Lucas 18

Injili ya Yesu (MGW) vs ARIB

Sair da comparação
ARIB Almeida Revisada Imprensa Bíblica
1 Bu'kapo Yesu aasimuli lukongo li'nga kwalaya panga ipalikwa lu'ba Nnu'ngu' kila lisu'ba pangali totokelwa.
1 Contou-lhes também uma parábola sobre o dever de orar sempre, e nunca desfalecer.
2 Ngabaya, “Munni'ma gumo kwai na akimu ywangali kunkilikitya Nnu'ngu' wala kumpi'kania mundu.
2 dizendo: Havia em certa cidade um juiz que não temia a Deus, nem respeitava os homens.
3 Munni'ma wowowo, kai' kwai na mau' yumo nng'wi'li'kwa na nsengowe, ywakoyage kwa akimu ywo kunnu'ba li'nga apate aki yake bu'ka kwa nndumu wake.
3 Havia também naquela mesma cidade uma viúva que ia ter com ele, dizendo: Faze-me justiça contra o meu adversário.
4 Kwa masu'ba gambone aywo akimu apendili kumpeya aki yake yu'lu' nng'wi'li'kwa, lakini kuundi'la ngaibakia, ‘Pamope no panga nenga ninkilikityali Nnu'ngu' wala napi'kaniali bandu,
4 E por algum tempo não quis atendê-la; mas depois disse consigo: Ainda que não temo a Deus, nem respeito os homens,
5 lakini kwa mwanjaa nng'wi'li'kwa yu' endaniauya, nilu'a kumpeya. Mana ngotwike aayendelya kuniauya mpaka totokelwa!’”
5 todavia, como esta viúva me incomoda, hei de fazer-lhe justiça, para que ela não continue a vir molestar-me.
6 Bai, Bwana ngayendelya baya, “Mupi'kaniange mwaalongei yu'lu' akimu nnau.
6 Prosseguiu o Senhor: Ouvi o que diz esse juiz injusto.
7 Mubaya, Nnu'ngu' alu'a kotoka kwayi'mya balu' baasawile, babanni'lya kilo na muntwekati? Aselewa kwapi'kania?
7 E não fará Deus justiça aos seus escolhidos, que dia e noite clamam a ele, já que é longânimo para com eles?
8 Nimmakianga alu'a kwayi'mya kiyu'ngu'ya. Nsimu waaisa Mwana wa Mundu alu'a kwikwemba imani padunia?”
8 Digo-vos que depressa lhes fará justiça. Contudo quando vier o Filho do homem, porventura achará fé na terra?
9 Na Yesu ngaabakia kai' lukongo balu' babaibona anogau na kwasalawa bi'ngi'.
9 Propôs também esta parábola a uns que confiavam em si mesmos, crendo que eram justos, e desprezavam os outros:
10 “Bandu abi'li' baayi'i lu'ba kulua lwa Nyumba ya Nnu'ngu'. Yumo aai Mfalisayo na ywi'ngi' nnonga koli.
10 Dois homens subiram ao templo para orar; um fariseu, e o outro publicano.
11 Aywo Mfalisayo ngayi'ma pakisake no lu'ba, ‘Wa Nnu'ngu', nendakusukulu kwa mwanjaa nenga, kati bandu bi'ngi' lili, bababile abwimi, abu'su' na apege. Kai' nenga kati ayu' nnonga koli lili.
11 O fariseu, de pé, assim orava consigo mesmo: ó Deus, graças te dou que não sou como os demais homens, roubadores, injustos, adúlteros, nem ainda com este publicano.
12 Nenga nendapunga mala ibi'li' kwa juma, nipiya salaka na saka ya mabi'ko gangu'.’
12 Jejuo duas vezes na semana, e dou o dízimo de tudo quanto ganho.
13 Lakini yu'lu' nnonga koli, ngayi'ma kuutalu na aakombwili tu'ndu'bi'a minyo gake kunani, ila aatikotima no ku'ku'li'ka kabaya, ‘Wa Nnu'ngu', unibi'ki kiya nenga na mwene sambi.’
13 Mas o publicano, estando em pé de longe, nem ainda queria levantar os olhos ao céu, mas batia no peito, dizendo: ó Deus, sê propício a mim, o pecador!
14 Nimmakianga, yu'lu' nnonga koli aki'li'bu'ki kaya asamilwe. Lakini yu'lu' ywi'ngi', asamilweli. Kwa mwanjaa ywaiu'bu'ya aulu'yi'lwa na ywaiuluya au'bu'yi'lwa.”
14 Digo-vos que este desceu justificado para sua casa, e não aquele; porque todo o que a si mesmo se exaltar será humilhado; mas o que a si mesmo se humilhar será exaltado.
15 Bandu ngabannetya Yesu bana anangu'ta li'nga akunywe kwa maboko li'nga kwaayalya. Banamasi' pabaabweni, baatikwakanikiya kwa ukali'.
15 Traziam-lhe também as crianças, para que as tocasse; mas os discípulos, vendo isso, os repreendiam.
16 Lakini Yesu aatikwakema ngabaya, “Mwaleke abo bana baise kasangu', kanemwakanikie, kwa mwanjaa Ukulungwa wa Nnu'ngu' nga wa bandu kati baa.
16 Jesus, porém, chamando-as para si, disse: Deixai vir a mim as crianças, e não as impeçais, porque de tais é o reino de Deus.
17 Nimmakianga kakape, mundu ywoywoti ywakotoka pokya Ukulungwa wa Nnu'ngu' kati bana anangu'ta, ayingyali mu Ukulungwa wo.”
17 Em verdade vos digo que, qualquer que não receber o reino de Deus como criança, de modo algum entrará nele.
18 Kolongosi yumo wa Kiyahudi, ngannaluya Yesu, “Mwalimu nnogau, nipange buli li'nga niupate ukoto wangayomoka?”
18 E perguntou-lhe um dos principais: Bom Mestre, que hei de fazer para herdar a vida eterna?
19 Yesu ngammakia, “Mboni unikema na nnogau? Ntu'pu' ywai nnogau ila Nnu'ngu' kisake.
19 Respondeu-lhe Jesus: Por que me chamas bom? Ninguém é bom, senão um, que é Deus.
20 Uitangite amuli, ‘Keneube wampege, Kaneubulage, kaneuyibe, Keneukong'ondeli makowe ga ubu'su', waisimu tati' na mau' bako.’”
20 Sabes os mandamentos: Não adulterarás; não matarás; não furtarás; não dirás falso testemunho; honra a teu pai e a tua mãe.
21 Ywembe ngabaya, “Ago goti nigakamwile bu'ka kuunangu'ta wangu'.”
21 Replicou o homem: Tudo isso tenho guardado desde a minha juventude.
22 Yesu pagayu'wine go, ngammakia, “Balo upalikwa panga kili'be simo. Upi'mi'ye kila kili'be sobile naso na kwabagana aki'ba mbanje yo na walu'a ba na amana kunani, bu'kapo uniki'ngame.”
22 Quando Jesus ouviu isso, disse-lhe: Ainda te falta uma coisa; vende tudo quanto tens e reparte-o pelos pobres, e terás um tesouro no céu; e vem, segue-me.
23 Yu'lu' mundu paagayu'wine go, aatinyopa muno kwa mwanjaa aai tayili muno.
23 Mas, ouvindo ele isso, encheu-se de tristeza; porque era muito rico.
24 Yesu paamweni kanyopa muno, ngabaya, “Atayili yingya mu Ukulungwa wa Nnu'ngu' kunonwipe.
24 E Jesus, vendo-o assim, disse: Quão dificilmente entrarão no reino de Deus os que têm riquezas!
25 Male ngamiya yingya mulipoyo lya singano, kulikoni tayili yingya mu Ukulungwa wa Nnu'ngu'.”
25 Pois é mais fácil um camelo passar pelo fundo duma agulha, do que entrar um rico no reino de Deus.
26 Balu' bandu pabagayu'wine go, ngababaya, “Nyai ywalu'a kosopolelwa?”
26 Então os que ouviram isso disseram: Quem pode, então, ser salvo?
27 Yesu ngayangwa, “Gagakotoka kombolwa na mundu, kwa Nnu'ngu' gendakombolwa.”
27 Respondeu-lhes: As coisas que são impossíveis aos homens são possíveis a Deus.
28 Nembe Petili ngannaluya, “Na twenga, buli? Tuilei ili'be yitu yoti tukuki'ngime wenga!”
28 Disse-lhe Pedro: Eis que nós deixamos tudo, e te seguimos.
29 Yesu ngaabakia, “Kakape nimmakianga, mundu ywoywoti ywaulei nsengo wake, au nnyumbowe, au nnongowe, au abelei bake, au bana kitumbu sa Ukulungwa wa Nnu'ngu',
29 Respondeu-lhes Jesus: Em verdade vos digo que ninguém há que tenha deixado casa, ou mulher, ou irmãos, ou pais, ou filhos, por amor do reino de Deus,
30 alu'a pokya gambone nambi'yambi' na ukoto wangayomoka pawaisa.”
30 que não haja de receber no presente muito mais, e no mundo vindouro a vida eterna.
31 Yesu ngayenda nabo pambwega balu' ku'mi na abi'li' ngaabakia, “Mupi'kani wi'ti'! Tuyenda ku Yelusalemu na akwo, kila sakiandikilwe na alondoli ba Nnu'ngu' kwa Mwana wa Mundu kikatimya.
31 Tomando Jesus consigo os doze, disse-lhes: Eis que subimos a Jerusalém e se cumprirá no filho do homem tudo o que pelos profetas foi escrito;
32 Kwa mwanjaa alu'a kamukiyilwa kwa bandu bangali Ayahudi nabembe balu'a kunsalanga, kumpwi'wa na kumwunia mataa.
32 pois será entregue aos gentios, e escarnecido, injuriado e cuspido;
33 Balu'a kunku'mbwa bokola na kummulaga, lakini lisu'ba lyenetatu alu'a yu'ka.”
33 e depois de o açoitarem, o matarão; e ao terceiro dia ressurgirá.
34 Lakini bembe bakwipwili likowe lyo ata pasene, kwa mwanjaa sateiyilwa kikomekeyo sa makowe go na baatangiteli gagaalongelikwe.
34 Mas eles não entenderam nada disso; essas palavras lhes eram obscuras, e não percebiam o que lhes dizia.
35 Yesu pai papipi na ku Yeliko, kwai na mundu yumo mbulibuli atami mundi'la kalu'balu'ba.
35 Ora, quando ele ia chegando a Jericó, estava um cego sentado junto do caminho, mendigando.
36 Paayu'wine lipi'nga lya bandu kalipi'ta ngalaluya, “Kubile na ki'li'?”
36 Este, pois, ouvindo passar a multidão, perguntou que era aquilo.
37 Ngabammakia, “Yesu wa ku Nasaleti endapi'ta.”
37 Disseram-lhe que Jesus, o nazareno, ia passando.
38 Naywembe ngatu'ndu'bi'ya lilobe kabaya, “Yesu, Mwana wa Daudi, unibi'ki kiya!”
38 Então ele se pôs a clamar, dizendo: Jesus, Filho de Davi, tem compaixão de mim!
39 Balu' babaalongolile, ngabankwi'li'ka na kummakia atame liki. Lakini ywembe ngayendelya tu'ndu'bi'ya lilobe, “Mwana wa Daudi, unibi'ki kiya!”
39 E os que iam à frente repreendiam-no, para que se calasse; ele, porém, clamava ainda mais: Filho de Davi, tem compaixão de mim!
40 Yesu ngayi'ma na kwabakia panga bannete nnu'ngi' yake. Palu' yu'lu' mbulibuli paikite papipi, Yesu ngannaluya,
40 Parou, pois, Jesus, e mandou que lho trouxessem. Tendo ele chegado, perguntou-lhe:
41 “Upala nikupangi ki'li'?” Naywembe ngannyangwa, “Bwana, nilu'ba nikombwe lola.”
41 Que queres que te faça? Respondeu ele: Senhor, que eu veja.
42 Yesu ngammakia, “Ulole! Imani yako ikutepwile.”
42 Disse-lhe Jesus: Vê; a tua fé te salvou.
43 Na popopo aywo mbulibuli aakombwi lola, ngaanki'ngama Yesu kankwi'ya Nnu'ngu'. Na bandu boti pabagabweni go, bannumbike Nnu'ngu'.
43 Imediatamente recuperou a vista, e o foi seguindo, gloficando a Deus. E todo o povo, vendo isso, dava louvores a Deus.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 18, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.