Atos 9

Injili ya Yesu (MGW) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Pamasu'ba go Sauli aabile balo kayendelya yogoya bulaga banamasi' ba Bwana. Ngannyendelya Mpi'ndo Nku'lu' wa dini,
1 Enquanto isso, Saulo, motivado pela ânsia de matar os discípulos do Senhor, procurou o sumo sacerdote.
2 ngalu'ba apeyelwe balua yailu'a kunnaya munyumba ya kunnu'ba Nnu'ngu' ya Kiyahudi ku'lu' Damasiko, li'nga mana aakwembite kwo alwawa au analu'me babaki'ngama Ndi'la Yo, aatabe na kwaleta ku Yelusalemu.
2 Pediu cartas para as sinagogas em Damasco, solicitando que cooperassem com a prisão de todos os seguidores do Caminho, homens e mulheres, que ali encontrasse, para levá-los como prisioneiros a Jerusalém.
3 Paabile balo mumwanja papipi no ika Damasiko, papalu'palu' bweya bu'ka kunani ngaummulikya mwoti.
3 Quando se aproximava de Damasco, de repente uma luz do céu brilhou ao seu redor.
4 Ngatu'la pai', ngayu'wa lilobe kalimmakia, “Sauli, Sauli! Mboni wendanitesa?”
4 Ele caiu no chão e ouviu uma voz lhe dizer: “Saulo, Saulo, por que você me persegue?”.
5 Naywembe ngalaluya, “Wenga wanyai Bwana?” Li'lu' lilobe ngaliyangwa, “Nenga ngana Yesu ywaunitesa.
5 “Quem és tu, Senhor?”, perguntou Saulo. E a voz respondeu: “Sou Jesus, a quem você persegue!
6 Lakini nambi'yambi' ukatuke uyingi mukilambo, na kwo waabakiyilwa saupalikwa panga.”
6 Agora levante-se e entre na cidade, onde lhe dirão o que fazer”.
7 Balu' bandu babaai mumwanja pamope na Sauli baatiyi'ma na baabile ntu'pu' lyo baya kwa mwanjaa baayu'wine lilobe, lakini baamwenili ywalongelage.
7 Os homens que estavam com Saulo ficaram calados de espanto, pois ouviam uma voz, mas não viam ninguém.
8 Sauli aatiyi'ma bu'ka palu' pai' na paapayite banjwa minyo gake, aakombwili kukibona kili'be sosoti. Bai ngabankamwa luboko na kunnongoya mpaka Damasiko.
8 Saulo levantou-se do chão, mas, ao abrir os olhos, estava cego. Então o conduziram pela mão até Damasco.
9 Naywembe kwa masu'ba gatatu aaloili, aalileli wala nywa kili'be sosoti.
9 Lá ele permaneceu, cego, por três dias, e não comeu nem bebeu coisa alguma.
10 Akwo Damasiko kwaabile na mwanamasi' yumo lina lyake Anania. Bwana ngammakia mumakowe gayambi', “Anania!” Ngayangwa, “Nenga pano, Bwana.”
10 Havia em Damasco um discípulo chamado Ananias. O Senhor o chamou numa visão: “Ananias!”. “Sim, Senhor!”, respondeu ele.
11 Bwana ngammakia, “Uyende musimbasimba yaikemelwa ‘Ntawaliya’ ukayingi nkati ya nyumba ya Yuda amo ukannokikiye mundu ywa mukilambo sa Taliso ywakemelwa Sauli. Wankolya kalu'ba,
11 O Senhor disse: “Vá à rua Direita, à casa de Judas. Ao chegar, pergunte por um homem de Tarso chamado Saulo. Ele está orando neste momento.
12 Kwa mwanjaa endalu'ba na aamweni mumakowe gayambi' mundu ywakemelwage Anania kaisa na kummi'kya maboko kunnu'bya, li'nga apate lola kai'.”
12 Mostrei-lhe numa visão um homem chamado Ananias chegando e impondo as mãos sobre ele para que voltasse a enxergar”.
13 Anania ngayangwa, “Bwana niyu'wine bu'ka kwa bandu baingi abali yambone bu'kana na mundu yu' na maakau gake goti gaapangile bandu bako akwo ku Yelusalemu.
13 Ananias, porém, respondeu: “Senhor, ouvi muita gente falar das coisas horríveis que esse homem vem fazendo ao teu povo santo em Jerusalém.
14 Naywembe aisi pano Damasiko abi na amuli bu'ka kwa api'ndo ba dini, li'nga aaboywe boti babatambwa lina lyako.”
14 E ele tem autorização dos principais sacerdotes para prender todos que invocam o teu nome!”.
15 Lakini Bwana ngammakia Anania, “Uyende bai, kwa mwanjaa mundu yu' nitikunsawa li'nga kunitumikiya, na aale lina lyangu' kwa bandu bangali Ayahudi, akulungwa babe na kwa Isilaili.
15 O Senhor, no entanto, disse: “Vá, pois Saulo é o instrumento que escolhi para levar minha mensagem aos gentios e aos reis, bem como ao povo de Israel.
16 Nanga namwene nilu'a kunnaya mwaapalikwa teselwa kwa kitumbu sangu'.”
16 E eu mostrarei a ele quanto deve sofrer por meu nome”.
17 Bai, Anania ngayenda yingya munyumba yaabile Sauli, ngammi'kya maboko panani yake na kummakia, “Wa Sauli, Bwana Yesu ywaakupiti mundi'la koisa ku'no, anitumike kasako li'nga upate lola kai' no twi'li'yi'lwa Loo Mpeleteu.”
17 Ananias foi e encontrou Saulo. Ao impor as mãos sobre ele, disse: “Irmão Saulo, o Senhor Jesus, que lhe apareceu no caminho para cá, me enviou para que você volte a enxergar e fique cheio do Espírito Santo”.
18 Papalu'palu' ili'be yaibile kati makabanda ga omba ngagatu'mbu'ka bu'ka muminyo ga Sauli, ngapata lola kai'. Ngayi'ma no batisilwa.
18 No mesmo instante, algo semelhante a escamas caiu dos olhos de Saulo, e sua visão foi restaurada. Então ele se levantou, foi batizado
19 Bu'kapo ngalya no pata makakala kai'.
19 e, depois de comer, recuperou as forças. Saulo permaneceu alguns dias em Damasco, com os discípulos.
20 Bu'kapo aatumbwi ala mumayumba ga kunnu'ba Nnu'ngu' panga, “Yesu nga mwana wa Nnu'ngu'.”
20 Logo, começou a falar de Jesus nas sinagogas, dizendo: “Ele é o Filho de Deus!”.
21 Bandu boti babannyu'wine Sauli ngabansangala no baya, “Mundu yu' kanga yu'yu'lu'yu'lu' ywaabulige balu' babaabile kabalu'ba kwa lina lya Yesu ku'lu' Yelusalemu? Kai' aaisi pano kabinia kwaboywa bandu ba na kwapeleka kwa api'ndo ba dini?”
21 Todos que o ouviam ficavam admirados. “Não é esse o homem que causou tanta destruição entre os que invocavam o nome de Jesus em Jerusalém?”, perguntavam. “E não veio aqui para levá-los como prisioneiros aos principais sacerdotes?”
22 Sauli aayendeli pata makakala mumaalo gake panga Yesu nga Kilisitu. Ayahudi ba ku Damasiko baatisengemwanika muno.
22 A pregação de Saulo tornou-se cada vez mais poderosa, pois ele deixava os judeus de Damasco perplexos, provando que Jesus é o Cristo.
23 Bu'ka pa masu'ba gambone pi'ta, Ayahudi ngabapanga ndi'la ya kummulaga Sauli.
23 Depois de certo tempo, alguns judeus conspiraram para matá-lo.
24 Lakini Sauli ngakwipwa makowe gababiniage. Ayahudi baabile kabali'ndi'la milyango yoti ya pakilambo so kilo na mutwekati pala bammulage.
24 Dia e noite, vigiavam a porta da cidade com a intenção de assassiná-lo, mas ele foi informado desse plano.
25 Lakini lisu'ba limo kilo banamasi' bake ngabannyi'ya mukitu'ndu' na kumuuluya pi'tya palipoyo lya mukingu'mbi'.
25 Então, durante a noite, alguns de seus discípulos o baixaram pela muralha da cidade num grande cesto.
26 Sauli paaikite Yelusalemu ngapaya lu'mbana na banamasi', lakini boti ngabannyogopa, kwa mwanjaa bammwu'bi'lili panga kakape naywembe aabile mwanamasi'.
26 Quando Saulo chegou a Jerusalém, tentou se encontrar com os discípulos, mas todos estavam com medo dele, pois não acreditavam que ele tivesse de fato se tornado discípulo.
27 Lakini Balanaba ngantola kumpeleka kwa balu' atumilwe, ngaawanikiya Sauli mwaamweni Bwana mundi'la na mwaalongei nakwe na mwaalike lina lya Yesu akwo Damasiko wangali bwoga.
27 Então Barnabé o levou aos apóstolos e lhes contou como Saulo tinha visto o Senhor no caminho para Damasco e como ele lhe havia falado. Contou também que, em Damasco, Saulo havia pregado corajosamente em nome de Jesus.
28 Kwa nyo Sauli ngatama pamope nabo akwo ku Yelusalemu ku'no kaala liyi'gi'yo lya Bwana wangali bwoga.
28 Saulo permaneceu com os apóstolos e andava com eles por Jerusalém, pregando corajosamente em nome do Senhor.
29 Kai' aatilongela no taukana na Ayahudi babalongelage Kigiliki, lakini bembe baapayite kummulaga.
29 Também conversava e discutia com alguns judeus de fala grega, mas estes procuravam matá-lo.
30 Balu' aumini pabaakwipwile likowe lyo ngabantola Sauli kumpeleka Kaisalia, ngabannekekeya ayende Taliso.
30 Quando os irmãos souberam disso, levaram Saulo a Cesareia e de lá o enviaram a Tarso.
31 Nsimu wo aumini ngababa na amani mu Yudea yoti, Galilaya na Samalia. Lyaatisengelwa no ku'la kwa kunkilikitya Bwana no yongekeyelwa bandu no yi'yi'lwa Loo Mpeleteu.
31 A igreja tinha paz em toda a Judeia, Galileia e Samaria e ia se fortalecendo à medida que andava no temor do Senhor. E, encorajada pelo Espírito Santo, crescia em número.
32 Bai, Petili paabile mumwanja aapi'ti muilambo mbali'mbali', yenda kwatyangilya bandu ba Nnu'ngu' babatamage akwo Lida.
32 Pedro viajava por toda parte, e foi visitar o povo santo que vivia na cidade de Lida.
33 Akwo ankwembite mundu yumo ywakemelwa Ainea, ywembe aai ntomboloka kwa myaka minane, aakombwili kakatuka pakindanda.
33 Ali encontrou um paralítico chamado Eneias, que permanecia de cama havia oito anos.
34 Bai, Petili ngammakia, “Ainea, Yesu Kilisitu endakutepwa, ukatuke utandike kindanda sako.” Popopo Ainea ngakatuka.
34 Pedro lhe disse: “Eneias, Jesus Cristo cura você! Levante-se e arrume sua maca!”. E, no mesmo instante, ele se levantou.
35 Bandu boti ba Lida na ba munkanya wa Saloni pabaamweni Ainea katyanga, ngabanng'alambukya Bwana.
35 Todos os moradores de Lida e de Sarona viram Eneias e se converteram ao Senhor.
36 Akwo Yopa kwaabile na mwanamasi' yumo nnwawa lina lyake Tabita, kwa Kiyunani Dolikasi, lilombolya mbala. Aabile kapanga manogau na kwayangatiya aki'ba.
36 Havia em Jope uma discípula chamada Tabita (que em grego é Dorcas). Sempre fazia o bem às pessoas e ajudava os pobres.
37 Nsimu wo ngaminya no waa. Bandu ngabaugu'lwa wu'lu' ntwi na kuubi'ka musumba sa golopwa.
37 Por esse tempo, ficou doente e morreu. Seu corpo foi lavado para o sepultamento e colocado numa sala no andar superior.
38 Kwa mwanjaa kilambo sa Lida sabile papipi na kilambo sa Yopa, banamasi' pabaayu'wine panga Petili aabile ku'lu', ngabaatuma bandu abi'li' bakammakie, “Sonde li'li'li', wise ku'no kasitu kiyu'ngu'ya.”
38 Quando os discípulos souberam que Pedro estava perto de Lida, enviaram dois homens para lhe suplicar: “Por favor, venha o mais rápido possível!”.
39 Kwa nyo Petili ngayenda nabo, naywembe paaikite, ngabampeleka mpaka munngati mwabaugonjike wu'lu' ntwi. Alwawa awi'li'ka baingi, baanti'li'tike Petili ku'no kabali'la no laya makoti na magu'bo gaasonile Dolikasi paabile nkoti.
39 Então Pedro voltou com eles e, assim que chegou, foi levado para a sala do andar superior. O cômodo estava cheio de viúvas que choravam e lhe mostravam os vestidos e outras roupas que Dorcas havia feito para elas.
40 Petili ngaapiya panja bandu boti, bu'kapo ngakilikita lu'ba. Ngaugalambukya wu'lu' ntwi ngabaya, “Tabita, ukatuke.” Ngabanjwa minyo gake na paamweni Petili, ngatama.
40 Pedro pediu que todos saíssem do quarto. Então, ajoelhou-se e orou. Voltando-se para o corpo da mulher, disse: “Tabita, levante-se”, e ela abriu os olhos. Quando ela viu Pedro, sentou-se.
41 Petili ngannyangatiya kunkatuya kwa kunkamwa luboko, apo ngaakema balu' aumini na balu' awi'li'kwa babaabile nkati yabe, na kwakamukiya ai nkoti.
41 Ele lhe deu a mão e a ajudou a levantar-se. Em seguida, chamou os discípulos e as viúvas e a apresentou viva.
42 Abali yo ngaitanganikwa pandu poti pa Yopa, na bandu baingi ngabammu'bi'lya Bwana.
42 A notícia se espalhou por toda a cidade, e muitos creram no Senhor.
43 Petili aatami Yopa kwa masu'ba maingi kwa mundu yumo ntengenesi ywa maki'ngo, ywakemelwage Simoni.
43 Pedro ficou em Jope algum tempo, hospedado na casa de Simão, um homem que trabalhava com couro.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.