Mateus 19

Piunga Ba Bonga A Pau (MEE) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Ka inae Iesus rongo ka pangamologa nginngina, na i ke kaꞌe ine ngae Galili ba ke loa ta Me Ae Ioran bavana tetoto nga ine ngae Iurea.
1 Quando Jesus terminou de dizer essas coisas, deixou a Galileia e foi para a região da Judeia, a leste do rio Jordão.
2 Ba malua reke bollalau keke loakurumea, na i ke pape rea nga inaeala.
2 Grandes multidões o seguiram, e ele curou os enfermos.
3 Nae Parisio palu keke loa te i ta baina ri avange. Minmina na keke ballage roma, “Bangapagame keke ngatakale agau te ta i pelenge napengana kurumea lonangana, o ke sa?”
3 Alguns fariseus apareceram e tentaram apanhar Jesus numa armadilha, perguntando: “Deve-se permitir que um homem se divorcie de sua mulher por qualquer motivo?”.
4 Nae Iesus ke ala rea roma, “Ke meimia, miau ka sana ka kele pangamologa ameke paꞌe nga Lau Ae Nutu Kanna ae? Ke role roma, kapunu mannangana, na ‘i ke kuma ka agau apanung ba navale.’
4 “Vocês não leram as Escrituras?”, respondeu Jesus. “Elas registram que, desde o princípio, o Criador ‘os fez homem e mulher’
5 Ba ke role roma, ‘Kurumea ollaeala mana, na apanung nge kaꞌe tamana bae naname, na i nge pagiu kala nge napengana, na ri pana lua ka la ri ra mira kena mana’.
5 e disse: ‘Por isso o homem deixa pai e mãe e se une à sua mulher, e os dois se tornam um só’.
6 Minmina na ri pana lua ka sana ri pana lua muni. Ke sa. Ka ri ra mira kena mana. Minmina na agau te sane nge saꞌvatote oru ae Nutu pagaotue.”
6 Uma vez que já não são dois, mas um só, que ninguém separe o que Deus uniu.”
7 Nae Parisio nginngina keke ballage roma, “Ngaroma minmina, na ke meimia nae Moses ke rolea bangapaga laeala pala ore role roma, ‘Agau e bai ta pelenge napengana nge tunge lau e ture palingravung rea rongana te napengana, na nge baꞌe na nge lao?’”
7 Eles perguntaram: “Então por que Moisés disse na lei que o homem poderia dar à esposa um certificado de divórcio e mandá-la embora?”.
8 Nae Iesus ke ala rea roma, “Ka miau ra longasakana raumana, minmina nae Moses ke ngata ta miau pelenge namiaupengana memena. Ava kapunu mannangana, na bainga laeala ke sane momo.
8 Jesus respondeu: “Moisés permitiu o divórcio apenas como concessão, pois o coração de vocês é duro, mas não era esse o propósito original.
9 Ba iau nga role kamiau roma, agau ora napengana sane keno kala nga apanung tetoto ava i ke pelea na ke kamapitakama ka avale tetoto, agau laeala e pelea napengana ke baia bainga e nga kenong kala nga avale a sana i a napengana.”
9 E eu lhes digo o seguinte: quem se divorciar de sua esposa, o que só poderá fazer em caso de imoralidade, e se casar com outra, cometerá adultério”.
10 Ka ina barangalele rae Iesus kanna ke longe pangamologa laeala, na ri keke loa te i na keke role kia roma, “Ngaroma nge isopa minmina ta apanung pelenge napengana, na ke pe ta ragau momong ma ri ra taulai mana.”
10 Os discípulos de Jesus disseram: “Se essa é a condição do homem em relação à sua mulher, é melhor não casar!”.
11 Nae Iesus ke ala rea roma, “Ava ke isopa ta ragau palu ta ri loangakurumea pangamologa laekolong. Ragau rae Nutu tunge gingginga laeala te ri mana.
11 “Nem todos têm como aceitar esse ensino”, disse Jesus. “Só aqueles que recebem a ajuda de Deus.
12 Iau ka role minmina kurumea, ka ragau matantana re sane ke kamapitakama. Palu ka ri ra ragau matana laeala onra lovaingana e ta ravale ke sane momo nge ri ina nareamemena ke toapisigi rea. Ba palu nge ri ka ri ra ragau onreke toto rea ta baina sana nga karea goe. Ba palu muni keke parototokala rea muni ta ri nga manereasa kamangpitakama ta baina ri ngeke kumkuma ka kumangng e nga Nutu kelangpatalingana nga tava. Ngaroma agau te nge totorong ta i loangakurumea pangamologa laeala, na i nge loakurumea.”
12 Alguns nascem eunucos, alguns foram feitos eunucos por outros e alguns a si mesmos se fazem eunucos por causa do reino dos céus. Quem puder, que aceite isso.”
13 Na ragau palu keke atu ka goe reke sisina te Iesus ta baina i nge ulopaia kamana nge ri ba nge kava te Nutu te ri. Ava barangalele ra kanna keke sanggipita rea.
13 Certo dia, trouxeram crianças para que Jesus pusesse as mãos sobre elas e orasse em seu favor, mas os discípulos repreendiam aqueles que as traziam.
14 Avae Iesus ke role ka barangalele ra kanna roma, “Ka ule ragoeme ngeke atu te iau, ba manemiausa bongakala rea ta Nutu kelangpatalingana nga tava ka orae ragau reke ulopisigi rea muni ma goe kokorai.”
14 Jesus, porém, disse: “Deixem que as crianças venham a mim. Não as impeçam, pois o reino dos céus pertence aos que são como elas”.
15 Ba ka ine ulopaia kamana nge ri tapu, na i ke kutapu ba ke kaꞌe inaeala.
15 Então, antes de ir embora, pôs as mãos sobre a cabeça delas e as abençoou.
16 Ka kae te na agau te ke loa te Iesus, na ke ballage roma, “Apangalomatanakana, iau nga kuma ka bainga e pe a taru ta ravunge mauling e momo passavele?”
16 Um homem veio a Jesus com a seguinte pergunta: “Mestre, que boas ações devo fazer para obter a vida eterna?”.
17 Nae Iesus ke ale roma, “Ko meimia o ballaga iau ta bainga a taru ke pe? Ka sana agau te pe, avae Nutu kasikena mana. Ava ngaroma ngo bai ta lunga lakallo ta mauling, na ngo taokurumea bangapaga rae Nutu kanna.”
17 “Por que você me pergunta sobre o que é bom?”, perguntou Jesus. “Há somente um que é bom. Se você deseja entrar na vida eterna, guarde os mandamentos.”
18 Na agau laeala a taulai ke ballage roma, “Ava iau nga taokurumea bangapaga ra taru?” Nae Iesus ke role kia roma, “One ko sano ngo sapune agau te, ba ko sano ngo keno kala nga avale a sana i a ningpengana, ba ko sano ngo golo, ba ko sano ngo turu goang,
18 “Quais?”, perguntou o homem. Jesus respondeu: “Não mate. Não cometa adultério. Não roube. Não dê falso testemunho.
19 ba one ngo alapagpage tamang bae name, ba ngo materaumane agau tetoto basema ino materaumana one muni.”
19 Honre seu pai e sua mãe. Ame o seu próximo como a si mesmo”.
20 Na taulai laeala ke role kae Iesus roma, “Iau ka tataokurumea bangapaga kokorong kinung tapu. Ava iau ka moro ta taru tale?”
20 “Tenho obedecido a todos esses mandamentos”, disse o homem. “O que mais devo fazer?”
21 Nae Iesus ke role kia roma, “Ngaroma ngo bai ta leleng tupu mannangana, na ngo loa ba ngo ba ka oru ra kaning, nga baina one ngo rave lollokanna ki. Na ngo tavoa ka lollokanna nginngina ta ra sillolo. Na one ka la kanga ka oru reke pepe re nga Nutu mallena nga tava. Na ngo atukurume iau.”
21 Jesus respondeu: “Se você quer ser perfeito, vá, venda todos os seus bens e dê o dinheiro aos pobres. Então você terá um tesouro no céu. Depois, venha e siga-me”.
22 Ava ka ina taulai laeala longe pangamologa laeala, na i ke lao ka lonataningana kurumea, ka i a agau ora kana ka oru papatu raumana.
22 Quando o rapaz ouviu isso, foi embora triste, porque tinha muitos bens.
23 Nae Iesus ke role ka barangalele ra kanna roma, “Iau nga role kamiau ka kaomannmannangana roma, agau a kilipukana ka baingana lilli raumana ta lunga lakallo ta Nutu kelangpatalingana nga tava.
23 Então Jesus disse a seus discípulos: “Eu lhes digo a verdade: é muito difícil um rico entrar no reino dos céus.
24 Ba nga role kamiau muni roma, posi a kamele te lungana nga bulongpita ore nga sainga masina ke ate raumana nga agau a kilipukana te lungana nga Nutu kelangpatalingana.”
24 Digo também: é mais fácil um camelo passar pelo buraco de uma agulha que um rico entrar no reino de Deus”.
25 Ka ina barangalele ra kanna ke longe pangamologa laeala, na ri keke magio raumana ba keke ballage roma, “Ngaroma minmina, nae Nutu ke la ravunglelenge tai mannangana?”
25 Ao ouvir isso, os discípulos ficaram perplexos e perguntaram: “Então quem pode ser salvo?”.
26 Nae Iesus ke kela te ri na ke role kerea roma, “Ragau ka sana likirea ta kumangng ka oraeala bavakena, avae Nutu ka kana ka gingginga ta kumangng ka orume kinung.”
26 Jesus olhou atentamente para eles e respondeu: “Para as pessoas isso é impossível, mas tudo é possível para Deus”.
27 Nae Pita ke role kia roma, “Mangng ka kaꞌe orume kinung ta loangakurume one, minmina na ka la mangng ravunge taru?”
27 Então Pedro disse: “Deixamos tudo para segui-lo. Qual será nossa recompensa?”.
28 Nae Iesus ke role kerea roma, “Iau nga role kamiau ka kaomannmannangana roma, ngarume, nga ina orume kinung nge lele pau inae Agau Tuna la tarang nga tarang ae i e nga kelangpatali ore ngailu raumana, na miau raka loakurumea iau kaka la tarang nga tarangame ka ri tangulelu ba lua re nga kelangpatali bole. Na kaka la kelangpatali ta galiau re ngae Israel ra ri tangulelu ba lua.
28 Jesus respondeu: “Eu lhes garanto que, quando o mundo for renovado e o Filho do Homem se sentar em seu trono glorioso, vocês, que foram meus seguidores, também se sentarão em doze tronos para julgar as doze tribos de Israel.
29 Ba ragau kinung reke kaꞌe bale rae ri, o tataokerea memena, o teiteikerea memena, o liurea piau memena, o tamarea memena, o nareamemena, o goe rae ri, o ura rae ri ta ri loanga kurume iau keke la ravunge karea oru papatu ngailu muni nga oru nginngina. Ba ri keke la ravunge mauling e momo passavele bole.
29 E todos que tiverem deixado casa, irmãos, irmãs, pai, mãe, filhos ou propriedades por minha causa receberão em troca cem vezes mais e herdarão a vida eterna.
30 Ava ragau papatu ra ri re kapunu sonrau, ka la ngarume na ri re ngarume. Ba ragau papatu re ngarume sonrau, ka la ngarume na ri re kapunu.
30 Contudo, muitos primeiros serão os últimos, e muitos últimos serão os primeiros.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 19, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.