Lucas 10

mgv (MGV) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Ndipala Yesu jasagula banafunzi bangi makomi saba na abele nakaatuma abeliabeli, bundonguliya kila mwikijiji na kila pandu pajapala kujenda.
1 Depois disso o Senhor escolheu mais setenta e dois dos seus seguidores e os enviou de dois em dois a fim de que fossem adiante dele para cada cidade e lugar aonde ele tinha de ir.
2 Yesu jaapwagila, “Ilebi yukuhusa ibii hingipi, lakini bandu bukuhuna asokopi. Ndienu, munndoba jwini lituhi jaatuma bandu bukuhusa mulitui laki.
2 Antes de os enviar, ele disse:
3 Henu nnzendaniya, nuntuma mwanganya ngati matoli gi likondoo pikilanda jiimei.
3 Vão! Eu estou mandando vocês como ovelhas para o meio de lobos.
4 Mwijuku lupija wala mpuku, wala mitamaduni, wala mwandamuki jokapi mwindela.
4 Não levem bolsa, nem sacola, nem sandálias. E não parem no caminho para cumprimentar ninguém.
5 Nyumba jokapi jemwakajingala, mwakatumbulya kwaalamu ana, ‘Lukwali lubia mu nyumba jenze!’
5 Quando entrarem numa casa, façam primeiro esta saudação: “Que a paz esteja nesta casa!”
6 Najubi mundu jojupala lukwali, lukwali lwinu lwibia naku mundu hoju lakini ana ngase jubii mundu jojupala lukwali, lukwali lwinu lwitenda kunkelabuki.
6 Se um homem de paz morar ali, deixem a saudação com ele; mas, se o homem não for de paz, retirem a saudação.
7 Ntama mu nyumba heji, mwakakula nakunywa kila sebampekia, ndaba jojuhenga lihengo jupalika kulepwa malepu gaki. Ntama mu nyumba jenhiki mwiboka kujenda nyumba jengi.
7 Fiquem na mesma casa e comam e bebam o que lhes oferecerem, pois o trabalhador merece o seu salário. Não fiquem mudando de uma casa para outra.
8 Musi gokapi gomwakajingala na bandu na bunzopiki mwakakula sindu sokapi sebukumpekia,
8 — Quando entrarem numa cidade e forem bem-recebidos, comam a comida que derem a vocês.
9 mwaalamisa agonzu babi pala, na mwakaapwagila bandu, ‘Ukolongu waka Sapanga guhegali kwinu.’
9 Curem os doentes daquela cidade e digam ao povo dali: “O
10 Lakini nanzingi mmusi gokapi na bandu akaniki kunzopa, mwakapita, mkapetannya mwindela yabu koni mwakapwaga,
10 Porém, quando entrarem numa cidade e não forem bem-recebidos, vão pelas ruas, dizendo:
11 ‘Hata luombi lwa musi winu gagakamulini mwamagolu gitu, tugakung'unda ndaba jinu kulangi ntei liyaha. Lakini mmanya ukolongu waka Sapanga gunhegali.’
11 “Até a poeira desta cidade que grudou nos nossos pés nós sacudimos contra vocês! Mas lembrem disto: o Reino de Deus chegou até vocês.”
12 Numpwaji sakaka mlisoba lu kutemu kwaka Sapanga bandu ba musi uku Sodoma awesa kuhinakali kutemuliwa na Sapanga kuliku bandu ba musiwe hogu!
12 E Jesus disse mais isto:
13 “Misi mwikiboni mwa bandu muku Kolazini! Msimwikiboni mwabandu buku Betisaida! Ndaba ana ndondukela yeyahengika pala gakahengiki ku Tilo nuku Sidoni, bandu baapala bakawata magunila nukupaki malihu ili kulangi alekaki mahakau gabu.
13 Jesus continuou:
14 Mlisoba luku kutemu, bandu ba misi juku Tilo nuku Sidoni biiwesa kunhinakali kutemuliwa na Sapanga kupeta mwanganya.
14 No Dia do Juízo, Deus terá mais pena de Tiro e de Sidom do que de vocês, Corazim e Betsaida!
15 Na mwabandu buku Kapelinaumu! Boo bantondabiya mbaka kunani kwaka Sapanga? Ngahela! Bandekala mbaka koajenda bandu baawile!”
15 E você, cidade de Cafarnaum, acha que vai subir até o céu? Pois será jogada no
16 Yesu jaapwaga banafunzi baki, “Mundu jokapi jojunzoane mwanganya, junyoane nepani, na mundu jokapi jojunkana mwanganya, jungana nenga. Na mundu jokapi jojungana nenga, ankana jojundumiki nenga!”
16 Então disse aos discípulos:
17 Mwoni katai bandu makomi saba na abeli bakelubuka bakatoguliya ngamaa, bakapwaga, “Bambo, kuliina laku twabenga ilombu nayombi nukutujetake.”
17 Os setenta e dois voltaram muito alegres e disseram a Jesus: — Até os demônios nos obedeciam quando, pelo poder do nome do senhor, nós mandávamos que saíssem das pessoas!
18 Yesu jaapwajila, “Nilibweni lijobi lakahabuka ngati unang'anu ukitobi kuhuma kunani kwaka Sapanga kwaka Sapanga.
18 Jesus respondeu:
19 Nzoaninya! Numpeki ukolongu, ndienu nhwesa kutimba lijoka ni kipelela, na mwagawesa makili goa gili Lijobi na nga gutendi sindo.
19 Escutem! Eu dei a vocês poder para pisar cobras e escorpiões e para, sem sofrer nenhum mal, vencer a força do inimigo.
20 Lakini, mwitogule ndaba ilombu yuntei kunzetakela, ila ntoguliya ndaba mahina gi gahandikwi kunani kwaka Sapanga.”
20 Porém não fiquem alegres porque os espíritos maus lhes obedecem, mas sim porque o nome de cada um de vocês está escrito no céu.
21 Kipindi aselasela, Yesu jatoguliya ngamaa ku uwesu wa Loho jaka Sapanga, japwaaga, “Atati, Bambu jukunani kwaka Sapanga nu kundema, nukusengu ndaba majambu ganga gwaahihiki babi na malangu na asomi, nawe waalangi bana asoku! Atati, hela ndi ekugulengani.”
21 Naquele momento, pelo poder do Espírito Santo, Jesus ficou muito alegre e disse:
22 Ahelahela Yesu jaendaliya kupwaaga, “Atati bangu ambeki hindu yoka. Nga joammanyiki mwana ila Atati, wala joamanyiki Atati ila mwana, na boka Mwana bajwahagwi kwaayekuli kwaka Sapanga.”
22 — O meu Pai me deu todas as coisas. Ninguém sabe quem é o Filho, a não ser o Pai; e ninguém sabe quem é o Pai, a não ser o Filho e também aqueles a quem o Filho quiser mostrar quem o Pai é.
23 Ndienu Yesu jang'alumbukiya banafunzi baki kajika jabu nakapwagi, “Apengaliwi babagabona gamwagabona mwanganya!
23 Então Jesus virou-se para os discípulos e disse só para eles:
24 Numpwagi sakaka, alota baka Sapanga bingi na aka bambu akolongu batokuliya bagabona gamwagabona mwanganya, lakini ngasebagabwene, nukujoane sela senzoane, lakini ngasebawesiki kujoane.”
24 Eu afirmo a vocês que muitos
25 Mbola wa Malagalaki jajema kundenga Yesu, nukundaluki “Mbola, ndenda kike anambai mbata womi wa masoba goa?”
25 Um mestre da Lei se levantou e, querendo encontrar alguma prova contra Jesus, perguntou: — Mestre, o que devo fazer para conseguir a vida eterna?
26 Yesu andalukiya, “Boo, aandiki kike mmalagalaki gaka Musa? Guelewa bole?”
26 Jesus respondeu:
27 Mundu jola japwaaga, “Gumpala Bambu Sapanga waku kwa mwoju waku woti, kwa loho jaku joti, na kwa makili gaku goti, kwa malangu gaku goti, na gumpala nnzaku ngati eulipala wamwete.”
27 O homem respondeu: — “Ame o Senhor, seu Deus, com todo o coração, com toda a alma, com todas as forças e com toda a mente. E ame o seu próximo como você ama a você mesmo.”
28 Yesu ampwagila, “Gupwagiki sapi. Tenda ahelahela nawe gwibia na womi wa masoba goa.”
28 — A sua resposta está certa! — disse Jesus. — Faça isso e você viverá.
29 Lakini mundu we jola koni jupala jubonikana jombi wamboni, andalukiya Yesu, “Boo nnzangu wee ndi nyanye?”
29 Porém o mestre da Lei, querendo se desculpar, perguntou: — Mas quem é o meu próximo?
30 Yesu ampwagila, “Jabii mundu jumu jabia juhele kuhuma ku Yelusalemu kujenda ku Yeliko. Pajabiya mwiindela buntukalya manzolinzoli, bunnyaga hindu yaki nukundapu, bundeka jugoni pala juhegale kuwa.
30 Jesus respondeu assim:
31 Monikatai japeta nngolu nkolongu jumu juhelee piindela jela, lakini eambona mundu joandapwi we jola japeta kulutengu.
31 Acontece que um sacerdote estava descendo por aquele mesmo caminho. Quando viu o homem, tratou de passar pelo outro lado da estrada.
32 Ahelahe Mlawi jumu ejahika pala ammbona mundu jola najombi japeta kulutengu.
32 Também um
33 Lakini mundu jumu juku Samalia jojwabia jujenda sapwali jaki. Eambona, ammbonila ikia.
33 Mas um
34 Anzendila, ampakia mahuta na divai nukukonga ilonda yaki sapi, nukunkwea mliponda laki, ampelika mu nyumba ja ageni nukunnwaa.
34 Então chegou perto dele, limpou os seus ferimentos com azeite e vinho e em seguida os enfaixou. Depois disso, o samaritano colocou-o no seu próprio animal e o levou para uma pensão, onde cuidou dele.
35 Kilabu jaki Msamalia jola japia lupija dinali ibele nukumpeke mwana nyumba, nukumpwagi, ‘Muntunza mundu jonzo, paniikelubuka nakulepa sokapi sewijonzukya kutumi.’ ”
35 No dia seguinte, entregou duas moedas de prata ao dono da pensão, dizendo:
36 Ndipala Yesu jalalukya, “Gubona boo kati ja atatu be haba, nya jojabonakini nzake jake mundu jobuntukali manzolinzoli?”
36 Então Jesus perguntou ao mestre da Lei:
37 Mbola wa Malagalaki jola ampwagila, “Joambonila hikia.”
37 — Aquele que o socorreu! — respondeu o mestre da Lei. E Jesus disse:
38 Yesu na banafunzi baki pababiya ajenda sapwali, bajingala mwikijiji simwa. Mmbomba jumu joakema Maluta anzopa Yesu mu nyumba jaki.
38 Jesus e os seus discípulos continuaram a sua viagem e chegaram a um povoado. Ali uma mulher chamada Marta o recebeu na casa dela.
39 Maluta jwabi numbeli waki joakema Malia, jojuweni jatemi pambipi na Yesu, na jabia jakajowannya mabole gaka Yesu.
39 Maria, a sua irmã, sentou-se aos pés do Senhor e ficou ouvindo o que ele ensinava.
40 Lakini Maluta jwabiya juhenga mahengu gingi. Ndipala, anzendila Yesu nukundaluki, “Bambu, ngasegumona le nnuhuna wangu hoju juneki mahengu goti henga kajika jango? Gumpwagila junyangatyaje.”
40 Marta estava ocupada com todo o trabalho da casa. Então chegou perto de Jesus e perguntou: — O senhor não se importa que a minha irmã me deixe sozinha com todo este trabalho? Mande que ela venha me ajudar.
41 Lakini Bambu ampwagila, “We Maluta, mbona guhangajika kwa majambu gingi,
41 Aí o Senhor respondeu:
42 lakini sindu simu pe sekipalika. Na Malia juhagwi sindu sa sapi, wala ngamundu jukunnyagaje.”
42 mas apenas uma é necessária! Maria escolheu a melhor de todas, e esta ninguém vai tomar dela.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.