugar dos seus oficiais, o serviço dos seus criados e os trajes deles, seus copeiros, e o holocausto que oferecia na Casa do Senhor , ficou como fora de si
6 Na yina, yandi tubaka na ntinu Salomoni: «Bansangu nyonso yina mu kuwaka na yinsi ya munu na yina me tadila mambu yina nge ke zonzaka na ndwenga ya nge, ya kele ya tsyelika!
6 e disse ao rei: — É verdade o que ouvi na minha terra a respeito de você e a respeito da sua sabedoria.
7 Tekila mu kwiza tala yawu na meso ya munu mosi, mu vwandaka kwikila ve. Mpe mu me tala ti nyonso yina ba zabisaka munu kele ve ndambu ya mambu yina mu me tala. Nge kele na ndwenga ya kulutila mpe kimvwama, kulutila mutindu mu kuwaka yawu.
7 Eu, porém, não acreditava naquelas palavras, até que vim e vi com os meus próprios olhos. Eis que não me contaram nem a metade: você supera em sabedoria e prosperidade a fama que ouvi.
8 Kyese na bantu ya nge, kyese na bantu yina ke sadilaka nge konso ntangu mpe ke kuwaka mambu ya ndwenga ya nge!
8 Felizes os homens à sua volta, felizes estes seus servos que estão sempre diante de você e que ouvem a sua sabedoria!
9 Nkembo na Yave, Nzambi ya nge, yina me yangalala na nge mpe me tula nge na kiti ya kintinu ya Isayeli! Samu ti Yave me zola Isayeli samu na bantangu nyonso. Ni yawu yina, yandi me sala ti nge vwanda ntinu, samu ti nge sala na mutindu ya kusungama mpe ya kudedama.»
9 Bendito seja o Senhor , seu Deus, que se agradou de você e o colocou no trono de Israel. O Senhor ama Israel para sempre e, por isso, ele o constituiu rei, para que você execute o juízo e a justiça.
10 Na manima, ntinu ya kento ya yinsi ya Saba pesaka na ntinu Salomoni keba ve Batalente nkama na makumi zole (120) ya wolo. Yandi pesaka na Salomoni mananasi ya kulutila, ya nsunga ya mbote, na matadi ya ntalu. Ata muntu pesaka na ntinu Salomoni mananasi ya mingi mutindu yina ntinu ya kento ya yinsi ya Saba pesaka na Salomoni.
10 Ela entregou ao rei quatro toneladas de ouro, grande quantidade de especiarias e pedras preciosas. Nunca mais veio especiaria em tanta abundância, como a que a rainha de Sabá ofereceu ao rei Salomão.
11 Babwatu ya ntinu Yilame yina nataka wolo katuka na Ofile, yawu nataka mpe bayinti mingi-mingi ya santale mpe matadi ya ntalu.
11 Também os navios de Hirão, que transportavam ouro de Ofir, traziam de lá grande quantidade de madeira de sândalo e pedras preciosas.
12 Na bayinti yina ya santale, ntinu Salomoni sadisaka mulonga ya makunzi samu na Yinzo ya Yave mpe samu na yinzo ya yandi mosi ntinu. Na bayinti yango, yandi sadisaka bansambi mpe matuutu samu na miyimbidi. Ba me talaka ntete ve lutangu ya bayinti ya santale ya mutindu yina na Isayeli. Tii bubu yayi, nabunu ba tala dyaka yawu.
12 Desta madeira de sândalo o rei mandou fazer corrimões para a Casa do Senhor e para o palácio real, bem como harpas e liras para os cantores. Tal madeira nunca se havia trazido para ali, nem se viu mais semelhante madeira até o dia de hoje.
13 Ntinu Salomoni pesaka ntinu ya kento ya yinsi ya Saba, bima nyonso yina yandi zolaka mpe yina yandi lombaka. Yandi pesaka dyaka yandi makabu ya nkaka, yina kaka ntinu Salomoni lendaka sala yawu. Na manima, ntinu ya kento vutukaka na yinsi ya yandi, yandi na bantu ya yandi.
13 O rei Salomão deu à rainha de Sabá tudo o que ela quis e pediu, além de tudo o que lhe deu por sua generosidade real. Então ela voltou e foi para a sua terra, ela e os seus servos.
14 Na konso mvula mosi, ntinu Salomoni vwandaka yamba Batalente bankama sambanu na makumi sambanu na sambanu (666) ya wolo.
14 O peso do ouro que se trazia a Salomão a cada ano era de cerca de vinte e três toneladas,
15 Kubwela dyaka mpaku yina bizyeti na bantu ya mumbungu vwandaka futa, mpe mpaku yina vwandaka katuka na bantinu nyonso ya nzenza mpe na bamfumu ya bizunga ya yinsi.
15 além do que entrava dos vendedores e dos negociantes, de todos os reis da Arábia e dos governadores da terra.
16 Ntinu Salomoni sadisaka bankama zole (200) ya binwanunu ya nene yina ke kebaka ntulu, yawu vwandaka ya wolo ya mbote. Konso kinwanunu vwandaka baka bakilo ya wolo.
16 O rei Salomão fez duzentos grandes escudos de ouro batido, empregando sete quilos e duzentos gramas de ouro em cada escudo.
17 Yandi sadisaka mpe bankama tatu (300) ya binwanunu ya fyoti yina ke kebaka ntulu, yawu vwandaka ya wolo ya mbote. Konso kinwanunu vwandaka baka Bamine tatu ya wolo. Ntinu tulaka yawu na kati ya yinzo yina ba ke bokilaka Mfinda ya Libane.
17 Fez também trezentos escudos menores de ouro batido, empregando um quilo e oitocentos gramas de ouro em cada escudo. E o rei os pôs na Casa do Bosque do Líbano.
18 Ntinu sadisaka kiti ya kintinu ya nene na meno ya nzawu, mpe ba pakulaka yawu wolo ya kitoko.
18 O rei fez também um grande trono de marfim e o cobriu de ouro puríssimo.
19 Kiti yango vwandaka na kikada ya bitezo sambanu, manima ya yawu vwandaka ya kukondama. Kiti yango vwandaka na bima zole ya kutentikaka maboko na konso lweka. Ba fikulaka bankosi zole na konso lweka yina ba ke tentikaka maboko.
19 O trono tinha seis degraus, e o encosto do trono, ao alto, era redondo. De ambos os lados do assento havia um braço, e a figura de um leão junto a cada um dos braços.
20 Ba fikulaka mpe bankosi kumi na zole ya kutelama na balweka nyonso zole ya kikada: sambanu na konso lweka. Kiti ya kintinu ya mutindu yina, ba me yidikaka ntete yawu ve na ata yinsi mosi ya kintinu.
20 Doze leões estavam ali sobre os seis degraus, um em cada extremo destes. Nunca se havia feito obra semelhante em nenhum outro reino.
21 Bakopo nyonso ya ntinu Salomoni vwandaka ya wolo. Bandonga nyonso ya yinzo yina ba ke bokilaka Mfinda ya Libane vwandaka ya wolo ya kitoko. Ata kima mosi vwandaka ya palata, samu ti na ntangu ya Salomoni, ba vwandaka tala palata mutindu kima ya mpamba.
21 Todas as taças que o rei Salomão usava para beber eram de ouro, e também de ouro puro eram todos os objetos da Casa do Bosque do Líbano. Não havia nada de prata, porque nos dias de Salomão não se dava nenhum valor a ela.
22 Na mubu, ntinu vwandaka na babwatu ya nene yina vwandaka lenda na kukwenda ntama kintwadi na babwatu ya ntinu Yilame. Konso bamvula tatu, babwatu yina ya nene vwandaka nata wolo, mbongo, meno ya nzawu, makaku, mpe bandeke ya nene ya kitoko.
22 Porque o rei tinha no mar uma frota de Társis, junto com os navios de Hirão. De três em três anos, a frota voltava de Társis, trazendo ouro, prata, marfim, bugios e pavões.
23 Ntinu Salomoni lutilaka bantinu nyonso ya ntoto na bimvwama mpe na ndwenga.
23 Assim, o rei Salomão excedeu a todos os reis do mundo, tanto em riqueza como em sabedoria.
24 Bantu ya ntoto nyonso vwandaka sosa kutalana na Salomoni samu na kuwa ndwenga yina Nzambi pesaka yandi.
24 Todo o mundo queria ver Salomão para ouvir a sabedoria que Deus tinha posto no coração dele.
25 Konso mvula, bawu vwandaka natina Salomoni makabu, ya vwandaka: Bima ya palata, bima ya wolo, binkuti, binwanunu, mananasi ya nsunga ya mbote, bampunda, na bampunda ya mutela ya nkufi.
25 Cada um trazia o seu presente: objetos de prata e de ouro, roupas, armaduras, especiarias, cavalos e mulas. E foi assim ano após ano.
26 Ntinu Salomoni kutikisaka bapusu-pusu ya mvita mpe bampunda. Yandi vwandaka na funda mosi na bankama yiya (1 400) ya bapusu-pusu ya mvita mpe mafunda kumi na zole (12 000) ya bampunda. Yandi kabulaka yawu na bambanza nyonso yina yandi kubikaka samu na yawu. Mpe yandi bikaka ndambu ya nkaka pene-pene ya yandi na Yelusalemi.
26 Salomão ajuntou carros de guerra e cavaleiros. Tinha mil e quatrocentos carros de guerra e doze mil cavaleiros, que espalhou pelas cidades onde mantinha os carros, deixando uma parte junto ao rei, em Jerusalém.
27 Ntinu Salomoni salaka ti palata kukuma mingi ya Yelusalemi mutindu mosi na matadi. Bayinti ya sedele mpe kumaka mingi kulutila bayinti ya sikomole yina ke menaka na kizunga ya Sefela.
27 O rei fez com que, em Jerusalém, a prata fosse tão comum como as pedras e os cedros fossem tão numerosos como os sicômoros que estão na Sefelá.
28 Bampunda ya Salomoni vwandaka katuka na Ngipiti mpe na Kewe. Bantu ya mumbungu ya ntinu vwandaka kwenda sumba yawu na Kewe.
28 Os cavalos de Salomão vinham do Egito e da Cilícia, e comerciantes do rei os importavam da Cilícia por certo preço.
29 Konso pusu-pusu ya mvita yina vwandaka katuka na Ngipiti vwandaka na ntalu ya bankama sambanu (600) ya mbongo ya bisengo. Konso mpunda vwandaka na ntalu ya nkama mosi na makumi tanu (150) ya mbongo ya bisengo. Yawu vwandaka salama mutindu yina, bantu ya mumbungu ya ntinu vwandaka kwenda sumba mpe samu na bantinu nyonso ya ba-Iti mpe bantinu ya Alame.
29 Importava-se do Egito um carro de guerra por seiscentas moedas de prata e um cavalo por cento e cinquenta. Nas mesmas condições, as caravanas os traziam e os exportavam para todos os reis dos heteus e para os reis da Síria.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Reis 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.