Mateus 6
Piunga Ba Bonga A Pau (MEE) vs NTLH
1 “Ngaka ella miau masi, ba sana ngaka kumkuma ka bainga reke tupu nga ragau ragureame ta baina ri ngeke kela rea. Ngaroma ngaka kuma minmina, na ka sana ka la ravunge alanga e pe nge Tamamiau e momo nga tava.
1 — Tenham o cuidado de não praticarem os seus deveres religiosos em público a fim de serem vistos pelos outros. Se vocês agirem assim, não receberão nenhuma recompensa do Pai de vocês, que está no céu.
2 “Minmina na ka ina one ngo tunge otte ta ra sillolo, na tungang sana nga tongana kena ma ra goangakana tungarea. Ri keke tuturulomatana ka tungarea ka isongarea ka tarampetme ngallo nga sinagogme ba nga pamau bavaname ta baina ragau ngeke kinpataea giareame. Iau nga role kamiau ka kaomannmannangana roma, ri keke rave alang ae ri tapu ba ke sane ke la ravunge te muni.
2 — Quando você der alguma coisa a uma pessoa necessitada, não fique contando o que fez, como os hipócritas fazem nas
3 Ava ka ino ngo bai ta tungnge otte ta ra sillolo, na sano ngo ture ta ragau.
3 Mas você, quando ajudar alguma pessoa necessitada, faça isso de tal modo que nem mesmo o seu amigo mais íntimo fique sabendo do que você fez.
4 Ngo tungugomea mana, minmina nae Tamang e elle oru ra ragau ke ummagome ki ke la tungnge alanga e pe te one.
4 Isso deve ficar em segredo; e o seu Pai, que vê o que você faz em segredo, lhe dará a recompensa.
5 “Ba ka ina miau ngaka kavkava te Nutu, na kavangamiau sana nga tongana kena ma ra goangakana kavangarea. Ta ri keke matea ta maising ba kavang ngallo nga sinagogme ba nga pamau bavaname ta baina ragau ngeke kela rea. Iau nga role kamiau ka kaomannmannangana roma, ri keke rave alang ae ri tapu ba ke sane ke la ravunge te muni.
5 — Quando vocês orarem, não sejam como os hipócritas. Eles gostam de orar de pé nas
6 Ava ka ino ngo bai ta kavang, na ngo lu ta bale bilingana ae one e ngallo ba ngo bapite biunga, na ngo kave Tamang ore ko nga ragau matarea kanname. Minmina nae Tamang ore elle oru ra ragau ke ummagome ki ke la tungnge alanga e pe te one.
6 Mas você, quando orar, vá para o seu quarto, feche a porta e ore ao seu Pai, que não pode ser visto. E o seu Pai, que vê o que você faz em segredo, lhe dará a recompensa.
7 Ba ka ina miau nga kavkava, na sana ngaka tagavilvilia pangamologa onra sana mirarea basema ragau ra sana ri ra Iura ineke umma minmina. Iau ka role minmina kurumea, ri ka loreangana roma, Nutu ke la longakala rea kurumea pangamologangarea ra ri papatu.
7 — Nas suas orações, não fiquem repetindo o que vocês já disseram, como fazem os pagãos. Eles pensam que Deus os ouvirá porque fazem orações compridas.
8 Sana nga tongamiau me ri kurumea, pala ta miau balinglagange Tamamiau ka orume, na i ka lonamatana tapu ka oru re nga kalaunga miau.
8 Não sejam como eles, pois, antes de vocês pedirem, o Pai de vocês já sabe o que vocês precisam.
9 “Minmina na ngaka kava minakai roma,
9 Portanto, orem assim:
10 Ngo pakosining ka kelangpatalingang nakai ngape.
10 Venha o teu
11 Ngo tunge kaning ra mangng ka kaninni rea ka kae kenakena te mangng sonrau ka kae laekia.
11 Dá-nos hoje o alimento que precisamos.
12 Ba ngo osurure bainga reke sosoali ra mangng bavai rea te one,
12 Perdoa as nossas ofensas
13 Ba sono ngo taoamuga ka mangng lakallo ta avangame,
13 E não deixes que sejamos tentados,
14 Miau ngaka osurure bainga reke sosoali ra ragau ke bavai rea te miau kurumea, ngaroma miau ngaka osurure ragau baingarea reke sosoali, nae Tamamiau e momo nga mallena nga tava nge osurure baingamiau reke sosoali bole.
14 — Porque, se vocês perdoarem as pessoas que ofenderem vocês, o Pai de vocês, que está no céu, também perdoará vocês.
15 Ava ngaroma miau sana ngaka osurure ragau baingarea reke sosoali, nae Tamamiau sane nge osurure baingamiau reke sosoali.
15 Mas, se não perdoarem essas pessoas, o Pai de vocês também não perdoará as ofensas de vocês.
16 “Ba ka ina miau ngaka kuriri ta kaning, na sana ngaka kelaragumate basema ra goangakana ineke umma minmina. Ri keke kelaragumate ta baina pangakosininge kuringarea ta ragau. Iau nga role kamiau ka kaomannmannangana roma, ri keke rave alang ae ri tapu ba ke sane ke la ravunge te muni.
16 — Quando vocês jejuarem, não façam uma cara triste como fazem os hipócritas, pois eles fazem isso para todos saberem que eles estão jejuando. Eu afirmo a vocês que isto é verdade: eles já receberam a sua recompensa.
17 Ava ka ino ngo bai ta kuringa ta kaning, na ngo ule saulang nga kurung base saulangang ka kurung ka kaeme kinung, ba ngo saulapaꞌe ragung,
17 Mas você, quando jejuar, lave o rosto e penteie o cabelo
18 Ngo kuma minmina ta baina ragau sane ngeke kelapote kuringang. Nga kana kae Tamang kasikena mana ore ko nga ragau matarea kanname nge kele. Minmina nae Tamang ore elle oru ra ragau ke ummagome ki ke la tungnge alanga e pe te one.
18 para os outros não saberem que você está jejuando. E somente o seu Pai, que não pode ser visto, saberá que você está jejuando. E o seu Pai, que vê o que você faz em segredo, lhe dará a recompensa.
19 “Sana ngaka umma ta pulingkinung kanmiau kilipu nga mogalo laekia e ngape. Mogalo laekia ka i a malle ora kupeme ba roso ke baisolalia orume ngia, ba ka i a malle a ragolongkana ke taolulu ba keke golgolo ngia.
19 — Não ajuntem riquezas aqui na terra, onde as traças e a ferrugem destroem, e onde os ladrões arrombam e roubam.
20 Ava miau ngaka umma ta pulingkinung kanmiau kilipu nga Nutu mallena nga tava. Nutu mallena nga tava ka i a malle ora kupeme ba roso ke sane baisolalia orume ngia, ba ka i a malle a ragolongkana ke sane ke taolulu ba ke sane ke golgolo ngia.
20 Pelo contrário, ajuntem riquezas no céu, onde as traças e a ferrugem não podem destruí-las, e os ladrões não podem arrombar e roubá-las.
21 Iau ka role minmina kurumea, malle a one umma ta pulingkinung kaning kilipu ngia, ka i a malle ora longmatengana ke la momong ngia bole.
21 Pois onde estiverem as suas riquezas, aí estará o coração de vocês.
22 “Matang kanna ka i a lama ore nga mirang. Ngaroma matang kanna nge kuma masi, na olamana nge ponu nga mirang iname karolu.
22 — Os olhos são como uma luz para o corpo: quando os olhos de vocês são bons, todo o seu corpo fica cheio de luz.
23 Ava ngaroma matang kanna nge soali, na osuguna nge ponu nga mirang iname kinung. Minmina na ngaroma olamana e momo ngallo nge one nga i a osuguna, na osuguna laeala ke bollau raumana.
23 Porém, se os seus olhos forem maus, o seu corpo ficará cheio de escuridão. Assim, se a luz que está em você virar escuridão, como será terrível essa escuridão!
24 “Agau a i a akumangngatulu sane nge kuma nga ravollalaume ka ri lua, ta i nge baiꞌiu ka te ba nge materaumane te. O i nge loatunanne te ba nge malaipatantalia te. Ba miau ka tongamiau kena mana ma ollaeala. Ka sana ka gingginga ta kumangng nge Nutu kala nga oru re nga mogalo laekia e ngape kinung.
24 — Um escravo não pode servir a dois donos ao mesmo tempo, pois vai rejeitar um e preferir o outro; ou será fiel a um e desprezará o outro. Vocês não podem servir a Deus e também servir ao dinheiro.
25 “Minmina na iau nga role kamiau roma, sana nga lomiaupupu ta momong ngamiaungana roma, ‘Ita kaka la kaninge taru?’, o ‘Ita kaka la inunge taru?’. Ba bole sana nga lomiaupupu ta oru nga miramiaume roma, ‘Ita kaka la sisilinge taru?’. Iau ka role minmina kurumea, momong ngamiaunganame keke bollau raumana nga kaning. Ba miramiaume keke bollau raumana nga lungapagame.
25 — Por isso eu digo a vocês: não se preocupem com a comida e com a bebida que precisam para viver nem com a roupa que precisam para se vestir. Afinal, será que a vida não é mais importante do que a comida? E será que o corpo não é mais importante do que as roupas?
26 Ngaka kele manu reke lolo nga tava. Ri ke sane ke tota karea kaning, ba ke sane ke umma ta lalanga rea. Ba ke sane ke umma ta pulingkinung kaning nga baleme bole. Avae Tamamiau e momo nga mallena nga tava ke pakankani rea. Ba miau kaka bollau raumana nge ri.
26 Vejam os passarinhos que voam pelo céu: eles não semeiam, não colhem, nem guardam comida em depósitos. No entanto, o Pai de vocês, que está no céu, dá de comer a eles. Será que vocês não valem muito mais do que os passarinhos?
27 Ba tai e nge miau ka kana ka gingginga ta pulingale kae kena mana ta momongana gaviling ka lonapungana?
27 E nenhum de vocês pode encompridar a sua vida, por mais que se preocupe com isso.
28 Ke meimia na ka lomiaupupu ta lungapagame? Ngaka kele gaivame ineke umma ta leleng nga mogalo. Ri ke sane ke kumkuma ba ke sane ke saisaia lungapagame bole.
28 — E por que vocês se preocupam com roupas? Vejam como crescem as flores do campo: elas não trabalham, nem fazem roupas para si mesmas.
29 Ava iau nga role pakamiau roma, ka inae Solomon kanserengea mirana raumana, na kaningserengngana laeala ka sana tongana ma te nga gaiva nginngina.
29 Mas eu afirmo a vocês que nem mesmo Salomão, sendo tão rico, usava roupas tão bonitas como essas flores.
30 Miau ra kamiau ka lopatokona e sina, ngaroma Nutu nge kuma minmina ka pangalupagangana ka bega ba oru re nga mogalo reke momo sonrau ava me ngangaila na ngeke tamalilu ki ta sia, na i ke la pangalupaga miau mannangana.
30 É Deus quem veste a erva do campo, que hoje dá flor e amanhã desaparece, queimada no forno. Então é claro que ele vestirá também vocês, que têm uma fé tão pequena!
31 Minmina na sana nga lomiaupupu roma, ‘Ita kaka la kaninge taru?’, o ‘Ita kaka la inunge taru?’, o ‘Ita kaka la lungapagange tarume?’
31 Portanto, não fiquem preocupados, perguntando: “Onde é que vamos arranjar comida?” ou “Onde é que vamos arranjar bebida?” ou “Onde é que vamos arranjar roupas?”
32 Iau ka role minmina kurumea, ra sana ri ra Iura keke tangtange oru nginngina kinung, bae Tamamiau ka lonamatana tapu roma, oru palu nga oru nginngina keke bollau raumana nge miau bole.
32 Pois os pagãos é que estão sempre procurando essas coisas. O Pai de vocês, que está no céu, sabe que vocês precisam de tudo isso.
33 Ava kapunu na miau ngaka tange oru re nga Nutu kelangpatalingana ba bainga reke tupu nga raguna, ba i ke la tungnge oru nginngina kinung te miau bole.
33 Portanto, ponham em primeiro lugar na sua vida o
34 Minmina na, sana nga lomiaupupu ta kae e ngangaila, ta kae e ngangaila ka i toto nga ne sonrau. Kae kenakena ka la kana ka maenang.
34 Por isso, não fiquem preocupados com o dia de amanhã, pois o dia de amanhã trará as suas próprias preocupações. Para cada dia bastam as suas próprias dificuldades.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 6, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.