Mateus 9
Injili ya Yesu (MGW) vs NTLH
1 Yesu aau'bwike mungalaba, ngaloka litanda liku'lu', ngaika kukilambo sake.
1 Jesus entrou num barco, voltou para o lado oeste do lago e chegou à sua cidade .
2 Na ku'lu', banneti mundu mwene utamwe wo tomboloka, aabi agonjike pakindanda. Yesu paabweni balu' bandu mwabaamwu'bi'lile, ngammakia yu'lu' ywatombolwike, “Mwana wangu', uku'le mwoyo, masambi gako gasamilwe.”
2 Então algumas pessoas trouxeram um paralítico deitado numa cama. Jesus viu que eles tinham fé e disse ao paralítico:
3 Kwa kitumbu sa likowe lyo, bi'ngi' ba balimu ba salya, ngabawasa mumyoyo yabe, “Mundu yu' ankupulu Nnu'ngu'!”
3 Aí alguns mestres da Lei começaram a pensar: — Este homem está
4 Lakini Yesu abile agatangite gabagania, ngaalaluya, “Mwanjaa namani mugania makowe malau mumyoyo yinu?
4 Porém Jesus sabia o que eles estavam pensando e disse:
5 Buli, kikowe saku' sakibile kiyu'yu'u kukibaya, ‘Masambi gako gasamilwe’ au baya, ‘Uyi'me, uyende’?
5 O que é mais fácil dizer ao paralítico: “Os seus pecados estão perdoados” ou “Levante-se e ande”?
6 Bai, mbala mutange panga Mwana wa Mundu abile na amuli yo samya sambi pano padunia.” Kwa nyo ngammakia yu'lu' mundu ywaatombolwike, “Uyi'me, witwi'ke kindanda sako, uyende kasako.”
6 Pois vou mostrar a vocês que eu, o Então disse ao paralítico:
7 Yu'lu' mundu ngayi'ma no yenda kasake.
7 O homem se levantou e foi para casa.
8 Bandu boti babaabile pakipi'nga so pabagabweni go, baatiyogopa muno. Ngabannumba Nnu'ngu' ywaapei bandu uweso wa kubi nnya.
8 Quando o povo viu isso, ficou com medo e louvou a Deus por dar esse poder a seres humanos.
9 Yesu paabile kapi'ta bu'ka kwo, aamweni mundu ywakemelwa Matei atami munyumba yo li'pya koli. Yesu ngammakia, “Unibi'ngi'ye.” Matei ngakatuka na kummi'ngi'ya.
9 Jesus saiu dali e, no caminho, viu um cobrador de impostos, chamado Mateus, sentado no lugar onde os impostos eram pagos. Jesus lhe disse: Mateus se levantou e foi com ele.
10 Yesu paabile kalya kilyo munyumba ya Matei, baaisi alonga koli na bene sambi. Abo baatami lya nakwe pamope na banamasi' bake.
10 Mais tarde, enquanto Jesus estava jantando na casa de Mateus, muitos cobradores de impostos e outras pessoas de má fama chegaram e sentaram-se à mesa com Jesus e os seus discípulos.
11 Mafalisayo pabagabweni makowe go, ngabaalaluya banamasi' bake, “Mwanjaa namani mwalimu winu alya na bene sambi na alonga koli?”
11 Alguns fariseus viram isso e perguntaram aos discípulos: — Por que é que o mestre de vocês come com os cobradores de impostos e com outras pessoas de má fama?
12 Nembe Yesu payu'wine mu'lu' mwabaalongei, ngaabakia, “Akoto bapalali pundi, ila atamwe ngabapala pundi.
12 Jesus ouviu a pergunta e respondeu:
13 Lakini muyende mukaiyi'gane kikomeko sa Maandiko Mapeleteu gagabaya, ‘Nipala kiya, wala salaka yinu lili,’ kwa mwanjaa niisili kwakema bene aki, ila niisi kwakema bene sambi.”
13 Vão e procurem entender o que quer dizer este trecho das
14 Banamasi' ba Yoani Ywabatisage bannyendeli Yesu na kunnaluya, “Mwanjaa namani twenga na Mafalisayo twendakokotya punga, lakini banamasi' bako bapungali?”
14 Então os discípulos de João Batista chegaram perto de Jesus e perguntaram: — Por que é que nós e os
15 Yesu ngaayangwa, “Mwenga muwasa babakokilwe kulisengele bawesa baa kati babalombola, na mwene lisengele abile pamope nabo? Iwesekanali! Lakini libile lisu'ba mwene lisengele paabu'yilwa pakati yabe, masu'ba go ngapabaapunga.
15 Jesus respondeu:
16 Kibamba sayambi' mungu'bo ngona|alt="New patch, who dis" src="11 Unshrunk Patch.jpg" size="col" ref="9:16" “Ntu'pu' mundu ywabi'ka kibamba sayambi' mungu'bo ngona. Mana apangite nyo, aso kibamba sayambi' kilu'a popwana ngu'bo ngona, no popwanika kwake kwamambulya.
16 — Ninguém usa um retalho de pano novo para remendar uma roupa velha; pois o remendo novo encolhe e rasga a roupa velha, aumentando o buraco.
17 Kai', bandu bayi'yali divai yayambi' mumapu'tu' magona. Mana bapangite nyo, divai yaalu'a puwana ago mapu'tu', nayembe divai pamope na mapu'tu' gaalabika. Divai yayambi' iyi'yi'lwa mumapu'tu' gayambi'. Mwaipalilwa yi'ya divai yayambi' nkati ya mapu'tu' gayambi', divai na mapu'tu' yoti, yaaba salama.”
17 Ninguém põe vinho novo em
18 Yesu paabile kaabakia makowe go, ngaisa mpi'ndo yumo na kunkilikitya nnu'ngi' yake kammakia, “Mwi'nja wangu' awile nambi'yambi', lakini sonde li'li'li', wise saubi'ke luboko lwako panani yake, li'nga apate yu'ka.”
18 Enquanto Jesus estava falando ao povo, um chefe religioso chegou perto dele, ajoelhou-se e disse: — A minha filha morreu agora mesmo! Venha e ponha as mãos sobre ela para que viva de novo.
19 Yesu pamope na banamasi' bake ngabammi'ngi'ya yu'lu' mundu.
19 Então Jesus foi com ele, e os seus discípulos também foram.
20 Nnwawa yumo ntamwe wa nkongomokwa kwa myaka ku'mi na ibi'li', aaisi nsu'gu' ya Yesu no kunywa mpindo wa ngu'bo yake.
20 Certa mulher, que fazia doze anos que estava com uma hemorragia, veio por trás de Jesus e tocou na barra da capa dele.
21 Mwanjaa aalongei pamwoyo wake panga, “Mana nikunywile ngu'bo yawati bai, naayu'yu'ki'lwa.”
21 Pois ela pensava assim: “Se eu apenas tocar na capa dele, ficarei curada.”
22 Nembe Yesu paagalambwike, ngammona na kummakia, “Wenga wa mwi'nja wangu', ube na mwoyo nku'lu'! Imani yako ikutepwile.” Yu'lu' nnwawa ngayu'yu'ki'lwa saa yi'yi'lu'yi'lu'.
22 Jesus virou, viu a mulher e disse: E naquele momento a mulher ficou curada.
23 Yesu paaikite kasake yu'lu' mpi'ndo, ngaabona bandu kabayi'mba myambo yo lombola kwa pilimbi, na kipi'nga sa bandu kabapanga ndu'ti,
23 Depois Jesus foi para a casa do chefe religioso. Quando viu os que tocavam música fúnebre e viu a multidão numa confusão geral,
24 ngaabakia, “Mubu'kange! Kwa mwanjaa mwi'nja yu' anawaali, ila atigonja bai.” Ngabamweka kwa kunsalawa.
24 disse: Então começaram a caçoar dele.
25 Payomwi kwabi'ngya panja balu' bandu, ngayingya nnyumba na kunkamwa luboko yu'lu' mwi'nja, nembe ngayi'ma.
25 Logo que a multidão saiu, Jesus entrou no quarto em que a menina estava, pegou-a pela mão, e ela se levantou.
26 Likowe li' lyaatiyu'wanika munni'ma wu'lu' woti.
26 E a notícia a respeito disso se espalhou por toda aquela região.
27 Yesu paabile kabu'ka pandu palu', mbulibuli abi'li' baatikummi'ngi'ya kabau'bu'ya malobe gabe kababaya, “Wa Mwana wa Daudi, utubi'ki kiya!”
27 Jesus saiu daquele lugar, e no caminho dois cegos começaram a segui-lo, gritando: —
28 Yesu paayingi nnyumba, balu' mbulibuli abi'li' baatikunnyendelya, nembe aatikwalaluya, “Mwendau'bi'lya panga niwesa kumpangya likowe lyo?” Nabembe ngabannyangwa, “Eloo, Bwana.”
28 Assim que Jesus entrou em casa, os cegos chegaram perto dele. Então ele perguntou: — Sim, senhor! Nós cremos! — responderam eles.
29 Bu'kapo Yesu ngagakunywa minyo gabe kabaya, “Kwinu mwenga, ipangike kati mwamuu'bi'lya.”
29 Jesus tocou nos olhos deles e disse:
30 Minyo gabe ngagabanjuka. Yesu ngaakong'ondelya kabaya, “Mupi'kani, likowe li', kanemummakie mundu ywoywoti.”
30 E os olhos deles ficaram curados. Aí Jesus ordenou com severidade:
31 Lakini bembe ngabayenda no tumbwa yaulya abali ya Yesu mu nni'ma wu'lu' woti.
31 Porém eles foram embora e espalharam as notícias a respeito de Jesus por toda aquela região.
32 Abo bandu abi'li' pabaabile kababu'ka, ngabannetya Yesu mundu yumo bubu, ywaayingililwe na moka.
32 Quando eles foram embora, algumas pessoas levaram a Jesus um homem que não podia falar porque estava dominado por um demônio.
33 Yesu paayomwi bi'nga yu'lu' moka, yu'lu' bubu aatumbwi longela. Bandu boti baatisangala no baya, “Tunalibonali likowe kati li' munni'ma woti wa Isilaili!”
33 Logo que o demônio foi expulso, o homem começou a falar. Todos ficaram admirados e afirmavam: — Nunca vimos em Israel uma coisa assim!
34 Lakini Mafalisayo ngababaya, “Mpi'ndo wa akamoka ngabampeya yu' makakala go bi'nga moka.”
34 Mas os fariseus diziam: — O chefe dos demônios é quem dá a esse homem poder para expulsar demônios.
35 Yesu aati'li'tike mumisengo na ilambo yoti kayi'gana mumayumba ga kunnu'ba Nnu'ngu', kaala abali inannoga ya ukulungwa no tepwa matamwe na ukigopi woti.
35 Jesus andava visitando todas as cidades e povoados. Ele ensinava nas sinagogas , anunciava a boa notícia sobre o Reino e curava todo tipo de enfermidades e doenças graves das pessoas.
36 Paibweni ipi'nga ya bandu aabi'ki kiya, kwa mwanjaa aabweni kabaauka pangali yangatiyilwa kati ngondolo bangali nsungi.
36 Quando Jesus viu a multidão, ficou com muita pena daquela gente porque eles estavam aflitos e abandonados, como ovelhas sem pastor.
37 Apo ngaabakia banamasi' bake, “Mauno gambone, lakini apangakasi bali'nganali.
37 Então disse aos discípulos:
38 Bai, munnu'be Bwana wa mauno, aatume auni bi'ngi' li'nga baune mauno gake.”
38 Peçam ao dono da plantação que mande mais trabalhadores para fazerem a colheita.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.