João 8
Injili ya Yesu (MGW) vs NAA
1 Kila mundu aabuyangani kasake, lakini Yesu ngayenda mpaka ku Kitu'mbi' sa Minjaituni.
1 Jesus, no entanto, foi para o monte das Oliveiras.
2 Pammalau' yake kindai' putiputi, aayi'i kai' munyumba ya Nnu'ngu'. Bandu boti ngabannyendelya, naywembe ngatama no tumbwa kwayi'gana.
2 De madrugada, voltou novamente para o templo, e todo o povo se reuniu em volta dele; e Jesus, assentado, os ensinava.
3 Bai, balimu ba salya na Mafalisayo ngabannetya nnwawa yumo ywaboyolilwe bwalipu, ngabannyi'mi'ka pakatikati yabe.
3 Então os escribas e fariseus trouxeram à presença dele uma mulher surpreendida em adultério e, fazendo-a ficar em pé no meio de todos,
4 Bu'kapo ngabannaluya Yesu, “Mwalimu, nnwawa yu' aboyolilwe bwalipu.
4 disseram a Jesus: — Mestre, esta mulher foi surpreendida em flagrante adultério.
5 Musalya yitu Musa aatulagi panga nnwawa kati yu' aku'mbu'lwe maliwe. Bai, wenga ubaya buli?”
5 Na Lei, Moisés nos ordenou que tais mulheres sejam apedrejadas. E o senhor, o que tem a dizer?
6 Banalwiye liswali li', kwa kumpi'ndi'ka li'nga bapate kitumbu sa kunsitakya. Lakini Yesu ngayinama pai' no andika mubwi' kwa lukonji lwake.
6 Eles diziam isso tentando-o, para terem de que o acusar. Mas Jesus, inclinando-se, escrevia na terra com o dedo.
7 Pabaayendeli kunnaluya, Yesu ngakatuka, ngaabakia, “Mundu ywangali sambi kasinu, atumbwe kunku'mbwa liwe.”
7 Como eles insistiam na pergunta, Jesus se levantou e lhes disse:
8 Bu'kapo ngayinama kai' no andika mubwi'.
8 E, inclinando-se novamente, continuou a escrever no chão.
9 Pabayu'wine nyo, ngabatumbwa bu'ka yumo yumo baalongoli agoi, Yesu aaigile kisake na yu'lu' nnwawa aayi'mi papalu'palu'.
9 Mas eles, ouvindo essa resposta, foram saindo um por um, a começar pelos mais velhos até os últimos, ficando só Jesus e a mulher em pé diante dele.
10 Yesu paakatwike ngannaluya yu'lu' nnwawa, “Nnwawa, bai kwaku' balu' bandu babaakusitakile? Buli, ntu'pu' ata yumo ywakusenwile?”
10 Levantando-se, Jesus perguntou a ela:
11 Yu'lu' nnwawa ngannyangwa, “Bwana, ntu'pu' ata yumo!” Yesu ngammakia, “Ata nenga nikusenwali. Uyende bai, ila bu'ka nambi'yambi' kaneupange sambi kai'.”
11 Ela respondeu: — Ninguém, Senhor! Então Jesus disse:
12 Yesu paalongei nabo bandu kai', aatikwabakia, “Nenga nga na bweya wa padunia. Ywanikota nenga ayendali mulubi'ndu' katu, ila alu'a ba na bweya wa kumpeya ukoto.”
12 De novo, Jesus lhes falou, dizendo:
13 Bai, Mafalisayo ngabammakia, “Ukong'ondeli wako uyi'ki'ti'lwali, kwa mwanjaa wikong'ondelya wamwene.”
13 Então os fariseus lhe disseram: — Você dá testemunho de si mesmo. O testemunho que você dá não é verdadeiro.
14 Yesu ngaayangwa, “Ata mana kaniikong'ondelya namwene, ukong'ondeli wangu' ngawa kakape kwa mwanjaa nitangite kwaniumi na kwaniyenda. Lakini mwenga mutangiteli kwaniumi wala kwaniyenda.
14 Jesus respondeu:
15 Mwenga muukumu kwo koleya makowe ga bandu, lakini nenga nimuukumuli mundu.
15 Vocês julgam segundo a carne; eu não julgo ninguém.
16 Lakini ata mana nipiyite ukumu, ukumu kwangu' kwa kakape kwa mwanjaa nenga niukumuli kisangu' ila na Tati' babanitumike babile pamope nanenga.
16 E, se eu julgo, o meu juízo é verdadeiro, porque não sou só eu que julgo, mas eu e o Pai, que me enviou.
17 Iandikilwe musalya yinu panga ukong'ondeli wa bandu abi'li' ngawa kakape.
17 Também na Lei de vocês está escrito que o testemunho de duas pessoas é verdadeiro.
18 Nenga niikong'ondelya namwene, nabembe Tati' babanitumike bendanikong'ondelya nyinyonyo.”
18 Eu dou testemunho de mim mesmo, e o Pai, que me enviou, também dá testemunho de mim.
19 Apo ngabannaluya, “Tati' bako bai kwaku'?” Yesu ngaayangwa, “Mwenga munitangiteli nenga wala mwatangiteli Tati' bangu'. Ikapanga munitangite nenga, mulu'e kwatanga na Tati' bangu'.”
19 Então eles lhe perguntaram: — Onde está o seu Pai? Jesus respondeu:
20 Yesu aagalongei mayi'gi'yo go papipi na lisanduku lya mabi'ko, paabile kayi'gana munyumba ya Nnu'ngu'. Lakini ntu'pu' mundu ywammoywile, kwa mwanjaa saa yake yaai inaikali.
20 Jesus proferiu essas palavras perto da caixa de ofertas, quando ensinava no templo. Ninguém o prendeu, porque ainda não havia chegado a sua hora.
21 Yesu ngaabakia kai', “Nendabu'ka, mwenga mwaalu'a nipala, lakini mwalu'a waa mumasambi ginu. Kwaniyenda nenga, mwenga mukombwali ika.”
21 Outra vez Jesus lhes falou, dizendo:
22 Bai, alongosi ba Kiyahudi ngababaya, “Ywembe abaya panga kwayenda twenga tukombwali ika, buli, ayenda kwibulaga?”
22 Então os judeus diziam: — Será que ele tem a intenção de se suicidar? Porque diz: “Para onde eu vou vocês não podem ir.”
23 Yesu ngaabakia, “Mwenga muuma paapanopano pai', nenga niuma kunani. Mwenga mwa ba padunia yi'no ila nenga na ywa padunia yi'no lili.
23 Jesus lhes disse:
24 Kwa nyo nammakiangite panga mwalu'a waa mumasambi ginu. Mana mukotwike u'bi'lya panga nenga nga naywembe, mwalu'a waa mumasambi ginu.”
24 Por isso, eu lhes disse que vocês morrerão em seus pecados. Porque, se não crerem que
25 Nabembe ngabannaluya, “Wenga wa nyai?” Yesu ngaayangwa, “Nenga nga yu'lu' ywanammakiangite bu'ka patumbu!
25 Então lhe perguntaram: — Quem é você? Jesus respondeu:
26 Nibile na makowe gambone ga kummakia na ga kumuukumu mwenga, Lakini yu'lu' ywanitumike nga ywa kakape, nanenga niibakia dunia makowe galu' ganigayu'wine bu'ka kasake.”
26 Muitas coisas tenho para falar e julgar a respeito de vocês. Porém aquele que me enviou é verdadeiro, de modo que as coisas que dele ouvi, essas digo ao mundo.
27 Baatangiteli panga Yesu aabile kaalongelya Tati' bake.
27 Eles não entenderam que Jesus lhes falava do Pai.
28 Bai, Yesu ngaabakia, “Bu'ka pamwantu'ndu'bi'ya Mwana wa Mundu kunani, ngapamwatanga panga nenga nga naywembe no panga nipangali sosoti nenga namwene, ila nilongela galu' gabaniyi'ganiye Tati' bai.
28 Então Jesus disse:
29 Yu'lu' ywanitumike ai pamope nanenga. Ananilekali, kwa mwanjaa masu'ba goti nipanga gagannogelelya ywembe.”
29 E aquele que me enviou está comigo, não me deixou só, porque eu faço sempre o que lhe agrada.
30 Paabile kalongela go, bandu baingi ngabamwu'bi'lya.
30 Quando Jesus disse isto, muitos creram nele.
31 Bai, Yesu ngaabakia balu' Ayahudi babaamwu'bi'lile, “Mana mwagakoleya mayi'gano gangu', kakape mwapanga mwabanamasi' bangu'.
31 Então Jesus disse aos judeus que haviam crido nele:
32 Apo, ngaapo mwaitanga kakape, nayembe kakape ngayayalu'a kumpanga mube ulu.”
32 conhecerão a verdade, e a verdade os libertará.
33 Bembe ngabannyangwa, “Twenga twa lubelekwo lwa Bulaimu, na tunapangali twaabanda kwa mundu ywoywoti katu, ukombwabuli baya, ‘Mulu'a ba ulu?’”
33 Eles responderam: — Somos descendência de Abraão e jamais fomos escravos de ninguém. Como você pode dizer que seremos livres?
34 Yesu ngaayangwa, “Kakape nimmakianga, kila mundu ywapanga sambi nga mmanda wa sambi.
34 Jesus respondeu:
35 Masu'ba goti, mmanda abalangilwali mukipi'nga sa alongo ba pakaya, lakini mwana abalangilwa mualongo ba pakaya masu'ba goti.
35 O escravo não fica sempre na casa; o filho, sim, fica para sempre.
36 Mwanjaa, Mwana mana ampei uulu, kakape mwaalu'a panga ulu.
36 Se, pois, o Filho os libertar, vocês serão verdadeiramente livres.
37 Ndangite panga mwenga mwa lubelekwo lwa Bulaimu. Ata nyo, mupala kunibulaga kwa mwanjaa mugayi'ki'tyali mayi'gi'yo gangu'.
37 Bem sei que vocês são descendência de Abraão; no entanto, estão querendo me matar, porque a minha palavra não está em vocês.
38 Nenga nigabaya galu' ganaagabweni kwa Tati' bangu', na mwenga mugapanga galu' gamugayu'wine bu'ka kwa tati' binu.”
38 Eu falo das coisas que vi junto de meu Pai; vocês, porém, fazem o que ouviram do pai de vocês.
39 Bembe ngabannyangwa, “Twenga twa bana ba Bulaimu!” Yesu ngaabakia, “Ikapangage mwabana ba Bulaimu, mulu'e panga kati mwaapangage Bulaimu.
39 Então lhe disseram: — Nosso pai é Abraão. Mas Jesus respondeu:
40 Nenga nimmakiangite ukakape wanaauyu'wine kwa Nnu'ngu', ata nyo mwenga mupala kunibulaga. Bulaimu aapangiteli nyo!
40 Mas agora vocês estão querendo me matar, a mim que lhes falei a verdade que ouvi de Deus; Abraão não fez isso.
41 Mwenga mupanga makowe gagalu'galu' gabapanga tati' binu.” Bembe ngabammakia, “Twenga twabana ba makowe ga mwiloli, tubile na Tati' bamo, naywembe nga Nnu'ngu'.”
41 Vocês fazem as obras do pai de vocês. Eles responderam: — Nós não somos filhos ilegítimos. Temos um pai, que é Deus.
42 Yesu ngaabakia, “Ikapangage Nnu'ngu' nga Tati' binu, mulu'e kunipenda nenga, kwa mwanjaa nenga naaumi kwa Nnu'ngu', na nambi'yambi' nibile pano. Niisili kwa kitumbu sangu' namwene, ila kwa ywembe ywanitumike.
42 Jesus disse:
43 Mwanjaa namani mugaomongwa ganimmakia? Kwa mwanjaa mukana kugayu'wa mayi'gi'yo gangu'.
43 Por que vocês não compreendem a minha linguagem? É porque vocês são incapazes de ouvir a minha palavra.
44 Mwenga nga mwabana ba Ibilisi, na mupala panga kati mwabapala tati' binu. Ywembe aai mmulagi bu'ka kwai'mbu', ntu'pu' ukakape kwa mwanjaa ukakape ubileli nkati yake. Kila palongela ubu'su', alongela bu'kana na kibelekwe sake, mwanjaa ywembe mmu'su' na tati' wa ubu'su'.
44 Vocês são do diabo, que é o pai de vocês, e querem satisfazer os desejos dele. Ele foi assassino desde o princípio e jamais se firmou na verdade, porque nele não há verdade. Quando ele profere mentira, fala do que lhe é próprio, porque é mentiroso e pai da mentira.
45 Nenga nilongela kakape, na kwa nyo mwenga muniu'bi'lyali.
45 Mas, porque eu digo a verdade, vocês não creem em mim.
46 Buli, ywaku' kasinu ywakombwa kunikong'ondelya panga nenga nibi na sambi? Na mana kanimmakia ga kakape, kwa ki'li' mukotoka kuniu'bi'lya?
46 Quem de vocês me convence de pecado? Se digo a verdade, por que não creem em mim?
47 Ywaai ywa Nnu'ngu' api'kania mayi'gi'yo ga Nnu'ngu'. Lakini mwenga mupi'kaniali, kwa mwanjaa mwenga mwa bandu ba Nnu'ngu' lili.”
47 Quem é de Deus ouve as palavras de Deus; por isso, vocês não me ouvem, porque não são de Deus.
48 Ayahudi ngabammakia, “Buli, twabaiteli panga kakape wenga ngawa Nsamalia, kai' ubile na moka?”
48 Os judeus disseram a Jesus: — Será que não temos razão em dizer que você é samaritano e tem demônio?
49 Yesu ngaayangwa, “Nenga ntu'pu' moka. Naisimu Tati' bangu', lakini mwenga muniisimuli.
49 Jesus respondeu:
50 Nenga niipalyali utukupu wangu' namwene, abile yumo mwene kuupala utukupu wo, naywembe nga mwene makakala go ukumu.
50 Eu não procuro a minha própria glória; há quem a busque e julgue.
51 Kakape nimmakianga, mundu ywagakoleya mayi'gi'yo gangu' aawali milele.”
51 Em verdade, em verdade lhes digo que, se alguém guardar a minha palavra, não verá a morte eternamente.
52 Bai, Ayahudi ngababaya, “Nambi'yambi' kakape tutangite panga ubile na moka! Bulaimu aatiwaa, nyonyo na alondoli baatiwaa, na wenga ubaya ati', ‘Ywaagakoleya mayi'gi'yo gangu', aawali milele!’
52 Então os judeus disseram: — Agora estamos certos de que você tem demônio. Abraão morreu, e também os profetas, e você diz: “Se alguém guardar a minha palavra, não provará a morte eternamente.”
53 Buli, wipanga wa nku'lu' kuliko tati' bitu Bulaimu, ywaawile? Kai', ata alondoli nabembe baatiwaa. Wenga wipanga wanyai?”
53 Você não está querendo dizer que é maior do que Abraão, o nosso pai, que morreu? Também os profetas morreram. Quem você pensa que é?
54 Yesu ngaayangwa, “Mana niikwi'yite namwene, utukupu wangu' kili'be lili. Tati' bangu' bamwabaya mwenga nga Nnu'ngu' winu, bembe ngabanikwi'ya nenga.
54 Jesus respondeu:
55 Mwenga mwatangiteli, lakini nenga naatangite. Na mana nibaite naatangiteli, nilu'a panga na mmu'su'bu'su' kati mwenga. Nenga naatangite na nigakoleya mayi'gi'yo gabe.
55 Entretanto, vocês não o conhecem; eu, porém, o conheço. Se eu disser que não o conheço, serei como vocês: mentiroso; mas eu o conheço e guardo a sua palavra.
56 Tati' binu Bulaimu baatikwi'ndi'lya, kabau'bi'lya kulibona lisu'ba lyo isa kwangu', naywembe aatikulibona, nganapusika.”
56 Abraão, o pai de vocês, alegrou-se por ver o meu dia; e ele viu esse dia e ficou alegre.
57 Bai, Ayahudi ngabammakia, “Wenga balo unaikiyali myaka amusini, ubaya buli umweni Bulaimu?”
57 Então os judeus lhe perguntaram: — Você não tem nem cinquenta anos e viu Abraão?
58 Yesu ngaabakia, “Kakape nimmakianga, anabelekwali Bulaimu, ‘Nenga naabile.’”
58 Jesus respondeu:
59 Apo ngabatondwa maliwe li'nga banku'mbwe, lakini Yesu ngayu'ba no pita panja ya nyumba ya Nnu'ngu'.
59 Então pegaram pedras para atirar nele, mas Jesus se ocultou e saiu do templo.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 8, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.