Mateus 26

Injili ya Yesu (MGW) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Yesu paayomwi longela ago goti, ngaabakia banamasi' bake,
1 Quando Jesus acabou de ensinar essas coisas, disse aos discípulos:
2 “Mutangite panga bu'ka pa masu'ba gabi'li' kwaalu'a baa na si'li'ku'si'li'ku' ya Pasika. Lisu'ba lyo Mwana wa Mundu alu'a songelwa li'nga abambilwe.”
2 — Vocês sabem que daqui a dois dias vai ser comemorada a
3 Nsimu wo, api'ndo ba dini na api'ndo ba bandu baatikwembana pamope munyumba ya mpi'ndo nku'lu' wa dini ywakemelwa Kayafa.
3 Os chefes dos sacerdotes e os líderes judeus se reuniram no palácio de Caifás, o Grande Sacerdote ,
4 Ngabasikisana ndi'la ya kummoywa Yesu kwa kinunu na kummulaga.
4 e fizeram um plano para prender Jesus em segredo e matá-lo.
5 Lakini ngababaya, “Likowe li' kanelipangike lisu'ba lya si'li'ku'si'li'ku', kwa akane pitya puyo kwa bandu.”
5 Eles diziam: — Não vamos fazer isso durante a festa, para não haver uma revolta no meio do povo.
6 Yesu paabile Betania munyumba ya Simoni, mwene matana.
6 — ausente —
7 Pabaabile nnyumba kabalya ayingi nnwawa yumo, abile na supa ya liwe yene mauta ga bei ngu'lu'. Ngagamiminia muntwe wa Yesu.
7 — ausente —
8 Banamasi' bake pabagabweni go ngabausika, ngababaya, “Kwa mwanjaa namani anyamanie mali kati yi'?
8 Ao verem aquilo, os discípulos ficaram zangados e disseram: — Que desperdício!
9 Mauta ga gakapi'mi'yi'lwa kwa bei ngu'lu', na mbanje ye kwapeya aki'ba.”
9 Esse perfume poderia ter sido vendido por uma fortuna, e o dinheiro, dado aos pobres.
10 Yesu paakwipwi gabaganiyage, ngaabakia, “Kwa mwanjaa namani mumwauya mau' yu'? Ywembe anipangile likowe linannoga.
10 Mas Jesus, sabendo o que eles diziam, disse:
11 Aki'ba mubile nabo masu'ba goti, lakini nenga naabali na mwenga masu'ba goti.
11 Pois os pobres estarão sempre com vocês, mas eu não.
12 Ayu' mau' animimini mauta ganannungya muyi'ga yangu' li'nga kwibi'ka wiso yi'ga yangu' kwo sikilwa.
12 O que ela fez foi perfumar o meu corpo para o meu sepultamento.
13 Kakape nimmakianga, pandu popoti palu' mudunia yi'no kwayaalilwa abali inannoga yi', likowe li' lyalipangite mau' yu' lyalu'a tambulwa kwa kunku'mbu'kya ywembe.”
13 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: em qualquer lugar do mundo onde o
14 Bu'kapo Yuda Isikalioti, yumo ywa balu' banamasi' ku'mi na abi'li', ngayenda kwa api'ndo ba dini
14 Então um dos doze discípulos, chamado Judas Iscariotes, foi falar com os chefes dos sacerdotes.
15 na kwalaluya, “Mulu'a nipeya ki'li' mana nimmi'i Yesu mumaboko ginu?” Ngabammalangya ipande salasini ya mbanje.
15 Ele disse: — Quanto vocês me pagam para eu lhes entregar Jesus? E eles lhe pagaram trinta moedas de prata.
16 Bu'ka lisu'ba lyo, Yuda aabile kapala lipala lya kunsongya Yesu.
16 E daí em diante Judas ficou procurando uma oportunidade para entregar Jesus.
17 Lisu'ba lyo tumbulya si'li'ku'si'li'ku' ya Makati Gangalu'la, banamasi' bannyendeli Yesu, ngabannaluya, “Kilyo sa Pasika upala tukakubi'ki wiso kwaku'?”
17 No primeiro dia da Festa dos Pães sem Fermento , os discípulos chegaram perto de Jesus e perguntaram: — Onde é que o senhor quer que a gente prepare o jantar da
18 Ywembe ngayangwa, “Muyende kukilambo kwa mundu nsi'si', mukammakie, ‘Mwalimu abaya, Lisu'ba lyangu' liegelile, nenga na banamasi' bangu' tupala panga ngu'mbu'ku'mbu' ya Pasika munyumba yako.’”
18 Ele respondeu:
19 Kwa nyo, banamasi' ngabapanga kati mwababakiyilwe na Yesu, ngabaibi'ka wiso Pasika.
19 Os discípulos fizeram como Jesus havia mandado e prepararam o jantar da Páscoa.
20 Pakupilile, Yesu ngatama pamesa pamope na banamasi' bake ku'mi na abi'li'.
20 Quando anoiteceu, Jesus e os doze discípulos sentaram para comer.
21 Pabaabile kabalya, Yesu ngabaya, “Kakape nimmakianga, yumo mukipi'nga sinu alu'a nisongya.”
21 Durante o jantar Jesus disse:
22 Banamasi' ngabanyopa muno, ngabatumbwa kunnaluya yumo yumo, “Bwana, nengali, au lili?”
22 Eles ficaram muito tristes e, um por um, começaram a perguntar: — O senhor não está achando que sou eu; está?
23 Yesu ngaabakia, “Ywasuyite likati pamope nanenga mukibakuli, ngaywaalu'a nisongya.
23 Jesus respondeu:
24 Mwana wa Mundu ayenda kati mu'lu' Maandiko Mapeleteu mwagabaya, lakini akibona yu'lu' mundu ywaalu'a kunsongya! Ilu'e panga nantali mundu ywo akakotoka belekwa.”
24 Pois o
25 Yuda yu'lu' ywaapalage kunsongya Yesu ngalaluya, “Mwalimu! Nengali, au lili?” Yesu ngannyangwa, “Wenga wamwene ngawaubaya.”
25 Então Judas, o traidor, perguntou: — Mestre, o senhor não está achando que sou eu; está? Jesus respondeu:
26 Pabaabile kabalya, Yesu ngatola likati, ngasukulu Nnu'ngu', ngalimetwana na kwapeya banamasi' bake kabaya, “Mutole mulye, yi'no nga yi'ga yangu'.”
26 Enquanto estavam comendo, Jesus pegou o pão e deu graças a Deus. Depois partiu o pão e o deu aos discípulos, dizendo:
27 Bu'kapo ngatola nnobo wa divai no sukulu kabaya, “Munywelyange mwaboti munnobo gu'no.
27 Em seguida, pegou o cálice de vinho e agradeceu a Deus. Depois passou o cálice aos discípulos, dizendo:
28 Kwa mwanjaa yi'no nga myai yangu' yaikangamaya lilagano, iyitanika kwa kitumbu sa bandu baingi li'nga kwabu'ki'ya sambi.
28 porque isto é o meu sangue, que é derramado em favor de muitos para o perdão dos pecados, o sangue que garante a
29 Lakini nimmakianga, naainywali kai' divai ya njabibu mpaka lisu'ba li'lu' lyanainywa yayambi' pamope na mwenga mu ukulungwa wa Tati' bangu'.”
29 Eu afirmo a vocês que nunca mais beberei deste vinho até o dia em que beber com vocês um vinho novo no
30 Bu'ka po yi'mba mwambo, ngababu'ka yenda mu Kitu'mbi' sa Minjaituni.
30 Então eles cantaram canções de louvor e foram para o monte das Oliveiras.
31 Bu'kapo Yesu ngaabakia, “Kilo sa li'no, mwenga mwaboti mwalu'a nileka nenga, kwa mwanjaa Maandiko Mapeleteu gabaya,
31 E Jesus disse aos discípulos:
32 Lakini bu'ka pa uyu'ki wangu', naalu'a kunnongolya yenda ku Galilaya.”
32 Mas, depois que eu ressuscitar, irei adiante de vocês para a Galileia.
33 Petili ngammakia Yesu, “Ata mana boti baalu'a kuleka wenga, katu nenga nikulekali.”
33 Então Pedro disse a Jesus: — Eu nunca abandonarei o senhor, mesmo que todos o abandonem.
34 Yesu ngannyangwa, “Kakape nikubakia, li'no kilo kapala bi'ka njogolo, waalu'a nikana mala itatu.”
34 Mas Jesus lhe disse:
35 Petili ngammakia, “Ata mana kanipalikwa waa pamope na we, katu naalu'a kukanali.” Na balu' banamasi' aine ngababaya nyinyonyo.
35 Pedro respondeu: — Eu nunca vou dizer que não o conheço, mesmo que eu tenha de morrer com o senhor! E todos os outros discípulos disseram a mesma coisa.
36 Bu'kapo Yesu ngayenda pamope na banamasi' bake mpaka ku kyati' sakikemelwa Getisemani, ngaabakia, “Mutame pa, nanenga niyenda palu'ngi' nikalu'be.”
36 Jesus foi com os discípulos para um lugar chamado Getsêmani e lhes disse:
37 Ngantola Petili na balu' bana abi'li' ba Zebedayo, apo ngatumbwa nyopa no auka.
37 Então Jesus foi, levando consigo Pedro e os dois filhos de Zebedeu. Aí ele começou a sentir uma grande tristeza e aflição
38 Apo ngaabakia, “Mwoyo wangu' utwi'li manyingipalo, ata pipi no waa. Mutame pano li'nga mukeleke pamope nanenga.”
38 e disse a eles:
39 Bai, ngayenda nnu'ngi' pasene, ngatu'la ukukama, ngalu'ba kabaya, “Mwa Tati' bangu', mana iwesekine nnobo gu' wa ngu'su'mbu' munibu'ki'ye, lakini kaneipange kati mwanipala nengali, ila mwamupala mwa Tati'.”
39 Ele foi um pouco mais adiante, ajoelhou-se, encostou o rosto no chão e orou:
40 Ngaayendelya balu' banamasi' bake, ngaakolya bagonjike. Ngammakia Petili, “Mukombwili keleka pamope nanenga ata kwa lisaa limo?
40 Depois voltou e encontrou os três discípulos dormindo. Então disse a Pedro:
41 Mukeleke na mulu'be li'nga mwaakane yingya mumapayilwo, kwa mwanjaa, loo yinu ipala panga makowe manogau, lakini yi'ga yinu nga kigopi.”
41 Vigiem e orem para que não sejam tentados. É fácil querer resistir à tentação; o difícil mesmo é conseguir.
42 Ngayenda kai' pampanda pabi'li' no lu'ba, “Mwa Tati', manaitei nnobo gu' ukombwali pi'ta kuutalu nanenga wangali kuunywelya, bai gamupala gapangike.”
42 Pela segunda vez Jesus foi e orou, dizendo:
43 Ngaayendelya kai', ngaakolya bagonjike, kwa mwanjaa minyo gabe gaatopilwe na lugono.
43 Ele voltou de novo e encontrou os discípulos dormindo. Eles estavam com sono e não conseguiam ficar com os olhos abertos.
44 Bai, ngaaleka, ngayenda kai' lu'ba pampanda patatu kabwi'li'gi'ya baya gagalu'galu'.
44 Jesus tornou a sair de perto deles e orou pela terceira vez, dizendo as mesmas palavras.
45 Bu'kapo ngaayendelya balu' banamasi' bake ngaabakia, “Buli, balo mukagonja no pu'mu'lya? Lingulyange! Saa itimile, na Mwana wa Mundu alu'a kamukiyilwa kwa bandu bene sambi.
45 Então voltou até onde os discípulos estavam e perguntou:
46 Muyumuke, tubu'ke. Lingulyange! Yu'lu' ywanisongya endaisa.”
46 Levantem-se, e vamos embora. Vejam! Aí vem chegando o homem que está me traindo!
47 Yesu paabile anayomwali longela nabo Yuda, yumo ywa balu' ku'mi na abi'li', ngaika pamope na kipi'nga kiku'lu' sa bandu bene mapanga na mandolonga babaatumilwe na api'ndo ba dini na api'ndo ba bandu.
47 Jesus ainda estava falando, quando chegou Judas, um dos doze discípulos. Vinha com ele uma grande multidão armada com espadas e porretes, que tinha sido mandada pelos chefes dos sacerdotes e pelos líderes judeus.
48 Aywo ywapalage kunsongya Yesu, aabile aayomwile kwapeya abo bandu mwasu kabaya, “Yu'lu' ywanannonia ngaywembe, mummoywe.”
48 O traidor tinha combinado com eles um sinal. Ele tinha dito: “Prendam o homem que eu beijar, pois é ele.”
49 Bai, Yuda paamwegeli Yesu na kumpanga abali kabaya, “Abali, Mwalimu,” ngannonia.
49 Judas foi até perto de Jesus e disse: — Mestre, que a paz esteja com o senhor! E o beijou.
50 Yesu ngammakia, “Mbwiga, upange si'lu' soisilile.” Apo balu' bandu ngabaisa, ngabammoywa Yesu, na kuntaba.
50 Jesus respondeu: Então eles chegaram, prenderam Jesus e o amarraram.
51 Yumo ywa balu' babaabile pamope na Yesu ngasolomwa lipanga lyake, nganku'mbwa ntumisi ywa mpi'ndo ywa dini, na kunkata lisikilo.
51 Mas um dos que estavam ali com Jesus tirou a espada, atacou um empregado do Grande Sacerdote e cortou uma orelha dele.
52 Apo Yesu ngammakia, “Ki'li'bu'ya lipanga lyako mulupata lwake, kwa mwanjaa boti babatumya lipanga, baalu'a waa kwa lipanga.
52 Aí Jesus disse:
53 Buli, Utangiteli panga niwesa kwalu'ba Tati' bangu', nabembe bawesa niletya saa yi'yi'noyi'no ipi'nga yaipi'ta ku'mi na ibi'li' ya malaika kuniyangatia?
53 Você não sabe que, se eu pedisse ajuda ao meu Pai, ele me mandaria agora mesmo doze exércitos de anjos?
54 Nikapangage nyo, galu'e timya buli Maandiko Mapeleteu gagabaya panga amo ngamwaipalikwa ba?”
54 Mas, nesse caso, como poderia se cumprir aquilo que as
55 Bu'kapo Yesu ngakibakia kipi'nga sa bandu babaaisi kummoywa, “Buli, mwisi kuniboywa kwa mapanga na mandolonga, baya kwake kati nenga nampokonyoli? Kila lisu'ba naabile munyumba ya Nnu'ngu' kaniyi'gana, na mwenga mwaniboywili!
55 Depois Jesus disse para aquela gente:
56 Lakini aga goti gapangike li'nga maandiko mapeleteu ga alondoli ba Nnu'ngu' gatimi.” Bu'kapo banamasi' boti ngabanneka no butuka.
56 Mas tudo isso está acontecendo para se cumprir o que os Então todos os discípulos abandonaram Jesus e fugiram.
57 Bai, balu' babammoywi Yesu ngabampeleka kwa Kayafa, mpi'ndo ywa dini, pandu po baakongolekine balimu ba salya na api'ndo ba bandu.
57 Os homens que prenderam Jesus o levaram até a casa do Grande Sacerdote Caifás, onde estavam reunidos alguns mestres da Lei e alguns líderes judeus.
58 Petili nganki'ngama Yesu kwa kuutalu mpaka kulua lwa mpi'ndo ywa dini, ngayingya nnyumba pamope na ali'ndi'li li'nga apate kugabona makowe gagalu'a pitya.
58 Pedro seguiu Jesus de longe até o pátio da casa do Grande Sacerdote. Entrou e sentou-se com os guardas para ver como aquilo ia terminar.
59 Bai, api'ndo ba dini na Balasa Liku'lu' lya Ayahudi lyoti ngabapala ukong'ondeli wa ubu'su' bu'kana na Yesu li'nga bapate kummulaga,
59 Os chefes dos sacerdotes e todo o Conselho Superior estavam procurando alguma acusação falsa contra Jesus a fim de o condenar à morte.
60 lakini baapatikeli likowe lyolyoti, pamope no panga baaisi akong'ondeli baingi ba ubu'su'. Kuundi'la ngabaisa akong'ondeli abi'li' ba ubu'su',
60 Mas não puderam encontrar nada contra ele, embora muitos se levantassem para dizer mentiras a respeito dele. Afinal dois homens se apresentaram
61 no baya, “Mundu yu' aabaite panga, ‘Nendakombwa kwisengwana nyumba ya Nnu'ngu', na kwisenga kwa masu'ba gatatu.’”
61 e disseram: — Este homem afirmou: “Eu posso destruir o Templo de Deus e construí-lo de novo em três dias.”
62 Bu'kapo mpi'ndo ywa dini ngayi'ma na kummakia Yesu, “Buli, uyangwali kili'be? Bandu ba bakong'ondelya ki'li' bu'kana na wenga?”
62 Aí o Grande Sacerdote se levantou e perguntou a Jesus: — Você não vai se defender desta acusação?
63 Lakini Yesu ngatama liki. Mpi'ndo wa dini ngammakia, “Ulape kwa lina lya Nnu'ngu' ywabile nkoti panga ulu'a kutubakia kweli. Buli, wenga wa Kilisitu, Mwana wa Nnu'ngu'?”
63 Mas Jesus ficou calado. Então o Grande Sacerdote tornou a perguntar: — Em nome do Deus vivo, eu exijo que você diga para nós: você é o
64 Yesu ngammakia, “Wenga ngaulongei. Lakini nimmakianga, tumbulya nambi'yambi' mwalu'a kummona Mwana wa Mundu atami kummalyo ga yu'lu' Bwana Mwene Makakala, kauluka bu'ka kumaunde ga kunani.”
64 Jesus respondeu:
65 Apo mpi'ndo ywa dini ngapapwana magu'bo gake no baya, “Atikupulu! Tupala ukong'ondeli wi'ngi' kai'? Linga, nambi'yambi' mwenga muyu'wine ayo kupulu yake.
65 Aí o Grande Sacerdote rasgou as suas próprias roupas e disse: — Ele
66 Mwenga mwibona buli?” Bembe ngabannyangwa, “Apalikwa waa!”
66 Então, o que resolvem? Eles responderam: — Ele é culpado e deve morrer!
67 Bu'kapo ngabammunia mmata kuminyo, ngabanku'mbwa ngondi, na bi'ngi' baabile kabanku'mbwa mapande,
67 Em seguida cuspiram no rosto de Jesus e deram bofetadas nele. E os que batiam nele
68 kababaya, “Wenga wa Kilisitu, ummaye nyai ywakuku'mbwile!”
68 diziam: — Ei, Messias, adivinhe para nós quem foi que bateu em você!
69 Petili atami panja muluwa. Ntumisi yumo nnwawa ngannyendelya na kummakia, “Wenga waabile pamope na Yesu ywa ku Galilaya.”
69 Pedro estava sentado lá fora no pátio, quando uma das empregadas chegou perto dele e disse: — Você também estava com Jesus da Galileia.
70 Petili ngakana nnu'ngi' ya boti babaabile palu', kabaya, “Ndangiteli ata lyo baya.”
70 Mas ele negou diante de todos, dizendo: — Eu não sei do que é que você está falando.
71 Paabile paniango kaapita, ntumisi ywi'ngi' nnwawa ngammona, ngaabakia balu' babaabile palu', “Mundu yu' abile pamope na Yesu ywa ku Nasaleti.”
71 Depois foi para a entrada do pátio. Outra empregada o viu e disse às pessoas que estavam ali: — Ele estava com Jesus de Nazaré.
72 Petili ngakana kai' kwa kilapo, kabaya, “Nintangiteli mundu yu'!”
72 Pedro negou outra vez, respondendo: — Juro que não conheço esse homem!
73 Bu'ka pa masaa masene, balu' babaayi'mi palu' bannyendeli Petili, ngabammakia, “Kakape wenga ngawa yumo ywabe, kwa mwanjaa nnongelo wako ukupanga utanganikwe.”
73 Pouco depois, os que estavam ali chegaram perto de Pedro e disseram: — O seu modo de falar mostra que, de fato, você também é um deles.
74 Apo Petili ngatumbwa kwilani no lapa kabaya, “Nintangiteli mundu yu'!” Papalu'palu' njogolo ngabi'ka.
74 Então Pedro disse: — Juro que não conheço esse homem! Que Deus me castigue se não estou dizendo a verdade! Naquele instante o galo cantou,
75 Petili ngaku'mbu'kya mayi'gi'yo galu' gaabakiyilwe na Yesu, “Li'no, kilo kapala bi'ka njogolo, waalu'a nikana mala itatu.” Bai ngapita panja, ngali'la kwa lwu'ngu' muno.
75 e Pedro lembrou que Jesus lhe tinha dito: “Antes que o galo cante, você dirá três vezes que não me conhece.” Então Pedro saiu dali e chorou amargamente.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 26, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.