Marcos 8

Piunga Ba Bonga A Pau (MEE) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Ka kae nginngina na ragau papatu keke katukala muni te Iesus, ba ragau nginngina ka sana karea kaning. Minmina nae Iesus ke kiue barangalele ra kanna te i, na ke role kerea roma,
1 Naqueles dias, outra grande multidão se reuniu e, mais uma vez, o povo ficou sem comida. Jesus chamou os discípulos e disse:
2 “Iau ka lauvavai raumana ta ra kokorai kurumea, ri keke momo kala nge iau ka kaeme ka ri mologi tapu ba ka sana karea kaning.
2 “Tenho compaixão dessa gente. Estão aqui comigo há três dias e não têm mais nada para comer.
3 Ba ngaroma iau nga ba rea ta ri kangagaliu ta maga nge ri ka mateng kareangana, na likisa ngareangana nge bai kerea ta ri pupunga ineke tatao nga pamau. Ba palu nge ri keke pa nga ine nge ngatauga raumana.”
3 Se eu os mandar embora com fome, desmaiarão no caminho. Alguns vieram de longe”.
4 Na barangalele rae Iesus kanna keke ale roma, “Ita kaka momo nga malle a sana kaning ngia ba ragau kokorai ka ri papatu raumana, minmina na agau te ke la ravunge beret ngaetai nga baina ri kinung ngeke kani?”
4 Os discípulos disseram: “Como conseguiremos comida suficiente neste lugar deserto para alimentá-los?”.
5 Nae Iesus ke ballage barangalele ra kanna roma, “Ka kamiau beret pia rikorong?”
5 Jesus perguntou: “Quantos pães vocês têm?”. “Sete”, responderam eles.
6 Ka bainae Iesus ke role ka malua ta ri tarang ngape nga mogalo. Na i ke rave beret nginngina ka ri lima ba lua, ba ka ine kalapage Nutu tapu, na i ke regipala rea ba ke tungu rea ta barangalele ra kanna ta ri tavoanga ki nga ragau. Na keke tungu rea ta ragau karolu.
6 Então Jesus mandou todo o povo sentar-se no chão. Tomou os sete pães, agradeceu a Deus e os partiu em pedaços. Em seguida, entregou-os aos discípulos, que os distribuíram à multidão.
7 Ba ri ka karea ka lea tutuna reke sisina bole. Minmina na ka inae Iesus kalapage Nutu tapu, na i ke role ka barangalele ra kanna ta ri tavoanga ka lea nginngina ta ragau bole.
7 Eles encontraram, ainda, alguns peixinhos; Jesus também os abençoou e mandou que os discípulos os distribuíssem.
8 Na ragau kinung keke kani ba keke rongo ka loreanganame ka kaning laeala. Na barangalele rae Iesus kanna keke ravukinunge kaning kaloname reke kanilele rea, ba keke paponue gurata reke bollalau ka ri lima ba lua ki.
8 Todos comeram à vontade. Depois, os discípulos recolheram sete cestos grandes com as sobras.
9 Ba ragau reke momo ka kae laeala ka ri basema 4,000. Ba ka inae Iesus ba rea eke loa tapu,
9 Naquele dia, havia cerca de quatro mil homens na multidão. Após comerem, Jesus os mandou para casa.
10 na ka pannasa mana, na i kala nga barangalele ra kanna keke taepatae nga manang te, na keke loa ta ine ngae Ralmanuta.
10 Em seguida, entrou com seus discípulos num barco e atravessou para a região de Dalmanuta.
11 Nae Parisiome keke atu te Iesus, na keke paturu ta palingtete ka pangamologa kala nge i. Ba keke bai ta avange. Minmina na keke ballage ta i kumangng ka killa te e bollau ta pangakosining roma, i ke pa nge Nutu.
11 Alguns fariseus vieram ao encontro de Jesus e começaram a discutir com ele. Para pô-lo à prova, exigiram que lhes mostrasse um sinal do céu.
12 Ava i ke unale matuena ngallo nge i kurumea kelangana ka loreakalasa ngareangana, na ke role kerea roma, “Ke meimia na miau raka momo sonrau kaka balaglaga ta kelange killa e bollau? Iau nga role kamiau ka kaomannmannangana roma, iau ka sana la pangakosining ka killa te e bollau te miau raka momo sonrau.”
12 Ao ouvir isso, Jesus suspirou profundamente e disse: “Por que este povo insiste em pedir um sinal? Eu lhes digo a verdade: não darei sinal algum aos homens desta geração”.
13 Na i ke ka rea ba ke taepatae nga manang muni, na ke loa ta me a sivoli bavana tetoto.
13 Então ele os deixou, entrou de volta no barco e atravessou para o outro lado do mar.
14 Na barangalele rae Iesus kanna ka loreapogo ta loanga ka beret kurumea rea nga manang. Ka karea ka beret kena mana.
14 Os discípulos, porém, se esqueceram de levar comida. Tinham no barco apenas um pão.
15 Bae Iesus ke rorole kerea gingging roma, “Ngaka ella miau masi ta isi orae Parisiome bae Eroto.”
15 Enquanto atravessavam o mar, Jesus os advertiu: “Fiquem atentos! Tenham cuidado com o fermento dos fariseus e de Herodes”.
16 Minmina na barangalele ra kanna keke palibalaglaga rea roma, “Ke meimia na ke role kita ta ita ngaka ella ita masi ta isi orae Parisiome bae Eroto? Ke loakurumea ina sana kara beret nanguni.”
16 Os discípulos começaram a discutir entre si porque não tinham trazido pão.
17 Avae Iesus ka lonamatana ineke palibalaglaga rea minmina, ka baina i ke role kerea roma, “Ke meimia aka palirorole kamiau ina sana kamiau beret? Ka sana lomiaumatana tale ba ka sana lomiaupatokona tale ae?
17 Ao saber do que estavam falando, Jesus disse: “Por que discutem sobre a falta de pão? Ainda não sabem ou não entenderam? Seu coração está tão endurecido que não compreendem?
18 Ka matamiau kanname, ava ka sana ka kelkela ae? Ka longamiaume, ava ka sana ka longlongo ae? Ba ka lomiaupogo ae?
18 Vocês têm olhos, mas não veem? Têm ouvidos, mas não ouvem? Não se lembram de nada?
19 Ka ina iau regipale beret nginngina ka ri lima ba ka tavoa ki ta pana 5000, na miau kaka paponue gurata pia ka kaning kaloname?”
19 Quando reparti os cinco pães entre os cinco mil, quantos cestos cheios de sobras vocês recolheram?”. “Doze”, responderam eles.
20 “Ba ka ina iau regipale beret nginngina ka ri lima ba lua ba ka tavoa ki ta pana 4000, na miau kaka paponue gurata reke bollalau pia ka kaning kaloname?”
20 “E quando reparti os sete pães entre os quatro mil, quantos cestos grandes cheios de sobras vocês recolheram?” “Sete”, responderam.
21 Na i ke ballaga rea roma, “Ka sana lomiaumatana tale ae?”
21 “E vocês ainda não entendem?”, perguntou.
22 Na keke loa eke lele ngae Betsaira. Na ragau palu keke atu ka agau a matana kanname ke su ba keke tanikale Iesus ta i kaling kia.
22 Quando chegaram a Betsaida, algumas pessoas trouxeram um cego a Jesus e lhe pediram que o tocasse.
23 Minmina nae Iesus ke kapita ka matasu laeala kamana, na ke loa kia lagapotu nga maga. Ba ka ine ripi nga matana kanname tapu, na i ke ulopaia kamaname nge i ba ke ballage roma, “Ko kele otte, o ke sa?”
23 Ele tomou o cego pela mão e o levou para fora do povoado. Em seguida, cuspiu nos olhos do homem, pôs as mãos sobre ele e perguntou: “Vê alguma coisa?”.
24 Na agau laeala ke kelapatae, na ke role roma, “Ka kele ragau palu. Ka kelangarea ma bega reke tatao.”
24 Recuperando aos poucos a vista, o homem respondeu: “Vejo pessoas, mas não as enxergo claramente. Parecem árvores andando”.
25 Nae Iesus ke ulopaia kamaname nga agau laeala matana kanname muni, na matana kanname keke pepe muni. Ba i ke paturu ta kelange orume kinung masi.
25 Jesus pôs as mãos sobre os olhos do homem mais uma vez, e sua visão foi completamente restaurada; ele passou a ver tudo com nitidez.
26 Nae Iesus ke baꞌe ta bale ae i ka rolengana kia roma, “Sano ngo loalu ta maga.”
26 Então Jesus se despediu dele e disse: “Ao voltar para casa, não entre no povoado”.
27 Nae Iesus kala barangalele ra kanna keke tatao eke lola ta maga reke momo nga ine ngae Sisaria Pilipai. Ba ka ineke tatao, na i ke ballaga rea roma, “Ragau keke rorole roma, ka iau a tai?”
27 Jesus e seus discípulos deixaram a Galileia e foram para os povoados perto de Cesareia de Filipe. Enquanto caminhavam, Jesus lhes perguntou: “Quem as pessoas dizem que eu sou?”.
28 Na ri keke ale roma, “Palu keke rorole roma, Ion E Nga Pangamagoe ame mate ave mauli muni. Ba pattoto keke rorole romae, Ilaia. Ba palu muni keke rorole roma, agau te e toe Nutu kaona ore mate pala ave mauli muni.”
28 Eles responderam: “Alguns dizem que o senhor é João Batista; outros, que é Elias ou um dos profetas”.
29 Nae Iesus ke ballaga rea bole roma, “Ava miau kakorong, kaka role roma, iau a tai?”
29 “E vocês?”, perguntou ele. “Quem vocês dizem que eu sou?” Pedro respondeu: “O senhor é o Cristo!”.
30 Nae Iesus ke parototokala rea ta ri manereasa turunge ta agau te.
30 Mas Jesus os advertiu de que não falassem a ninguém a seu respeito.
31 Na i ke paturu ta pangalomatanange barangalele ra kanna roma, i ae Agau Tuna ke la kaningmainge miralali papatu. Ba ke turu te ri inae Iurame ravollalaukerea memena, ba re kapunu nga pirisme, ba ra pangalomatanakana nga bangapagame keke la tangunglelenge. Na keke la samungpununge. Ava ka kae a mologi ngarume nga matengana, na i ke la sigingpaga nga mateng.
31 Então Jesus começou a lhes ensinar que era necessário que o Filho do Homem sofresse muitas coisas e fosse rejeitado pelos líderes do povo, pelos principais sacerdotes e pelos mestres da lei. Seria morto, mas três dias depois ressuscitaria.
32 Ba i ke turupotpote oru nginngina nga karakarangana. Nae Pita ke rave Iesus balakala ba ke paturu ta mologang kia.
32 Enquanto falava abertamente sobre isso com os discípulos, Pedro o chamou de lado e o repreendeu por dizer tais coisas.
33 Ava ka inae Iesus kampiliu ba ke kele barangalele ra kanna, nae i ke sanggipite Pita roma, “Satan, lo ngo loa lagarume ta gigu! One ko sano matea oru rae Nutu mate rea. Ke sa. Ko matea oru ra ragau ke mate rea.”
33 Jesus se virou, olhou para seus discípulos e repreendeu Pedro. “Afaste-se de mim, Satanás!”, disse ele. “Você considera as coisas apenas do ponto de vista humano, e não da perspectiva de Deus.”
34 Nae Iesus ke kiue malua kala nga barangalele ra kanna ta ri atung te i, na ke role kerea roma, “Ngaroma agau te nge bai ta atung kurume iau, na i nge bali ka gina ta i muni lonamatenganame ba nge rave maiskovu ae i. Na nge tataokurume iau.
34 Depois, chamou a multidão e os discípulos e disse: “Se alguém quer ser meu seguidor, negue a si mesmo, tome sua cruz e siga-me.
35 Iau ka role minmina kurumea, agau e bai ta ravunglelenge i muni maulingngana ke la pangasanrea kia. Ava agau e pasanrea ka i muni maulingngana kurumea taongakurumengana kau ba pangamologa e pe e te iau, agau laeala ke la ravunglelenge maulingngana.
35 Se tentar se apegar à sua vida, a perderá. Mas, se abrir mão de sua vida por minha causa e por causa das boas-novas, a salvará.
36 Iau ka role minmina kurumea, agau ke la ravunge taru, ngaroma i nge rave orume kinung reke pepe nga mogalo laekia e ngape sonrau, ava ngarume na i muni maulingngana nge sanrea?
36 Que vantagem há em ganhar o mundo inteiro, mas perder a vida?
37 O agau nge totorong ta tungnge taru ta ravung galiunge i muni maulingngana ngaroma i nge sanrea tapu?
37 E o que daria o homem em troca de sua vida?
38 Iau ka role minmina kurumea, agau a balenglengea ta turungpotange lopatokona ae i te iau ba ta pangamologa ra kanau nga momongana ngaliua nga ragau reke momo sonrau onreke kesipitpita iau beke kumkuma ka bainga reke sosoali, Agau Tuna ka la balenglengea ta agau laeala ngarume nga ine nge atu ngallo nga Tamana ba anggelo reke tupu lamarea e toakala.”
38 Se alguém se envergonhar de mim e de minha mensagem nesta época de adultério e pecado, o Filho do Homem se envergonhará dele quando vier na glória de seu Pai com os santos anjos”.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 8, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.