Mateus 25
Injili ya Yesu (MGW) vs VC
1 “Nsimu wo, Ukulungwa wa Kunani waalu'a landana na ai'nja ku'mi babaatweti imuli yabe yenda kunni'nda mwene lisengele.
1 Então o Reino dos céus será semelhante a dez virgens, que saíram com suas lâmpadas ao encontro do esposo.
2 Batano baai alogeloge na batano baai bene malango.
2 Cinco dentre elas eram tolas e cinco, prudentes.
3 Balu' alogeloge baatweti imuli yabe lakini baapu'twili mauta go yongeya.
3 Tomando suas lâmpadas, as tolas não levaram óleo consigo.
4 Lakini balu' bene malango baatweti imuli yabe na mauta go yongeya muyombo.
4 As prudentes, todavia, levaram de reserva vasos de óleo junto com as lâmpadas.
5 Kwa mwanjaa mwene lisengele aasi'li'ye isa, boti ngalwaapi'tya lugono no gonja.
5 Tardando o esposo, cochilaram todas e adormeceram.
6 Lakini payiikite meku ngakubaa na ndu'ti, ‘Lingulyange, mwene lisengele endaisa, mupitange panja mukampoki!’
6 No meio da noite, porém, ouviu-se um clamor: Eis o esposo, ide-lhe ao encontro.
7 Apo balu' ai'nja boti ngabayumuka no bi'ka wiso imuli yabe.
7 E as virgens levantaram-se todas e prepararam suas lâmpadas.
8 Balu' alogeloge ngabaabakia balu' bene malango, ‘Tulu'ba mutupu'ngu'li mauta ginu, kwa mwanjaa imuli yitu yendaimika.’
8 As tolas disseram às prudentes: Dai-nos de vosso óleo, porque nossas lâmpadas se estão apagando.
9 Lakini balu' bene malango ngabaayangwa, ‘Mauta gatubile nago gatuli'nganali twenga na mwenga! Nantali muyende kuliluka, mukapi'me,’
9 As prudentes responderam: Não temos o suficiente para nós e para vós; é preferível irdes aos vendedores, a fim de o comprardes para vós.
10 Balu' alogeloge pabaabile kabayenda pi'ma mauta, mwene lisengele ngaisa. Balu' batano babaaibi'kite wiso ngabayi'ngya pamope naywembe musi'li'ku'si'li'ku' ya lisengele. Bu'kapo niango ngauyigalilwa.
10 Ora, enquanto foram comprar, veio o esposo. As que estavam preparadas entraram com ele para a sala das bodas e foi fechada a porta.
11 Pasu'gu', balu' bi'ngi' ngabaika no tumbwa kema, ‘Bwana! Bwana! Utuyu'gu'li niango!’
11 Mais tarde, chegaram também as outras e diziam: Senhor, senhor, abre-nos!
12 Lakini mwene lisengele ngayangwa, ‘Kakape nimmakianga, nintangiteli mwenga.’”
12 Mas ele respondeu: Em verdade vos digo: não vos conheço!
13 Bu'kapo Yesu ngabaya, “Mukelekange, kwa mwanjaa mutangiteli lisu'ba wala saa.”
13 Vigiai, pois, porque não sabeis nem o dia nem a hora.
14 “Nsimu wo waalu'a panga kati mundu yumo ywapalage yabwa mwanja, ngaakema atumisi bake na kwakamukiya mali yake.
14 Será também como um homem que, tendo de viajar, reuniu seus servos e lhes confiou seus bens.
15 Aampei kila mundu kati mwawesa, yumo aampei mbanje ela tano, ywi'ngi' ela ibi'li', na ywi'ngi' ela yimo, bu'kapo ngayabwa mwanja.
15 A um deu cinco talentos; a outro, dois; e a outro, um, segundo a capacidade de cada um. Depois partiu.
16 Pangali si'li'ya, yu'lu' ywaapeyilwe mbanje ela tano ngaipangya nsuluso, ngaibeleya yi'ngi' tano kai'.
16 Logo em seguida, o que recebeu cinco talentos negociou com eles; fê-los produzir, e ganhou outros cinco.
17 Yu'lu' ywaapeyilwe mbanje ela ibi'li', ngaipangya nyinyonyo, ngaibeleya yi'ngi' ibi'li'.
17 Do mesmo modo, o que recebeu dois, ganhou outros dois.
18 Lakini yu'lu' ywaapeyilwe mbanje ela yimo ngayenda kwii'mbya pai' li'nga kwiiya yi'lu' mbanje ya bwana wake.
18 Mas, o que recebeu apenas um, foi cavar a terra e escondeu o dinheiro de seu senhor.
19 “Pagapite masu'ba maingi, yu'lu' bwana ywa balu' atumisi ngaki'li'bu'ka no panga nabo isabu.
19 Muito tempo depois, o senhor daqueles servos voltou e pediu-lhes contas.
20 Yu'lu' ntumisi ywaapokile mbanje ela tano ngaisa, ngaleta tano yi'ngi' yaabeliye. Ngabaya, ‘Bwana, wabi'i kasangu' mbanje tano, lingulya, nibeliye yi'ngi' tano kai'.’
20 O que recebeu cinco talentos, aproximou-se e apresentou outros cinco: - Senhor, disse-lhe, confiaste-me cinco talentos; eis aqui outros cinco que ganhei.'
21 Bwana wake ngammakia, ‘Unogiye muno, ntumisi nnogau na wauu'bi'like! Wau'bi'like kwa makowe masene, nilu'a kubi'ka ube wannyi'mi'li'ki wa makowe maku'lu'. Isa sonapusike pamope na bwana wako.’
21 Disse-lhe seu senhor: - Muito bem, servo bom e fiel; já que foste fiel no pouco, eu te confiarei muito. Vem regozijar-te com teu senhor.
22 “Yu'lu' mwene mbanje ela ibi'li', nembe ngaisa ngabaya, ‘Bwana, wabi'i kasangu' mbanje ela ibi'li', lingulya, nibeleye yi'ngi' ibi'li'.’
22 O que recebeu dois talentos, adiantou-se também e disse: - Senhor, confiaste-me dois talentos; eis aqui os dois outros que lucrei.
23 Bwana wake ngammakia, ‘Unogiye, wantumisi nnogau na wauu'bi'like. Wau'bi'like kwa makowe masene, nanenga nilu'a kupanga ube wannyi'mi'li'ki wa makowe maku'lu'. Isa sonapusike pamope na bwana wako.’
23 Disse-lhe seu senhor: - Muito bem, servo bom e fiel; já que foste fiel no pouco, eu te confiarei muito. Vem regozijar-te com teu senhor.
24 “Bu'kapo yu'lu' ntumisi ywaapoki mbanje ela yimo ngaisa no baya, ‘Bwana, natangite panga wenga wa nnonopau, uuna pangali panda, ukumba pangali misa mbeyu.
24 Veio, por fim, o que recebeu só um talento: - Senhor, disse-lhe, sabia que és um homem duro, que colhes onde não semeaste e recolhes onde não espalhaste.
25 Kwa nyo naatiyogopa, nganiyenda kwiiya mbanje yako mubwi'. Bai, ayi' nga mali yako, utole.’
25 Por isso, tive medo e fui esconder teu talento na terra. Eis aqui, toma o que te pertence.
26 “Bwana wake ngayangwa, ‘Wenga wa ntumisi nnau na nkata! Waatangite panga niuna pangali panda na nikumba pangali misa mbeyu.
26 Respondeu-lhe seu senhor: - Servo mau e preguiçoso! Sabias que colho onde não semeei e que recolho onde não espalhei.
27 Bai, upalikwage bi'ka mbanje yangu' kwa bababeleya, li'nga paniki'li'bu'ka nitole yangu' na yi'lu' yaibeliye.
27 Devias, pois, levar meu dinheiro ao banco e, à minha volta, eu receberia com os juros o que é meu.
28 Bai, mumpokonywe ayo mbanje yabile nayo, mumpei yu'lu' mwene mbanje ela ku'mi.
28 Tirai-lhe este talento e dai-o ao que tem dez.
29 Kwa mwanjaa kila mundu ywabile na kili'be alu'a yongeyelwa si'ngi', lakini mundu ywangali kili'be ata si'lu' sabile naso, saatolelwa.
29 Dar-se-á ao que tem e terá em abundância. Mas ao que não tem, tirar-se-á mesmo aquilo que julga ter.
30 Na kwa ayu' ntumisi ywangali pwaika, muntaikuli panja kulubi'ndu'! Akwo kwaalu'a panga kili'lo no yaga mino.’
30 E a esse servo inútil, jogai-o nas trevas exteriores; ali haverá choro e ranger de dentes.
31 “Nsimu wa Mwana wa Mundu paalu'a isa mu utukupu wake na malaika boti babile pamope nakwe, apo alu'a tama panani ya kiti'gu' sake sa lenji kitukupu.
31 Quando o Filho do Homem voltar na sua glória e todos os anjos com ele, sentar-se-á no seu trono glorioso.
32 Bandu ba mili'ma yoti baalu'a kongolekana nnu'ngi' yake, naywembe alu'a kwabaganiya kati nsungi mwaabaganiya ngondolo na mbwi.
32 Todas as nações se reunirão diante dele e ele separará uns dos outros, como o pastor separa as ovelhas dos cabritos.
33 Alu'a kwabi'ka ngondolo kuluboko lwa mmalyo na mbwi kuluboko lwa nki'ya.
33 Colocará as ovelhas à sua direita e os cabritos à sua esquerda.
34 “Apo Nkulungwa ngaalu'a kwabakia balu' bababile kuluboko lwa mmalyo, ‘Mwisange mwenga mwamuyaliwite na Tati' bangu', muyingi muukulungwa wamwaabi'kilwe wiso tangu' umbilwa kwa dunia.
34 Então o Rei dirá aos que estão à direita: - Vinde, benditos de meu Pai, tomai posse do Reino que vos está preparado desde a criação do mundo,
35 Kwa mwanjaa panaaminyike njala, mwanipei kilyo, panaaminyike nnyota, mwanipei masi', panaai na nng'eni, mwanikemi kasinu,
35 for I hungered, and ye gave me to eat; I thirsted, and ye gave me to drink; I was a stranger, and ye took me in;
36 panaai na buula, ngamuniwalika, panaai na ntamwe, ngamuisa kunibu'bu'ya, panaai muutabilwe, na mwenga ngamuisa kunityangilya.’
36 naked, and ye clothed me; I was ill, and ye visited me; I was in prison, and ye came to me.
37 Apo balu' bandu anogau ngapabalu'a kunnyangwa, ‘Bwana, pakubawi patukubweni ubile na njala na twenga ngatukupeya kilyo, au ubile na nnyota, na twenga ngatukupeya masi' go nywa?
37 Then shall the righteous answer him saying, Lord, when saw we thee hungering, and nourished thee; or thirsting, and gave thee to drink?
38 Kai' pakubawi patukubweni ubile wa nng'eni ngatukukemya kasitu, au ubile na buula, ngatukuwalika?
38 and when saw we thee a stranger, and took thee in; or naked, and clothed thee?
39 Au pakubawi patukubweni ubile wa ntamwe au ubile muutabilwe, ngatuisa kukulingulya?’
39 and when saw we thee ill, or in prison, and came to thee?
40 Nkulungwa alu'a yangwa, ‘Kakape nimmakianga, kwa kila kili'be samumpangi yumo ywa aba alongo bangu' bangali isimilwa, mwaanipangi nenga.’
40 And the King answering shall say to them, Verily, I say to you, Inasmuch as ye have done it to one of the least of these my brethren, ye have done it to me.
41 “Bu'kapo alu'a kwabakia balu' ba kuluboko lwa nki'ya, ‘Mubu'ke kasangu', mwenga mwamukosite lasi kwa Nnu'ngu', muyende mumwoto wangali yomoka waubi'kilwe wiso kwa Ibilisi na malaika bake.
41 Then shall he say also to those on the left, Go from me, cursed, into eternal fire, prepared for the devil and his angels:
42 Kwa mwanjaa panaabile na njala, mwanipeili kilyo, panaabile na nnyota, mwanipeili masi' go nywa,
42 for I hungered, and ye gave me not to eat; I thirsted, and ye gave me not to drink;
43 panaabile na nng'eni mwenga mwanikemili kasinu, panaabile na buula mwenga mwaniwalikeli ngu'bo, na panaabile na ntamwe na muutabilwe mwenga mwaaisili kunilingulya.
43 I was a stranger, and ye took me not in; naked, and ye did not clothe me; ill, and in prison, and ye did not visit me.
44 “Apo nabembe ngabaalu'a yangwa, ‘Bwana pakubawi patukubweni ubile na njala au nnyota, ubile wa nng'eni au ubile na buula, ubile wa ntamwe au ubile muutabilwe, na twenga ngatukotoka kukuyangatiya?’
44 Then shall *they* also answer saying, Lord, when saw we thee hungering, or thirsting, or a stranger, or naked, or ill, or in prison, and have not ministered to thee?
45 Naywembe ngaayangwa, ‘Kakape nimmakianga, kila kili'be samwaakani kumpangya yumo ywa aba bangali isimilwa, mwaakani kunipangya nenga.’
45 Then shall he answer them saying, Verily I say to you, Inasmuch as ye have not done it to one of these least, neither have ye done it to me.
46 Bai, aba baalu'a yenda kungu'su'mbu' yangayomoka, lakini balu' bene aki baalu'a yingya muukoto wangayomoka.”
46 And these shall go away into eternal punishment, and the righteous into life eternal.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 25, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.