Mateus 19
Injili ya Yesu (MGW) vs NAA
1 Yesu paayomwi longela ago, aabu'i ku Galilaya yenda lwingo lwa ku Yudea kwiyi' ya libi'ndi' lya Yordani.
1 Quando Jesus acabou de proferir estas palavras, deixou a Galileia e foi para o território da Judeia, além do Jordão.
2 Bandu baingi baatikunki'ngama kwo, naywembe ngaatepwa.
2 Grandes multidões o seguiram, e ele as curou ali.
3 Bi'ngi' ba Mafalisayo baatikumwisilya, ngabannaluya kwa kumpi'ndi'ka, “Buli yendayi'ki'ti'lwa mundu kumpeya talaka nnyumbowe kwa kitumbu sosoti?”
3 Alguns fariseus se aproximaram de Jesus e, testando-o, perguntaram: — É lícito ao homem repudiar a sua mulher por qualquer motivo?
4 Yesu ngaayangwa, “Buli, munasomali mu Maandiko Mapeleteu panga Nnu'ngu' ywaamumbite mundu bu'ka kwai'mbu', aampangite nnalu'me na nnwawa,
4 Jesus respondeu:
5 ngabaya, ‘Kwa kitumbu si' nnalu'me alu'a kwaleka tati' bake na mau' bake no lu'mbana na nnyumbowe, na abo abi'li' baapanga yi'ga yimo?’
5 e que disse: “Por isso o homem deixará o seu pai e a sua mãe e se unirá à sua mulher, tornando-se os dois uma só carne”?
6 Kwa nyo, bembe abi'li' li kai', ila yi'ga yimo. Bai, sakilu'mbaniye Nnu'ngu', mundu kane alekanganiye.”
6 De modo que já não são mais dois, porém uma só carne. Portanto, que ninguém separe o que Deus ajuntou.
7 Lakini bembe ngabannaluya, “Tumbwe lelo mwanjaa buli Musa aamulise panga nnwawa apeyelwe talaka no lekelwa?”
7 Os fariseus perguntaram: — Então por que Moisés ordenou dar uma carta de divórcio e repudiar a mulher?
8 Yesu ngaayangwa, “Musa aannyi'ki'tiye kwaleka akinayumbo binu kwa kitumbu sa unonopau wa myoyo yinu. Lakini bu'ka kwai'mbu' yaabileli nyo.
8 Jesus respondeu:
9 Nanenga nimmakianga, ywoywoti ywaalu'a kunneka nnyumbowe, ila kwa mwanjaa ya upege, no kobeka nnwawa ywi'ngi' apanga ugoni.”
9 Eu, porém, lhes digo: quem repudiar a sua mulher, não sendo por causa de relações sexuais ilícitas, e casar com outra comete adultério.
10 Banamasi' bake ngabammakia, “Mana ipangite makowe ga nnalu'me na nnyumbowe nga nyo, nantali kotoka kobeka.”
10 Os discípulos de Jesus disseram: — Se essa é a situação do homem em relação à sua mulher, não convém casar.
11 Yesu ngaabakia, “Boti li babakombwa kulipokya liyi'gi'yo li', ila balu' bai babayaliwite na Nnu'ngu'.
11 Jesus, porém, lhes respondeu:
12 Kwa mwanjaa kubile na itumbu yambone yo kotoka kobeka. Bi'ngi' kwa mwanjaa babelekwi awaambende, bi'ngi' bapangilwe na bandu babe awaambende, na bi'ngi' baamwile kobekali kwa kitumbu sa Ukulungwa wa Kunani. Ywakombwa kulipokya liyi'gi'yo li'no, alipoki.”
12 Porque há eunucos de nascença; há outros a quem os homens fizeram tais; e há outros que se fizeram eunucos, por causa do Reino dos Céus. Quem é apto para aceitar isto, que aceite.
13 Bu'kapo bandu ngabannetya Yesu bana anangu'ta li'nga aabi'ki moko na kwalu'bya. Lakini banamasi' bake ngabaakalipya.
13 Então trouxeram algumas crianças a Jesus para que ele lhes impusesse as mãos e orasse, mas os discípulos os repreendiam.
14 Yesu ngabaya, “Mwaleke abo bana baise kasangu', wala kanemwakanikiye, kwa mwanjaa Ukulungwa wa Kunani ngawa bandu bababile kati bana ba.”
14 Jesus, porém, disse:
15 Bai, ngaabi'kya moko, bu'kapo ngabu'ka pandu po.
15 E, tendo-lhes imposto as mãos, retirou-se dali.
16 Mundu yumo aamwisili Yesu, ngaannaluya, “Mwalimu, nipange kili'be saku' kinogau li'nga niupate ukoto wangayomoka?”
16 E eis que alguém, aproximando-se de Jesus, lhe perguntou: — Mestre, que farei de bom para alcançar a vida eterna?
17 Yesu ngammakia, “Mboni unilaluya bu'kana na likowe linogau? Yumo bai ywabile nnogau. Mana kaupala yingya muukoto wangayomoka, wikamwe amuli ya Nnu'ngu'.”
17 Jesus respondeu:
18 Yu'lu' mundu ngaannaluya, “Amuli yaku'?” Yesu ngabaya, “Kaneubulage, kaneupange upege, kaneuyibe, kaneukong'ondeli ubu'su',
18 E ele lhe perguntou: — Quais? Jesus respondeu:
19 waisimu tati' bako na mau' bako, na umpende ywapapipi yako kati mwawipenda wamwene.”
19 honre o seu pai e a sua mãe e ame o seu próximo como você ama a si mesmo.”
20 Aywo mwinsembe ngammakia, “Ago goti nigakamwile, nipu'ngu'kilwe muno na ki'li'?”
20 O jovem disse: — Tudo isso tenho observado. O que me falta ainda?
21 Yesu ngammakia, “Mana upendi panga wantimya, uyende ukapi'mi'ye mali yako, ela yo waapei aki'ba, nawenga wabaa na amana kunani, bu'kapo uniki'ngame”.
21 Jesus respondeu:
22 Aywo mwinsembe paayu'wine ago aayi'i kasake abile kanyopa kwa mwanjaa abile na mali yambone.
22 Mas o jovem, ouvindo esta palavra, retirou-se triste, porque era dono de muitas propriedades.
23 Yesu ngaabakia banamasi' bake, “Kakape nimmakianga, yapanga nonopa kwa tayili yingya muukulungwa wa kunani.
23 Então Jesus disse aos seus discípulos:
24 Kai' nimmakianga, yapanga kwani ngamia pi'ta pa lipoyo lya singano kuliko tayili yingya muukulungwa wa Nnu'ngu'.”
24 E ainda lhes digo que é mais fácil um camelo passar pelo fundo de uma agulha do que um rico entrar no Reino de Deus.
25 Balu' banamasi' pabayu'wine go baatisangala, ngabannaluya, “Nyai lelo ywakombwa kosopolelwa?”
25 Ouvindo isto, os discípulos ficaram muito admirados e perguntaram: — Sendo assim, quem pode ser salvo?
26 Yesu ngaalola, ngabaya, “Kwa mundu likowe li' liwesekanikali, lakini kwa Nnu'ngu' makowe goti gendawesekana.”
26 Jesus, olhando para eles, disse:
27 Bu'kapo Petili ngabaya, “Na twenga buli? Tugalei goti kukuki'ngama wenga, twaapata ki'li'?”
27 Então Pedro, tomando a palavra, disse: — Eis que nós deixamos tudo e seguimos o senhor; que será, pois, de nós?
28 Yesu ngaabakia, “Kakape nimmakianga, Mwana wa Mundu paalu'a tama pakiti'gu' sake kitukupu sa lenji mudunia yayambi', mwenga mwamuniki'ngime mwaatama mwiiti'gu' ku'mi na ibi'li' kamwiukumu ngolo ku'mi na ibi'li' ya Isilaili.
28 Jesus lhes respondeu:
29 Na kila mundu ywailei nyumba yake, mwasawe, nnu'mbu'we, tati', mau', bana, au migunda kwa kitumbu sa nenga aapokya mala mya no pi'ti'li'ki'a na aapata ukoto wangayomoka.
29 E todo aquele que tiver deixado casas, irmãos, irmãs, pai, mãe, filhos ou campos, por causa do meu nome, receberá muitas vezes mais e herdará a vida eterna.
30 Lakini baingi babalu'a baa alongoi baalu'a panga bansu'gu', na bansu'gu' bapanga alongoi.”
30 Porém muitos primeiros serão últimos; e os últimos serão primeiros.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 19, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.