Romanos 8
Piunga Ba Bonga A Pau (MEE) vs NTLH
1 Minmina na sonrau ragau reke momo ngallo nge Karais Iesus ke sane ke la ravunge alanga e soali kurumea baingarea reke sosoali.
1 Agora já não existe nenhuma condenação para as pessoas que estão unidas com Cristo Jesus.
2 Iau ka role minmina kurumea, Kannu E Tupu ginggingngana ore tungtunge mauling mannangana ngallo nge Karais Iesus ke ulomalaga miau tapu nga gingginga orae bainga e nga bainge bainga reke sosoali ba mateng.
2 Pois a lei do Espírito de Deus, que nos trouxe vida por estarmos unidos com Cristo Jesus, livrou você da lei do pecado e da morte.
3 Bainga e nga bainge bainga reke sosoali ke momopita ngallo nga ragau mirareame. Minmina na kumangnga ora Bangapaga rae Moses kanna ke kumkuma kia ka sana kana gingginga ta ulongmalaga miau. Avae Nutu muni ke ulomalaga miau ine baꞌe i muni Tuna nga agau mirana ora sinna ma ragau mirarea ra bainga e nga bainge bainga reke sosoali momo ngi. Ke baꞌe Tuna ta ronga ka bainga e nga bainge bainga reke sosoali kumangngana. Minmina nae Nutu ke kalinane bainga e nga bainge bainga reke sosoali e umma ngallo nga ragau mirareame, ba ke tunge kana alang.
3 Deus fez o que a lei não pôde fazer porque a natureza humana era fraca. Deus condenou o pecado na natureza humana , enviando o seu próprio Filho, que veio na forma da nossa natureza pecaminosa a fim de acabar com o pecado.
4 I ke kuma minmina ta baina longa ora Bangapaga rae Moses kanna ke matea nge lele ngallo nge ita ra sana ka tatao kurumea mirara loreamatenganame ava kurumea Kannu E Tupu lonamatenganame.
4 Deus fez isso para que as ordens justas da lei pudessem ser completamente cumpridas por nós, que vivemos de acordo com o Espírito de Deus e não de acordo com a natureza humana.
5 Reke tatao kurumea mirarea loreamatenganame keke pulia gilirea baganame nga onra mirareame ke mate rea. Ava ragau reke tatao kurumea Kannu E Tupu lonamatenganame keke pulia gilirea baganame nga onra Kannu E Tupu mate rea.
5 Porque as pessoas que vivem de acordo com a natureza humana têm a sua mente controlada por essa mesma natureza. Mas as que vivem de acordo com o Espírito de Deus têm a sua mente controlada pelo Espírito.
6 Agau e pulia gilina bagana nga mirana lonamatenganame ke la kalingpa ka mateng mana. Ava agau e pulia gilina bagana nga Kannu E Tupu lonamatenganame ke la ravunge mauling ba momongpengana.
6 As pessoas que têm a mente controlada pela natureza humana acabarão morrendo espiritualmente; mas as que têm a mente controlada pelo Espírito de Deus terão a vida eterna e a paz.
7 Iau ka role minmina ta agau e pulia gilina bagana nga mirana lonamatenganame ke baiꞌiu kae Nutu kurumea, i ka sana omona ta longnga ta bangapaga rae Nutu kanna. Ba i ka ruvinasa ta longnga bavakena.
7 Por isso as pessoas que têm a mente controlada pela natureza humana se tornam inimigas de Deus, pois não obedecem à lei de Deus e, de fato, não podem obedecer a ela.
8 Ba ragau ra mirarea loreamatenganame ke taoamugmuga kerea ka sana likirea ta ri kumangng ka otte a Nutu matea.
8 As pessoas que vivem de acordo com a sua natureza humana não podem agradar a Deus.
9 Ava ngaroma Kannu ae Nutu nge momo ngallo nge miau ka kaomanna, na miramiau loreamatenganame ale sane ke taoamugmuga kamiau. Ke sa. Kannu E Tupu ke taoamugmuga ka miau. Ava ngaroma Kannu E Karais sane nge momo nga agau, na agau laeala ka sana i a agau orae Karais.
9 Vocês, porém, não vivem como manda a natureza humana, mas como o Espírito de Deus quer, se é que o Espírito de Deus vive realmente em vocês. Quem não tem o Espírito de Cristo não pertence a ele.
10 Na ngaroma Karais nge momo ngallo nge miau, na ka oru lua keke momo nge miau. Miramiaume keke mate tapu kurumea, bainga e nga bainge bainga reke sosoali nge Nutu raguna ke pamate rea. Ava kannumiaume keke momomauli kurumea, Nutu ke pato miau ka ra baingareame ke tupu nga raguna.
10 Mas, se Cristo vive em vocês, então, embora o corpo de vocês vá morrer por causa do pecado, o Espírito de Deus é vida para vocês porque vocês foram aceitos por Deus.
11 Ba ngaroma Kannu ae Nutu e pasigipage Iesus nga mateng nge momo ngallo nge miau, nae Nutu e pasigipage Karais Iesus nga mateng ke la tungnge mauling ta miramiaume bole kurumea Kannuna momongana ngallo nge miau.
11 Se em vocês vive o Espírito daquele que ressuscitou Jesus, então aquele que ressuscitou Jesus Cristo dará também vida ao corpo mortal de vocês, por meio do seu Espírito, que vive em vocês.
12 Minmina na kolingau memena ngallo nge Karais, ita sana ngaka longlongo ta mirara loreamatenganame. Ba ita sana ngaka ngatakalkala rea ta ri taongamuga kita. Ke sa.
12 Portanto, meus irmãos, nós temos uma obrigação, que é a de não vivermos de acordo com a nossa natureza humana.
13 Ta ngaroma miau ngaka tatao kurumea miramiau loreamatenganame, na kaka la mateng. Ava ngaroma ngaka sapunpune miramiau kumangngareame ka Kannu E Tupu ginggingngana, na kaka la mauling.
13 Porque, se vocês viverem de acordo com a natureza humana, vocês morrerão espiritualmente; mas, se pelo Espírito de Deus vocês matarem as suas ações pecaminosas, vocês viverão espiritualmente.
14 Iau ka role minmina kurumea, ragau kinung rae Kannu E Tupu taoamugmuga kerea ka ri ra goe rae Nutu.
14 Pois aqueles que são guiados pelo Espírito de Deus são filhos de Deus.
15 Ka ri ra goe rae Nutu kurumea, Kannu a Nutu tunge te miau ka sana i a Kannu ore bavai miau ta mataunge Nutu muni basema ra kumangngatulu reke matautaue ravollalaukerea memena. Ke sa. Kannu a Nutu tunge te miau ka i a Kannu ore bai miau ta miau leleng goe rae Nutu. Minmina nae Kannu laeala ke bavai ita ta kiunga te Nutu roma, “Abba! Tamamangng!”
15 Porque o Espírito que vocês receberam de Deus não torna vocês escravos e não faz com que tenham medo. Pelo contrário, o Espírito torna vocês filhos de Deus; e pelo poder do Espírito dizemos com fervor a Deus: “Pai, meu Pai!”
16 Kannu ae Nutu kala nga kannura keke rolekinung roma, ka ita ra goe rae Nutu.
16 O Espírito de Deus se une com o nosso espírito para afirmar que somos filhos de Deus.
17 Na ngaroma nga ita ra goe rae Nutu, na oru rae Nutu la tungnga rea ta goe rae i ka onrae ita bole. Oru rae Nutu kanna ka ri ra oru rae ita, ba oru ra i la tunga rea te Karais ka onrae ita bole. Ava ita ngaka rarave miralali bole baseme Karais ine rave miralali, ta baina ngarume na ita nga meisi kala nge i nga olamana ae i e toakala.
17 Nós somos seus filhos, e por isso receberemos as bênçãos que ele guarda para o seu povo, e também receberemos com Cristo aquilo que Deus tem guardado para ele. Porque, se tomamos parte nos sofrimentos de Cristo, também tomaremos parte na sua glória .
18 Na nga kelangaungana ka miralali ra ita ka raravu rea ka kae re sonrau, ita sana nga loravavai raumana te ri. Iau ka role minmina kurumea, olamana laeala e toakala a Nutu la pangakosining te ita ngarume ke la bolinglaunga ba ke la penga raumana.
18 Eu penso que o que sofremos durante a nossa vida não pode ser comparado, de modo nenhum, com a glória que nos será revelada no futuro.
19 Oru rae Nutu kuma ki kinung nga mogalo laekia e ngape ba nga tava keke momalla ba keke kelkela kaligi ta kae laeala inae Nutu la pangapotange ragau ra ri ra goe rae i mannangana.
19 O Universo todo espera com muita impaciência o momento em que Deus vai revelar o que os seus filhos realmente são.
20 Iau ka role minmina kurumea, Nutu ke bai ka oru nginngina ra i kuma ki ta ri ra oru reke besa basema agau e besa ta rongapatapu ka kumangng a kanna. Avae Nutu muni ke ule besanga laeala nge ri ta baina ri ngeke momalla.
20 Pois o Universo se tornou inútil, não pela sua própria vontade, mas porque Deus quis que fosse assim. Porém existe esta esperança:
21 Keke momalle kae laeala inae Nutu la ulongmalaga rea nga pulangkala e nga mateng, ta baina ri bole ngeke rave olamana laeala e toakala orae goe rae Nutu.
21 Um dia o próprio Universo ficará livre do poder destruidor que o mantém escravo e tomará parte na gloriosa liberdade dos filhos de Deus.
22 Ita ka loramatana roma, oru rae Nutu kuma ki kinung nga mogalo laekia e ngape ba nga tava keke punpunu beke momalle miralali rongngana. Ba keke momalla sonrau tale basema avale e bai ta toangapisigi ine punpunu be momalle miralali rongngana.
22 Pois sabemos que até agora o Universo todo geme e sofre como uma mulher que está em trabalho de parto.
23 Ba ka sana ri mana ke kuma minmina. Ke sa. Ita raka rave tunga re kapunu reke lele kurumea Kannu E Tupu kumangngana kaka punpunu ngallo nge ita bole. Ita kaka punpunu ngallo nge ita ina ita ka momalla ba ka kelkela kaligi ta kae laeala inae Nutu la pangakosining roma, ka ita ra goe rae i. Ita kaka momalla ba kaka kelkela ta kae laeala inae Nutu la ulongmalage mirarame nga pulangkala a mateng.
23 E não somente o Universo, mas nós, que temos o Espírito Santo como o primeiro presente que recebemos de Deus, nós também gememos dentro de nós mesmos enquanto esperamos que Deus faça com que sejamos seus filhos e nos liberte completamente.
24 Iau ka role minmina kurumea, Nutu ke ravulele ita tapu, ava sonrau na ita ka sana ka kele mirarame kangapatali ngareangana nga pulangkala a mateng tale. Ke sa. Ita kaka momalla ta kelange orume mannangana. Na ngaroma agau te nge kele oru a i momalla te tapu, na ollaeala sana nga i a momongkala muni. Ke sa. Ka sana i a momongkala muni kurumea, i ke kele oru a i momalla te ine lele tapu.
24 Pois foi por meio da esperança que fomos salvos. Mas, se já estamos vendo aquilo que esperamos, então isso não é mais uma esperança. Pois quem é que fica esperando por alguma coisa que está vendo?
25 Ava ngaroma ita ngaka momalla ta oru ra ita sana ka kela rea tale, na ita kaka la umma ta kelanga ba momongkala rea ka siarame gingging ngareangana.
25 Porém, se estamos esperando alguma coisa que ainda não podemos ver, então esperamos com paciência.
26 Ollaeala ka tongana kena mana ma inae Kannu E Tupu kalaulau ita nga likirasangana. Ita ka sana loramatana ka pangamologa ra ita la kavanga tao, avae Kannu E Tupu muni ora lonamatana ka oru reke momo ngallo nge ita ke tuturu rea te Nutu. Ba ke punpunu ka kavangana te Nutu te ita ka pangamologa a sana agau lonamatana kia. Ba ke kavkave Nutu te ita ka punungana ka pangamologa onra ragau pangamologangareame ke moro ta roleng tao.
26 Assim também o Espírito de Deus vem nos ajudar na nossa fraqueza. Pois não sabemos como devemos orar, mas o Espírito de Deus, com gemidos que não podem ser explicados por palavras, pede a Deus em nosso favor.
27 Nae Nutu ore kelalulu lakallo nga lorame ka lonamatana kae Kannu E Tupu lonamatenganame kurumea, Kannu E Tupu kavanganame ta kalaunge ragau rae Nutu reke tupu keke lolakurumea Nutu lonamatenganame.
27 E Deus, que vê o que está dentro do coração, sabe qual é o pensamento do Espírito. Porque o Espírito pede em favor do povo de Deus e pede de acordo com a vontade de Deus.
28 Ba ita ka loramatana roma, Nutu ke bavai ka orume kinung onreke lele nge ita raka materaumane Nutu ta ri kumangng ka onreke pepe mana. I ke bavai minmina te ita ra i kiu ita kurumea lonangana.
28 Pois sabemos que todas as coisas trabalham juntas para o bem daqueles que amam a Deus, daqueles a quem ele chamou de acordo com o seu plano.
29 Iau ka role minmina kurumea, ragau rae Nutu lonamatana kerea pala roma ri ka la loreapatokona, ka ri ra ragau rae Nutu role pala ta ri ngeke lele ra baingareame me Tuna. I ke bai minmina ta bainae Tuna nga i e kapunu ngaliua nga kolingana memena nginngina ra ri papatu.
29 Porque aqueles que já tinham sido escolhidos por Deus ele também separou a fim de se tornarem parecidos com o seu Filho. Ele fez isso para que o Filho fosse o primeiro entre muitos irmãos.
30 Ba ragau rae Nutu role pala ta ri ngeke lele ra baingareame me Tuna ka ri ra ragau rae Nutu kiu rea te i bole. Ba ragau rae Nutu kiu rea te i ka ri ra ragau rae Nutu pato rea ka reke tupu nga raguna. Ba bole ragau nginngina ra i pato rea ka reke tupu ka ri ra ragau rae Nutu la tungnge olamana e toakala ngarume te ri.
30 Assim Deus chamou os que havia separado. Não somente os chamou, mas também os aceitou; e não somente os aceitou, mas também repartiu a sua glória com eles.
31 Na ita kaka la rolenge pangamologa a taru ta oru nginngina? Ita kaka la roleng roma, Nutu ke momo ta kalaunga ita. Minmina na tai mannangana nge sanangkala ita?
31 Diante de tudo isso, o que mais podemos dizer? Se Deus está do nosso lado, quem poderá nos vencer? Ninguém!
32 Nutu ke sane bolo kae Tuna. Ke sa. I ke ule ta ragau kamarea ta ri samungpununge, ta baina Tuna nge rave ita kinung ra lorapatokona te i mallera nga mateng. Minmina na i ke la tungamane orume kinung reke loakurumea pagiungarangana kala nge Tuna bole te ita.
32 Porque ele nem mesmo deixou de entregar o próprio Filho, mas o ofereceu por todos nós! Se ele nos deu o seu Filho, será que não nos dará também todas as coisas?
33 Na tai mannangana ke la loanga kita ra Nutu toro ita ta pangamaising ita nga kalingnana nge Nutu raguna? Ka sana te bavakena kurumea, Nutu muni ke patpato ita ka ra baingareame ke tupu nga raguna.
33 Quem acusará aqueles que Deus escolheu? Ninguém! Porque o próprio Deus declara que eles não são culpados.
34 Ba tai mannangana ke la turunge baingarame alangareangana? Ka sana te bavakena kurumea, Karais Iesus ke mate, avae Nutu ke pasigipage nga mateng. Ba sonrau na i ke mommo ngae Nutu bavana nga kamana e pe, ba ke kavkave Nutu te ita.
34 Será que alguém poderá condená-los? Ninguém! Pois foi Cristo Jesus quem morreu, ou melhor, quem foi ressuscitado e está à direita de Deus. E ele pede a Deus em favor de nós.
35 Tai mannangana ke la bainga kae Karais ta i kange matengraumanangana kita? Ka sana te bavakena ora kana gingginga ta bainga kae Karais ta i kange matengraumanangana kita. Ragau puling ngareangana ka maenangme o losoalingana te ita sane nge bai kia. Ba ragau pangamiralali ngareangana kita sane la bainga kia bole. Ngaroma ita ngaka moro ta kaning ba nga mate kara raumana, na ollaeala ke sane la bainga kae Karais ta i kange matengraumanangana kita. Ba ngaroma ita sana nga kara lungapaga, o otte nge bai ta baingasoaling ita, o ragau ngeke sapunpunu ita ka resallame, oru nginngina kinung ke sane ke la bainga kae Karais ta i kange matengraumanangana kita.
35 Então quem pode nos separar do amor de Cristo? Serão os sofrimentos, as dificuldades, a perseguição, a fome, a pobreza, o perigo ou a morte?
36 Oru nginngina keke loakurumea pangamologa a ri ke paꞌe pala nga Lau Ae Nutu Kanna e role roma:
36 Como dizem as Escrituras Sagradas : “Por causa de ti estamos em perigo de morte o dia inteiro; somos tratados como ovelhas que vão para o matadouro.”
37 Ava ita kaka ulopisigsigia maenang nginngina kinung kurumea i e materaumana ita momongana ngallo nge ita.
37 Em todas essas situações temos a vitória completa por meio daquele que nos amou.
38 Iau ae Pol ka role minmina kurumea, iau ka laumatana ka kaomannmannangana roma, ka sana otte ora kana gingginga ta bainga kae Nutu ta i kange matengraumanangana kita. Ngaroma otte nge bai kita ta mateng, o ngaroma oru ngeke lele nge ita ina ita ka momomauli, oru nginngina ke sane ke la bainga kae Nutu ta i kange matengraumanangana kita. Ba anggelome, o kannu reke sosoali, o oru reke momo sonrau, o oru reke la leleng ngarumrume, o oru ra karea gingginga raumana,
38 Pois eu tenho a certeza de que nada pode nos separar do amor de Deus: nem a morte, nem a vida; nem os anjos, nem outras autoridades ou poderes celestiais ; nem o presente, nem o futuro;
39 o oru reke momo ngailu, o oru reke momo ngape, o otetoto e momo sonrau, oru nginngina kinung sana nga likirea ta bainga kae Nutu ta i kange matengraumanangana kita, a i pakosining kia kae Karais Iesus A Avolaukita.
39 nem o mundo lá de cima, nem o mundo lá de baixo. Em todo o Universo não há nada que possa nos separar do amor de Deus, que é nosso por meio de Cristo Jesus, o nosso Senhor.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 8, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.