Atos 27

Injili ya Yesu (MGW) vs ARC

Sair da comparação
ARC Almeida Revista e Corrigida 2009
1 Bai, paiamulilwe yabwa mwanja wo yenda ku Italia, bammi'i Pauli na atabilwe bi'ngi' muuli'ndi'li wa Yulio ywaabile kolongosi ywa yesi mukipi'nga sakikemelwage “Kipi'nga sa Nkulungwa ywa Roma.”
1 Como se determinou que havíamos de navegar para a Itália, entregaram Paulo e alguns outros presos a um centurião por nome Júlio, da Coorte Augusta.
2 Twau'bwike mumeli ya Adilamito yayaabile kaiyabwa pi'tya kumisengo ya kumbwani ya Asia. Twatumbwi mwanja witu tubile pamope na Alisitaliko, mwenekaya wa Makedonia bu'ka Tesalonike.
2 E, embarcando nós em um navio adramitino, partimos navegando pelos lugares da costa da Ásia, estando conosco Aristarco, macedônio de Tessalônica.
3 Pammalau' yake ngatuyi'ma Sidoni. Yulio aampangi kinannoga Pauli, kwa kunnyi'ki'ti'a akabonagane na mambwiga li'nga bapate kumpeya ili'be yaipalage.
3 E chegamos no dia seguinte a Sidom, e Júlio, tratando Paulo humanamente, lhe permitiu ir ver os amigos, para que cuidassem dele.
4 Bu'kapo, ngatuyingya kai' mubaali yendelya na mwanja witu. Ngatupi'ta lwingo lwa kisiwa sa Kuplo li'nga kuusega nsunga kwa mwanjaa upukatyage yenda kwatuuma.
4 E, partindo dali, fomos navegando abaixo de Chipre, porque os ventos eram contrários.
5 Patulokite baali kwiyi' ya kunkoa wa Kilikia na Pampilia, ngatuika kukilambo sa Mila, kunkoa wa Likia.
5 E, tendo atravessado o mar ao longo da Cilícia e Panfília, chegamos a Mirra, na Lícia.
6 Ku'lu', yu'lu' mpi'ndo ywa yesi ngaikolya meli kaibu'ka Alesandulia kaiyenda Italia, nembe ngatuu'bu'ya nkati yake.
6 Achando ali o centurião um navio de Alexandria, que navegava para a Itália, nos fez embarcar nele.
7 Twayendeli na mwanja mbolembole kwa masu'ba maingi. Mwanja waai wo kokona muno, ngatuika papipi na kilambo sa Nido. Na kwa mwanjaa nsunga utukanikiyage pi'ta mu'lu' mwatwabinile, ngatupi'ta lwingo lwa Kilete papipi na kumbwani ya Salumone, kwembe nsunga waai kwaani.
7 E, como por muitos dias navegássemos vagarosamente, havendo chegado apenas defronte de Cnido, não nos permitindo o vento ir mais adiante, navegamos abaixo de Creta, junto de Salmona.
8 Twaapite katusega mbwega mbwega kwa tabu muno, ngatuika pandu papakemelwa Kiloko Kigolou, papipi na kilambo sa Lasea.
8 E, costeando-a dificilmente, chegamos a um lugar chamado Bons Portos, perto do qual estava a cidade de Laseia.
9 Twaatami palu' kwa masu'ba maingi. Lisu'ba lyo punga kwa Ayahudi paliyomwike pi'ta, na nsimu wa myanja ya mubaali pangali ntatala waapite. Pauli aatikwaking'inda kabaya,
9 Passado muito tempo, e sendo já perigosa a navegação, pois também o jejum já tinha passado, Paulo os admoestava,
10 “Mwanalu'me, nibona panga mwanja witu ulu'a baa na ntatala na asala yambone, kai' kwenda kwa igombo na meli baili, ata kwa bwu'mi witu.”
10 dizendo-lhes: Varões, vejo que a navegação há de ser incômoda e com muito dano, não só para o navio e a carga, mas também para a nossa vida.
11 Lakini yu'lu' kolongosi ywa yesi aagau'bi'li muno mayi'gi'yo ga ywailongoya meli na ga mwene meli kuliko gaalongei Pauli.
11 Mas o centurião cria mais no piloto e no mestre do que no que dizia Paulo.
12 Na mwanjaa kiloko si'lu' saapwaikeli tama nsimu wa kipepwe, baingi baapiyite usauli wo paya baike Fonisi, pakiloko salama sa Kilete, kwo tama nsimu wa kipepwe.
12 E, como aquele porto não era cômodo para invernar, os mais deles foram de parecer que se partisse dali para ver se podiam chegar a Fenice, que é um porto de Creta que olha para a banda do vento da África e do Coro, e invernar ali.
13 Nsunga nsene pawaatumbwi pukatya bu'ka lwingo lwa kusi, bawasage panga bendakombwa timisa kati mu'lu' mwabaabinile. Ngabau'bu'ya kiyi'mi'kyo no yendelya mbwega mbwega papipi muno na Kilete.
13 E, soprando o vento sul brandamente, lhes pareceu terem já o que desejavam, e, fazendo-se de vela, foram de muito perto costeando Creta.
14 Popopo ngawisa nsunga nkali' bu'ka kisiwa sa Kilete, bandu baukemite nsunga wa “Eurakilo”.
14 Mas, não muito depois, deu nela um pé de vento, chamado Euroaquilão.
15 Meli ngaiku'mbu'lwa na nsunga nkali', na yakombwili yu'mana naso. Ngatulola minyo bai ikwakwatilwe na nsunga.
15 E, sendo o navio arrebatado e não podendo navegar contra o vento, dando de mão a tudo, nos deixamos ir à toa.
16 Patwaabile katupi'ta lwingo lwa kisiwa sa Kauda, twapatike kwani pasene, kwa mwanjaa saatuibiliye na nsunga. Kwa nyo ngatukombwa kwitabya ngalaba ya mumeli, lakini kwa tabu.
16 E, correndo abaixo de uma pequena ilha chamada Cauda, apenas pudemos ganhar o batel.
17 Apangakasi ba meli pabayomwi kwiyingiya ngalaba yi'lu' nkati ya meli, ngabakwi'ya no nyweletea lukamba kwitaba meli. Na mwanjaa bayogopage baakane kola mukyangi kwiyi' ya Libia, ngabauluya tanga na kwileka meli ikwakwatilwe na nsunga.
17 E, levado este para cima, usaram de todos os meios, cingindo o navio; e, temendo darem à costa na Sirte, amainadas as velas, assim foram à toa.
18 Pammalau' yake, bu'kana na mwatunokolelwa kwa makakala ga nsunga, ngabatumbwa taikulya igombo mubaali.
18 Andando nós agitados por uma veemente tempestade, no dia seguinte, aliviaram o navio.
19 Na lisu'ba lyenetatu, kwa moko gabe bene, ngabataikulya ata yombo ya meli mubaali.
19 E, ao terceiro dia, nós mesmos, com as próprias mãos, lançamos ao mar a armação do navio.
20 Kwa masu'ba maingi lyaabonekineli lisu'ba ata ndondwa, na nsunga nku'lu' kauyendelya pukatya, twati'kwanike mwoyo ata u'bi'lya kwitu kwo kosopolelwa kwatioba.
20 E, não aparecendo, havia já muitos dias, nem sol nem estrelas, e caindo sobre nós uma não pequena tempestade, fugiu-nos toda a esperança de nos salvarmos.
21 Bandu pabaatami masu'ba maingi wangalya kili'be, Pauli ngayi'ma pakati yabe no longela, “Mwanalu'me, mukanipi'kania mwanammakie no munaisa bu'ka patwaabile ku Kilete, mulu'e kwiyingyali asala yo obeya ili'be kati yi'.
21 Havendo já muito que se não comia, então, Paulo, pondo-se em pé no meio deles, disse: Fora, na verdade, razoável, ó varões, ter-me ouvido a mim e não partir de Creta, e assim evitariam este incômodo e esta perdição.
22 Lakini lelo nendakunnu'ba mukangamaye myoyo, kwa mwanjaa ntu'pu' ata mundu yumo pamubile ywaalu'a waa, meli bai ngailu'a sengwanika.
22 Mas, agora, vos admoesto a que tenhais bom ânimo, porque não se perderá a vida de nenhum de vós, mas somente o navio.
23 Kwa mwanjaa kilo sa li'no, malaika wa Nnu'ngu' yu'lu' nenga naywake, naywembe nganinkilikitya, aatikuniisilya.
23 Porque, esta mesma noite, o anjo de Deus, de quem eu sou e a quem sirvo, esteve comigo,
24 Aatinibakia, ‘Pauli, kaneuyogope! Upalikwa uyi'me nnu'ngi' ya Nkulungwa. Na kwo pi'tya ngu'ngu' ya Nnu'ngu' kwako, boti baulongwaniye nabo kanebalanganyike.’
24 dizendo: Paulo, não temas! Importa que sejas apresentado a César, e eis que Deus te deu todos quantos navegam contigo.
25 Bai, muku'le mwoyo, kwa mwanjaa nimwu'bi'lya Nnu'ngu' panga ilu'a pangika kati mwanibakiyilwe.
25 Portanto, ó varões, tende bom ânimo! Porque creio em Deus que há de acontecer assim como a mim me foi dito.
26 Lakini meli yitu ipalikwa ikole wi'ti' pakisiwa.”
26 É, contudo, necessário irmos dar numa ilha.
27 Ata pakiikite kilo sa lisu'ba lya ku'mi na nsese, twanokolilwe na nsunga ku'no na kwo mubaali ya Adilia. Paiikite meku, apangakasi ba meli baawasite panga baaegeli kuuyu'mu'.
27 Quando chegou a décima quarta noite, sendo impelidos de uma e outra banda no mar Adriático, lá pela meia-noite, suspeitaram os marinheiros que estavam próximos de alguma terra.
28 Baali'ngite yendekeya kwa masi', ngabaibona mbi'ma alubaini. Pabaayendeli nnu'ngi' pasene, ngabaibona mbi'ma salasini.
28 E, lançando o prumo, acharam vinte braças; passando um pouco mais adiante, tornando a lançar o prumo, acharam quinze braças.
29 Kwo yogopa meli yaakane kola mumaliwe, ngabauluya iyi'mi'kyo nsese ya nsu'gu' ya meli, kabalu'bya kusee.
29 E, temendo ir dar em alguns rochedos, lançaram da popa quatro âncoras, desejando que viesse o dia.
30 Apangakasi ba meli bapalage tila na kwileka meli, ngabauluya ngalaba mubaali, kabaku'pi'ki'ya panga bapala uluya kiyi'mi'kyo sa nnu'ngi'.
30 Procurando, porém, os marinheiros fugir do navio e tendo já deitado o batel ao mar, como que querendo lançar as âncoras pela proa,
31 Lakini Pauli ngammakia kolongosi ywa yesi na asikali bake, “Bandu ba mana basomwi igala nkati ya meli, mwaalamali.”
31 disse Paulo ao centurião e aos soldados: Se estes não ficarem no navio, não podereis salvar-vos.
32 Bai, asikali ngabaikutwana kamba yabatabili yi'lu' ngalaba na kwileka itumbuki mubaali.
32 Então, os soldados cortaram os cabos do batel e o deixaram cair.
33 Na papaabile kakusaa, Pauli aalu'bite bandu boti balye kilyo kabaya, “Mpaka li'no likite lisu'ba lya ku'mi na nsese mutami na kyukala na mulileli kili'be sosoti.
33 E, enquanto o dia vinha, Paulo exortava a todos a que comessem alguma coisa, dizendo: É já hoje o décimo quarto dia que esperais e permaneceis sem comer, não havendo provado nada.
34 Bai, ninnu'banga mulye sakulya mupate yendelya lama. Mwanjaa nimmakianga, ntu'pu' ywaalu'a obeya ata lunywili lwa muntwe wake.”
34 Portanto, exorto-vos a que comais alguma coisa, pois é para a vossa saúde; porque nem um cabelo cairá da cabeça de qualquer de vós.
35 Payomwi longela go, Pauli aatweti likati na kunsukulu Nnu'ngu' nnu'ngi' ya boti, aatimetwa no tumbwa lya.
35 E, havendo dito isto, tomando o pão, deu graças a Deus na presença de todos e, partindo- o, começou a comer.
36 Apo myoyo yabe ngaikangamala, nabembe ngabatumbwa lya sakulya.
36 E, tendo já todos bom ânimo, puseram-se também a comer.
37 Mayumu gitu, twaai twabandu mya ibi'li', sabini na sita nkati ya meli.
37 E éramos ao todo no navio duzentas e setenta e seis almas.
38 Pabaayukwite, ngabataikulya igombo ya ngano mubaali li'nga pu'ngu'ya utopau wa meli.
38 Refeitos com a comida, aliviaram o navio, lançando o trigo ao mar.
39 Pakusile, apangakasi ba meli bautangiteli nni'ma wu'lu' lakini baalibweni lipala mubaali lyaliyingya kuuyu'mu'. Bai, baabini yenda yi'mi'ka meli mana ilu'e wesekana.
39 E, sendo já dia, não reconheceram a terra; enxergaram, porém, uma enseada que tinha praia e consultaram-se sobre se deveriam encalhar nela o navio.
40 Baakutwanie kamba yabaatabi kiyi'mi'kyo, no tomboloya lukamba lwabaatabi nsukani wa meli, no u'bu'ya tanga ya nnu'ngi' ikamwe nsunga li'nga kwikwakwata meli iyende kumbwani.
40 Levantando as âncoras, deixaram-no ir ao mar, largando também as amarras do leme; e, alçando a vela maior ao vento, dirigiram-se para a praia.
41 Lakini baaikite pa litu'ta lya kyangi na meli ngaikola. Nnu'ngi', meli yayingi mukyangi wangali tenandena. Nsu'gu', meli yaatumbwi ti'kwanika ipande ipande kwa makakala ga mabi'mbi'.
41 Dando, porém, num lugar de dois mares, encalharam ali o navio; e, fixa a proa, ficou imóvel, mas a popa abria-se com a força das ondas.
42 Asikali bapalage kwabulaga atabilwe boti baakane tila kwo u'gi'lya.
42 Então, a ideia dos soldados foi que matassem os presos para que nenhum fugisse, escapando a nado.
43 Lakini mwanjaa kolongosi ywa yesi apalage kunkengya Pauli, ngaakanikiya kanebapange nyo. Aamulise panga balu' babaamanyi u'gi'lya balongoli kwitaikulya mmasi' no loka mpaka kuuyu'mu'.
43 Mas o centurião, querendo salvar a Paulo, lhes estorvou este intento; e mandou que os que pudessem nadar se lançassem primeiro ao mar e se salvassem em terra;
44 Na bi'ngi' babaigile baabi'ngi'ye kabakamuliya mumbago au muipande ya meli. Amo nga mwabaikite bandu boti kuuyu'mu' babile akoti.
44 e os demais, uns em tábuas e outros em coisas do navio. E assim aconteceu que todos chegaram à terra, a salvo.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 27, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.