Lucas 4
Injili ya Yesu (MGW) vs NAA
1 Yesu abu'i mulibi'ndi' lya Yordani ai ntwi'lya Loo Mpeleteu. Ngalongoyelwa na Loo mpaka kulubele,
1 Jesus, cheio do Espírito Santo, voltou do Jordão e foi guiado pelo mesmo Espírito, no deserto,
2 akwo aapayilwe na Ibilisi kwa masu'ba alubaini, masu'ba ago goti aalileli kili'be. Paliikite lisu'ba lya alubaini ngaimminya njala.
2 durante quarenta dias, sendo tentado pelo diabo. Nada comeu naqueles dias, ao fim dos quais teve fome.
3 Apo Ibilisi ngammakia, “Wenga manautei wa mwana wa Nnu'ngu' ulibakie liwe li' lipange likati.”
3 Então o diabo disse a Jesus: — Se você é o Filho de Deus, mande que esta pedra se transforme em pão.
4 Yesu ngannyangwa, “Iandikilwe, ‘Mundu alamali kwa likati bai, ila kwa kila liyi'gi'yo lyalibu'ka kwa Nnu'ngu'.’”
4 Mas Jesus lhe respondeu:
5 Bu'kapo Ibilisi ngampeleka mpaka pandu patu'ndu'bau na kunnaya ukulungwa woti wa padunia. Ibilisi ngammakia,
5 Então o diabo o levou para um lugar mais alto e num instante lhe mostrou todos os reinos do mundo.
6 “Naakupeya uweso wa kulungwa yoti yi', kwa mwanjaa ayi' yoti nitipeyelwa na mana nipendi kumpeya mundu nendakombwa.
6 E disse: — Eu lhe darei todo este poder e a glória destes reinos, porque isso me foi entregue, e posso dar a quem eu quiser.
7 Bai, mana wanikilikitya ayi' yoti yapanga mali yako wenga.”
7 Portanto, se você me adorar, tudo isso será seu.
8 Yesu ngannyangwa, “Iandikilwe,
8 Mas Jesus respondeu:
9 Ibilisi ngampu'twa mpaka ku Yelusalemu, panani ya Nyumba ya Nnu'ngu' ngammakia, “Manaitei wenga nga wamwana wa Nnu'ngu', witu'mbu'ye pai',
9 Então o diabo levou Jesus a Jerusalém, colocou-o sobre o pináculo do templo e disse: — Se você é o Filho de Deus, jogue-se daqui,
10 kwa mwanjaa iandikilwe,
10 porque está escrito: “Aos seus anjos ele dará ordens a seu respeito, para que o guardem.”
11 na kai',
11 E: “Eles o sustentarão nas suas mãos, para que você não tropece em alguma pedra.”
12 Lakini Yesu ngannyangwa, “Iandikilwe, ‘Kaneumpaye Bwana Nnu'ngu' wako.’”
12 Jesus respondeu ao diabo:
13 Ibilisi paibweni ampayike kwa kila ndi'la, nganneka kwa kumpelemba.
13 Tendo concluído todas as tentações, o diabo afastou-se de Jesus, até momento oportuno.
14 Apo Yesu ngaki'li'bu'kya ku Galilaya ai ntwi'lya makakala ga Loo Mpeleteu na makowe gake gayu'wanike muilambo yoti ya papipi.
14 Então Jesus, no poder do Espírito, voltou para a Galileia, e a sua fama correu por toda aquela região.
15 Naywembe aai kayi'gana mumayumba ga kunnu'ba Nnu'ngu', ngalumbilwa na bandu boti.
15 E ensinava nas sinagogas, sendo elogiado por todos.
16 Bai, Yesu ngayenda ku Nasaleti, pandu paalelilwe, na lisu'ba lya Sabato kwa Ayahudi aayingi munyumba ya kunnu'ba Nnu'ngu' kati mwayabile mimu yake. Ngayi'ma li'nga asome Maandiko Mapeleteu kwa lilobe.
16 Jesus foi para Nazaré, onde havia sido criado. Num sábado, entrou na sinagoga, segundo o seu costume, e levantou-se para ler.
17 Ngapokya kitabu sa nnondoli ywa Nnu'ngu' Isaya, ngakiumukwa na kupakolya pandu papaandikilwe,
17 Então lhe deram o livro do profeta Isaías. E, abrindo o livro, achou o lugar onde está escrito:
18 “Loo wa Bwana ai panani yangu',
18 “O Espírito do Senhor
19 no tangasa mwaka wa Bwana wo yaliwa bandu ngu'ngu' yake.”
19 e proclamar o ano aceitável
20 Payomwi soma, ngakiwi'ki'lya si'lu' kitabu na kumpeya ntumisi, bu'kapo ngatama. Bandu boti ngabammu'nju'lya minyo.
20 Tendo fechado o livro, Jesus o devolveu ao assistente e sentou-se. Todos na sinagoga tinham os olhos fixos nele.
21 Naywembe ngaabakia, “Liyi'gi'yo lyamuliyu'wine, li'no litimile.”
21 Então Jesus começou a dizer:
22 Boti baatinapusika, munomuno baatisangala kwa makowe manogau gaagalongei. Ngabalaluyana, “Ayu' ka ngamwana wa Yusupu?”
22 Todos davam testemunho dele e se maravilhavam das palavras cheias de graça que lhe saíam dos lábios. E perguntavam: — Não é este o filho de José?
23 Nembe ngaabakia, “Nitangite mulu'a nibakia nnongelo gu', ‘Wa nng'anga witepwe wamwene.’ Kai' mwabaya, ‘Goti gatugayu'wine ugapangite ku'lu' ku Kapernaumu, ugapange kai' pano pakilambo sako.’”
23 Então Jesus disse:
24 Ngapayendelya baya, “Nnondoli atanganikwali pakilambo sake.
24 E Jesus prosseguiu:
25 Pi'kani, kwai na alwawa awi'li'ka baingi ku Isilaili nsimu wa Elia, kai' kwai na njala ngu'lu' munni'ma woti kwa mwanjaa aanileli ula kwa myaka itatu na nusu.
25 Na verdade lhes digo que havia muitas viúvas em Israel no tempo de Elias, quando o céu se fechou por três anos e seis meses, reinando grande fome em toda a terra,
26 Ata nyo, Elia atumilweli kwa nnwawa nng'wi'li'kwa ywoywoti ila kwa nnwawa nng'wi'li'kwa ywa ku Salepta nni'ma wa ku Sidoni.
26 e Elias não foi enviado a nenhuma delas, a não ser a uma viúva de Sarepta de Sidom.
27 Kai' ku Isilaili nsimu wa Elisha kwaabile na bene matana baingi. Ata nyo, ntu'pu' nywapeleteyilwe ila Naamani mwenekaya wa ku Silia.”
27 Havia também muitos leprosos em Israel nos dias do profeta Eliseu, e nenhum deles foi purificado, a não ser Naamã, o sírio.
28 Boti babaabile mu'lu' munyumba ya kunnu'ba Nnu'ngu' pabagayu'wine galu', baatiusika muno.
28 Todos na sinagoga, ouvindo estas coisas, se encheram de ira.
29 Ngabayi'ma na kumpikia panja ya kilambo sabe na kumpeleka panani ya kitu'mbi', li'nga bantaikuli pai' bu'ka mungeleuko.
29 E, levantando-se, expulsaram Jesus da cidade e o levaram até o alto do monte sobre o qual a cidade estava edificada, para que, de lá, pudessem atirá-lo abaixo.
30 Lakini Yesu ngapi'ta pakatikati yabe no bu'ka.
30 Jesus, porém, passando pelo meio deles, foi embora.
31 Bu'kapo Yesu ngaelya mpaka ku Kapernaumu kuwilaya ya Galilaya, ngaba kayi'gana bandu lisu'ba lya Sabato ya Ayahudi.
31 E Jesus foi a Cafarnaum, cidade da Galileia, e os ensinava no sábado.
32 Ngabasangala uweso wabile nawo muuyi'gani, kwa mwanjaa ayi'ganage kwa amuli.
32 E maravilhavam-se com a sua doutrina, porque a sua palavra era com autoridade.
33 Na mu'lu' munyumba ya kunnu'ba Nnu'ngu' kwabile na mundu ywalobi moka, aapangite lwengele lwoiba na makutu kakemelya,
33 E apareceu na sinagoga um homem possuído de um espírito de demônio imundo, o qual gritou em alta voz:
34 “Ubile na ki'li' na twenga, wenga wa Yesu wa ku Nasaleti? Buli uisi kutulangamisa? Nikutangite wenga wanyai. Wenga nga wa Mpeleteu mwene makakala ga Nnu'ngu'!”
34 — Ah! O que você quer conosco, Jesus Nazareno? Você veio para nos destruir? Sei muito bem quem você é: o Santo de Deus!
35 Yesu ngankalipya aywo moka kabaya, “Ndu'ti! Ummu'ke mundu yu'!” Bai, aywo moka ngantu'ya pai' yu'lu' mundu na kummu'ka wangali kunsulu ata pasene.
35 Mas Jesus o repreendeu, dizendo: O demônio, depois de o ter jogado no chão no meio de todos, saiu daquele homem sem lhe fazer mal.
36 Bandu boti ngabasangala, ngababakiana, “Ali' likowe lyayambi' mwanjaa kwa uweso na makakala ammakia moka bu'ka naywembe endabu'ka!”
36 Todos ficaram admirados e comentavam entre si: — Que palavra é esta? Pois, com autoridade e poder, ele ordena aos espíritos imundos, e eles saem.
37 Makowe ga Yesu gatiyu'wanika muilambo yoti ya nni'ma gu'lu'.
37 E a fama de Jesus se espalhava por todos os lugares daquela região.
38 Yesu pabu'i mu'lu' munyumba ya kunnu'ba Nnu'ngu', ngayenda kasake Simoni. Mau' yumo nkiwe Simoni, aai na oma ngali' ngabannu'ba antepwe.
38 Deixando a sinagoga, Jesus foi para a casa de Simão. A sogra de Simão estava doente, com febre muito alta, e pediram a Jesus em favor dela.
39 Yesu ngaisa no yi'ma papipi nakwe, ngaikalipya yi'lu' oma, ngayu'yu'ki'lwa. Yu'lu' mau' ngakakatuka popopo na kwatumikia.
39 E inclinando-se para ela, Jesus repreendeu a febre, e esta a deixou. E imediatamente ela se levantou e passou a servi-los.
40 Lisu'ba palipilyage, boti babaabile na atamwe ba matamwe mbali'mbali', baatikunnetya. Naywembe aabi'kite maboko gake panani ya kila mundu, ngaatepwa boti.
40 Ao pôr do sol, todos os que tinham enfermos, com diferentes tipos de doença, os trouxeram a Jesus. E ele os curava, impondo as mãos sobre cada um deles.
41 Moka gaatikwabu'ka bandu baingi, ngagakemelya kagabaya, “Wenga nga wa Mwana wa Nnu'ngu'!” Lakini Yesu nga gakalipya wala aagayi'ki'tiyeli longela, kwa mwanjaa gaatangite panga ywembe nga Kilisitu ywabayilwe.
41 Também de muitos saíam demônios, gritando e dizendo: — Você é o Filho de Deus! Ele, porém, os repreendia para que não falassem, pois sabiam que ele era o Cristo.
42 Ata pakusile Yesu aatibu'ka yenda pandu pakisake, kipi'nga sa bandu ngakimpala. Pabaamweni, ngabapaya kunkanikiya li'nga kaneabu'ke kasabe.
42 Quando amanheceu, Jesus saiu e foi para um lugar deserto. As multidões o procuravam, foram até junto dele e não queriam deixar que ele fosse embora.
43 Lakini Yesu ngaabakia, “Nipalikwa kwaalya abali inannoga ya Ukulungwa wa Nnu'ngu' mumili'ma yi'ngi', kwa mwanjaa nitumilwe kwa go.”
43 Jesus, porém, lhes disse:
44 Bai, aai kaala ku Yudea mumayumba ga kunnu'ba Nnu'ngu'.
44 E pregava nas sinagogas da Judeia.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 4, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.