Mateus 5
Piunga Ba Bonga A Pau (MEE) vs NTLH
1 Na ka inae Iesus kele maluame, na i ke loapatae ta kapangng te na ke tara. Na barangalele ra kanna keke loa te i,
1 Quando Jesus viu aquelas multidões, subiu um monte e sentou-se. Os seus discípulos chegaram perto dele,
2 ba i ke paturu ta pangalomatana rea ka rolengana kerea roma,
2 e ele começou a ensiná-los. Jesus disse:
3 “Ragau reke kelapatokona roma, keke moro raumana ta bainga ra Nutu mate rea nga loreasereng,
3 — Felizes as pessoas que sabem que são
4 Ragau ra loreatani nga loreasereng,
4 — Felizes as pessoas que choram,
5 Ragau reke umma ta ulongpisigia ri muni nga loreasereng,
5 — Felizes as pessoas humildes,
6 Ragau ra mate karea bainga reke tupu nge Nutu raguna nga loreasereng,
6 — Felizes as pessoas que têm fome e sede
7 Ragau ra lonanakana nga loreasereng,
7 — Felizes as pessoas que têm misericórdia
8 Ragau ra loreame ke lelle nga loreasereng,
8 — Felizes as pessoas que têm o coração puro,
9 Ragau reke umma ta pangataramasinge ragau nga loreasereng,
9 — Felizes as pessoas que trabalham pela paz,
10 Ragau ra ragau pattoto ke pamiralalali rea ineke lola kurumea bainga reke tupu nge Nutu raguna nga loreasereng,
10 — Felizes as pessoas que sofrem perseguições
11 “Miau ra ragau ke rorolebainga kamiau, beke pamiralalali miau, beke patpato miau ka pangamologa matantana reke sosoali ra goanga kurumea atungamiaungana kurume iau, nga lomiausereng.
11 — Felizes são vocês quando os insultam, perseguem e dizem todo tipo de calúnia contra vocês por serem meus seguidores.
12 Nga lomiausereng raumana ba nga lomiaumannmanna, ta alanga ae miau e pe nga Nutu mallena nga tava ke bollau raumana kurumea, ri keke pamiralalia ragau reke toe Nutu kaona onreke momo pala nge miau minmina bole.
12 Fiquem alegres e felizes, pois uma grande recompensa está guardada no céu para vocês. Porque foi assim mesmo que perseguiram os
13 “Miau ra lomiaupatokona te iau ka tongamiau kena ma poae e pamannmannapaꞌe ragau re nga mogalo laekia e ngape. Ava ngaroma poae mannmannangana nge rongo, na ka la mannmannangana muni mina ngaetai? Ke la leleng ma birasi mana. Minmina na ngeke saumalaga kia, na ragau ngeke kesipite ka kaereame.
13 — Vocês são o sal para a humanidade; mas, se o sal perde o gosto, deixa de ser sal e não serve para mais nada. É jogado fora e pisado pelas pessoas que passam.
14 “Miau ka tongamiau kena ma olamana e nga mogalo laekia e ngape. Maga kunna e bollau a ri ke kuma kia ngailu nga kapoponga sane nge ko.
14 — Vocês são a luz para o mundo. Não se pode esconder uma cidade construída sobre um monte.
15 Ba bole, ragau reke tonge lama sane ngeke pakompite ka otte. Ke sa. Ri keke la pangatarapainge nga malle oreke ulopaipaia lama kia, na ke la tungnge olamana ta ragau kinung reke momo nga bale.
15 Ninguém acende uma lamparina para colocá-la debaixo de um cesto. Pelo contrário, ela é colocada no lugar próprio para que ilumine todos os que estão na casa.
16 Minmina mana, na miau ngaka kosining ka olamana ae miau nga ragau ragureame, nga baina ri ngeke kele baingamiau reke pepe, na ngeke kalapage Tamamiau e momo nga mallena nga tava.
16 Assim também a luz de vocês deve brilhar para que os outros vejam as coisas boas que vocês fazem e louvem o Pai de vocês, que está no céu.
17 “Sana nga lomiauvavai roma, iau a atu ta osungrurunge Bangapagame ba pangamologa ra ragau reke toe Nutu kaona kanrea. Ke sa. Ka sana atu ta osungruru rea. Iau ka atu ta kumangng ka oru ra ri ke rorole tao.
17 — Não pensem que eu vim para acabar com a
18 Ta iau nga role kamiau ka kaomannmannangana roma, ka sana la Bangapaga isunte la saningrea ta nge lele nga tava ba mogalo rongarea. Ka sana la pangamologa isunte la saningrea ta nge lele nga ina oru ra bangapagame ke rorole tao ngeke lele mannangana.
18 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: enquanto o céu e a terra durarem, nada será tirado da Lei — nem a menor letra, nem qualquer acento. E assim será até o fim de todas as coisas.
19 Minmina na agau e karitaue bangapaga nginngina te ore sina mana ba ke palomatantane ragau pattoto ta ri kumangng minmina bole, agau laeala giana nge sina raumana nga Nutu kelangpatalingana nga tava. Ava agau e lolakurumea bangapaga nginngina ba ke palomatantane ragau ki, agau laeala giana nge bollau raumana nga Nutu kelangpatalingana nga tava.
19 Portanto, qualquer um que desobedecer ao menor mandamento e ensinar os outros a fazerem o mesmo será considerado o menor no
20 Ta iau nga role kamiau roma, ngaroma baingamiau reke tupu sane nge papatu nga ra pangalomatanakana nga bangapagame ba Parisiome baingarea reke tupu, na ka sana ka la loangalu ta Nutu kelangpatalingana nga tava.
20 Pois eu afirmo a vocês que só entrarão no Reino do Céu se forem mais fiéis em fazer a vontade de Deus do que os
21 “Miau kaka longe pangamologa eke role ka ragau kia pala nganige roma, ‘Sano ngo sapune agau te.’ Ba miau kaka longe pangamologa e role roma, ‘Agau e sapune agau tetoto keke la loanga kia ta kalingnana.’
21 — Vocês ouviram o que foi dito aos seus antepassados: “Não mate. Quem matar será julgado.”
22 Ava iau nga role kamiau roma, agau a iukia ka kolingana keke la loanga kia ta kalingnana. Ba agau e rolepu ka kolingana keke la loanga kia ta kalingnana e bollau nga ravollalau ragureame. Ba agau e role ka agau tetoto roma, ‘Ka sana ramang!’ ke momo kokoro ta i loanga ta malle a sia e pamiralali passavele.
22 Mas eu lhes digo que qualquer um que ficar com raiva do seu irmão será julgado. Quem disser ao seu irmão: “Você não vale nada” será julgado pelo tribunal. E quem chamar o seu irmão de idiota estará em perigo de ir para o fogo do inferno.
23 “Minmina na, ngaroma ngo momo nga altara ta tungnge tunga ae one te Nutu, ba nga longgaliu ta oru e soali a one kuma kia ta kolingang,
23 Portanto, se você estiver oferecendo no altar a sua oferta a Deus e lembrar que o seu irmão tem alguma queixa contra você,
24 na ngo kaꞌe tunga ae one nangina ngamuga nga altara. Na ngo legepitakao kala nga kolingang laeala kapunu. Na ngarume na ngo kagaliu ba ngo tunge tunga ae one te Nutu.
24 deixe a sua oferta ali, na frente do altar, e vá logo fazer as pazes com o seu irmão. Depois volte e ofereça a sua oferta a Deus.
25 “Ngo legepitakao bolvole kala nga agau e lola kone ta kalingnana ka ina onemea ngaka tatao tale nga pamau, ta baina agau laeala sane nge puli one nga akalingnanakana kamana. Na ngarume na akalingnanakana nge role ka akurtalingling ae i e tungtunge alanga, na i nge pullu one nga pulangkala.
25 — Se alguém fizer uma acusação contra você e levá-lo ao tribunal, entre em acordo com essa pessoa enquanto ainda é tempo, antes de chegarem lá. Porque, depois de chegarem ao tribunal, você será entregue ao juiz, o juiz o entregará ao carcereiro, e você será jogado na cadeia.
26 Iau nga role kone ka kaomannmannangana roma, one ko sono la lelengmalaga nga inaeala ta nge lele nga ina one ngo tunge kuru rongana mannangana.”
26 Eu afirmo a você que isto é verdade: você não sairá dali enquanto não pagar a multa toda.
27 “Miau kaka longe pangamologa eke rolea pala roma, ‘Sano ngo keno kala nga avale a sana i a ningpengana.’
27 — Vocês ouviram o que foi dito: “Não cometa adultério.”
28 Ava iau nga role kamiau roma, agau e kele avale ba ke matea ta i kenong kala nge i ke baia bainga e nga kenong kala nga avale a sana i a napengana ngallo nga lona tapu.
28 Mas eu lhes digo: quem olhar para uma mulher e desejar possuí-la já cometeu adultério no seu coração.
29 Ngaroma matang kanna e pe nge utu one ta one bainge bainga e soali nge Nutu raguna. Na ngo kalalage ba ngo tamali kia balakala kurumea, pangasanreangang ka mirang inte ke pe raumana nga ine ngeke tamalilu ka mirang iname karolu lakallo ta malle a sia e pamiralali passavele.
29 Portanto, se o seu olho direito faz com que você peque, arranque-o e jogue-o fora. Pois é melhor perder uma parte do seu corpo do que o corpo inteiro ser atirado no inferno.
30 Ba ngaroma kamang e pe nge utu one ta one bainge bainga e soali nge Nutu raguna. Na ngo saꞌvatote ba ngo sau kia balakala kurumea, pangasanreangang ka mirang inte ke pe raumana nga ine ngeke tamalilu ka mirang iname karolu lakallo ta malle a sia e pamiralali passavele.
30 Se a sua mão direita faz com que você peque, corte-a e jogue-a fora. Pois é melhor perder uma parte do seu corpo do que o corpo inteiro ir para o inferno.
31 “Ba pala, na keke role roma, ‘Agau e bai ta pelenge napengana nge tunge lau e ture palingravung rea rongana te i.’
31 — Foi dito também: “Quem mandar a sua esposa embora deverá dar a ela um documento de divórcio.”
32 Ava iau nga role kamiau roma, ngaroma agau napengana sane nge keno kala nga apanung tetoto ava natale nge pelea, na agau laeala e pelea napengana ke bai kia ta i a avale e kumkuma ka bainga e nga kenong kala nga apanung a sana i a natale. Ba agau e kamapitakama ka avale ora natale pelea ke kumkuma ka bainga e nga kenong kala nga avale a sana i a napengana.
32 Mas eu lhes digo: todo homem que mandar a sua esposa embora, a não ser em caso de adultério, será culpado de fazer com que ela se torne adúltera, se ela casar de novo. E o homem que casar com ela também cometerá adultério.
33 “Ba muni, miau kaka longe pangamologa eke role ka ragau kia pala nganige roma, ‘Sano ngo goga ino patokala ngailu ta one kumangng ka otte, ba ka ino patokala ngailu te Nutu i ae Avolau, na ngo kuma kurumea patongkala rae one te i.’
33 — Vocês ouviram o que foi dito aos seus antepassados: “Não quebre a sua promessa, mas cumpra o que você jurou ao Senhor que ia fazer.”
34 Ava iau nga role kamiau roma, sana ngaka patokala ngailu ta otte bavakena. Sana ngaka patokala ngailu ka Nutu mallena nga tava, ta ka i a tarang ae Nutu e nga kelangpatali.
34 Mas eu lhes digo: não jurem de jeito nenhum. Não jurem pelo céu, pois é o trono de Deus;
35 Ba sana ngaka patokala ngailu ka mogalo laekia e ngape bole, ta ka i a patangapaikala ae Nutu. Ba sana ngaka patokala ngailu kae Ierusalem, ta ka i a maga kunna e bollau orae Nutu a i ae Kelangapatali e bollau raumana.
35 nem pela terra, pois é o estrado onde ele descansa os seus pés; nem por Jerusalém, pois é a cidade do grande Rei.
36 Ba sano ngo patokala ngailu ka kurung, ta ka sana kanga gingginga ta bainge giling bulvunna te ta i kavauvaunga o ta i saisainga.
36 Não jurem nem mesmo pela sua cabeça, pois vocês não podem fazer com que um só fio dos seus cabelos fique branco ou preto.
37 Ava nga ino ngo role roma, ‘Iii.’ na iii laeala nga kaomannmannangana kia. Ba nga ino ngo role roma, ‘Ke sa.’ na ke sa laeala nga kaomannmannangana kia bole. Pangamologa pattoto ra ri ke ulopai rea nga pangamologa nginngina ka onreke sosoali reke pa nge Satan mana.
37 Que o “sim” de vocês seja sim, e o “não”, não, pois qualquer coisa a mais que disserem vem do Maligno .
38 “Miau kaka longe pangamologa eke rolea pala roma, ‘Agau e baisoalia agau tetoto matana kanna ngeke baisoalia i bole matana kanna, ba agau e baikole agau tetoto ngingina ngeke baikole i bole ngingina.’
38 — Vocês ouviram o que foi dito: “Olho por olho, dente por dente.”
39 Ava iau nga role kamiau roma, sana ngaka balikale agau e baia bainga e soali. Ngaroma agau te nge tavala one nga piskone e pe, na ngo kampiliue piskone te muni te i bole.
39 Mas eu lhes digo: não se vinguem dos que fazem mal a vocês. Se alguém lhe der um tapa na cara, vire o outro lado para ele bater também.
40 Ba ngaroma agau te nge bai ta loanga kone ta kalingnana ta ravunge lungapaga ae one e ngallo, na ngo ngata ta i ravunge lungapaga ae one e ngapotu bole.
40 Se alguém processar você para tomar a sua
41 Ba ngaroma agau te nge role ka kaonaginapitangana kone ta one taonga kala nge i ka pamau bena kena, na ngo tao kala nge i ka pamau bena lua.
41 Se um dos soldados estrangeiros forçá-lo a carregar uma carga um quilômetro, carregue-a dois quilômetros.
42 Ngo tunge oru a agau ballaga te nge one, ba sano ngo bali ka ging ta agau e bai ta pulinge rinao nge one.
42 Se alguém lhe pedir alguma coisa, dê; e, se alguém lhe pedir emprestado, empreste.
43 “Miau kaka longe pangamologa eke rolea pala roma, ‘One ngo materaumane kolingang, ba ngo baiꞌiu ka reke baiꞌiu kone.’
43 — Vocês ouviram o que foi dito: “Ame os seus amigos e odeie os seus inimigos.”
44 Ava iau nga role kamiau roma, miau ngaka materaumane reke baiꞌiu kamiau. Ba ngaka kave Nutu ta i kavingtulunge reke umma ta pangamiralali miau.
44 Mas eu lhes digo: amem os seus inimigos e orem pelos que perseguem vocês,
45 Miau ngaka bai minmina ta baina miau ngaka lele miau ra goe rae Tamamiau e momo nga mallena nga tava. Iau ka role minmina kurumea, i ke bavaia kae ae i ore loapataetae nga tava ta i tungnge olamana ta reke sosoali ba reke pepe kinung. Ba ke bavaꞌe kue ta ra baingareame ke tupu ba ra baingareame ke sane ke tupu kinung.
45 para que vocês se tornem filhos do Pai de vocês, que está no céu. Porque ele faz com que o sol brilhe sobre os bons e sobre os maus e dá chuvas tanto para os que fazem o bem como para os que fazem o mal.
46 Ngaroma miau ngaka materaumane reke materaumana miau, na kaka la ravunge alanga e pe a taru? Ta ragau ra baingareame ke soali basema ragau reke raravukinunge takisme keke umma minmina bole.
46 Se vocês amam somente aqueles que os amam, por que esperam que Deus lhes dê alguma recompensa? Até os cobradores de impostos amam as pessoas que os amam!
47 Ba ngaroma miau ngaka sinro ka kolingamiau memena mana, na ka sana ka kuma ka bainga e bollau nga ragau pattoto baingareame. Ta ragau ra sana ri ra Iura keke umma minmina bole.
47 Se vocês falam somente com os seus amigos, o que é que estão fazendo de mais? Até os pagãos fazem isso!
48 Minmina na sana ngaka panna ta bainge bainga reke pepe, basema Tamamiau ngailu nga mallena nga tava ine sane pannpanna ta bainge bainga reke pepe.
48 Portanto, sejam perfeitos, assim como é perfeito o Pai de vocês, que está no céu.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.