Marcos 1
Piunga Ba Bonga A Pau (MEE) vs NTLH
1 Pangamologa laekia ka i a pangamologa e pe e te Iesus Karais a i ae Nutu Tuna.
1 A boa notícia que fala a respeito de Jesus Cristo, Filho de Deus, começou a ser dada
2 Pala na agau e toe Nutu kaona a giana nge Aisaia ke paꞌe Nutu pangamologangana e te Tuna ore role roma,
2 como o profeta Isaías tinha escrito. Ele escreveu o seguinte: “Deus disse: Eu enviarei o meu mensageiro adiante de você para preparar o seu caminho.”
3 “Agau te kalingngana ke kurkura ngallo nga ina a sana ragau ngia roma,
3 E o profeta escreveu também: “Alguém está gritando no deserto: Preparem o caminho para o Senhor passar! Abram estradas retas para ele!”
4 Minmina nae Ion ke lele, na ke pamagoegoea ragau ngallo nga ina a sana ragau ngia. Ba ke pulimalaglage pangamologa e ta pangamagoe te ri ore role roma, ngaroma ri ngeke pulivalakale baingarea reke sosoali, nae Nutu nge osurure baingarea nginngina reke sosoali.
4 E foi assim que João Batista apareceu no deserto, batizando o povo e anunciando esta mensagem: — Arrependam-se dos seus pecados e sejam batizados, que Deus perdoará vocês.
5 Ka baina ragau re nga iname kinung ngallo ngae Iurea, ba ragau kinung re ngae Ierusalem keke lelemalaglaga ba keke lola te Ion. Na keke umma ta turungnanange baingarea reke sosoali nge Nutu raguna, bae Ion ke pamagoegoe rea nga Me Ae Ioran.
5 Muitos moradores da região da Judeia e da cidade de Jerusalém iam ouvir João. Eles confessavam os seus pecados, e João os batizava no rio Jordão.
6 Bae Ion ke lupage lungapaga eke kuma kia ka posi a kamele bulvunna, ba ka kana ka ligongpita a bulmakau patuna nga luana. Ba sisime ba miso a pinolo ka ri ra kaning rae i.
6 Ele usava uma roupa feita de pelos de camelo e um cinto de couro e comia gafanhotos e mel do mato.
7 Ba i ke pulimalaglage pangamologa roma, “Ngarume nge iau na agau te ke la atung ba i ka i ngailu nge iau. Ba ka sana iau a agau te mannangana ta iau nga magolo na nga pole oalo nge nga kesingsilagi ngae i.
7 Ele dizia ao povo: — Depois de mim vem alguém que é mais importante do que eu, e eu não mereço a honra de me abaixar e desamarrar as correias das sandálias dele.
8 Iau ka pamagoegoe miau ka me mana, ava i ke la pangamagoe miau kae Kannu E Tupu.”
8 Eu batizo vocês com água, mas ele os batizará com o Espírito Santo.
9 Ka kae nginngina nae Iesus ke kaꞌe Nasaret ngallo ngae Galili, na ke loa te Ion. Nae Ion ke pamagoea nga Me Ae Ioran.
9 Nessa ocasião Jesus veio de Nazaré, uma pequena cidade da região da Galileia, e foi batizado por João Batista no rio Jordão.
10 Na ka inae Iesus kaꞌe me ave lolele, na ke kele tava ine sagitoto, nae Kannu E Tupu ke lomaling te i basema manu a kulao.
10 No momento em que estava saindo da água, Jesus viu o céu se abrir e o Espírito de Deus descer como uma pomba sobre ele.
11 Na kaling te ke pa nga Nutu mallena nga tava, na ke role roma, “Ka one ae Tugu a iau materaumana one. Ba ka laupe kone raumana.”
11 E do céu veio uma voz, que disse: — Tu és o meu Filho querido e me dás muita alegria.
12 Na ka pannasa nae Kannu E Tupu ke baꞌe Iesus ta i loangamalaga ta ina a sana ragau ngia.
12 Logo depois o Espírito Santo fez com que Jesus fosse para o deserto.
13 Na i ke mommo nga inaeala ka kaeme ka ri giaukaina lua, bae Satan ke amve. Ke mommo kala nga posi ra pinolo, ba anggelome keke ella te i.
13 Jesus ficou lá durante quarenta dias, sendo tentado por Satanás. Ali havia animais selvagens, e os anjos cuidavam de Jesus.
14 Ka ina re ngae Rom ke pulakale Ion nga pulakala tapu, nae Iesus ke loalu lakallo tae Galili ba ke pulimalaglage pangamologa e pe ae Nutu kanna.
14 Depois que João foi preso, Jesus seguiu para a região da Galileia e ali anunciava a boa notícia que vem de Deus.
15 Na ke rorole roma, “Kae ae Nutu pulia pala ikia e lele tapu bae Nutu kelangpatalingana ke lele kokoro. Minmina na miau ngaka pulivalakale baingamiau reke sosoali nge Nutu raguna, na nga lomiaupatokona ta pangamologa e pe e ta Nutu kelangpatalingana.”
15 Ele dizia:
16 Ka inae Iesus tatao nga Sivoli Ae Galili kaona, na i ke kele Saimon kala nga teiteikia ae Anru ka ineke tantamali ka po nga sivoli, ta ka ri ra maengekana.
16 Jesus estava andando pela beira do lago da Galileia quando viu dois pescadores. Eram Simão e o seu irmão André, que estavam no lago, pescando com redes.
17 Nae Iesus ke role kerea roma, “Onemea ngaka atu kurume iau, na nga bai ka miau ta miau ra maengekana reke raravu ragau.”
17 Jesus lhes disse:
18 Na ka panna laeala mana na ri keke kaꞌe pome ba keke loa kurumea Iesus.
18 Então eles largaram logo as redes e foram com Jesus.
19 Ka ine tao lagamuga muni nga inaeala, na ke kele Iems a i ae Sepeti tuna bae teiteikia ae Ion nga manang kala nga tamarea ineke saisaia pome.
19 Um pouco mais adiante Jesus viu outros dois irmãos. Eram Tiago e João, filhos de Zebedeu, que estavam no barco deles, consertando as redes.
20 Na ka pannasa mana nae Iesus ke kiu rea. Na keke kaꞌe tamarea ae Sepeti nga manang kala nga ra kumangngatulu ra i kolkoli rea, na keke loa kurumea Iesus.
20 Jesus chamou os dois, e eles deixaram Zebedeu, o seu pai, e os empregados no barco e foram com ele.
21 Na ri keke loalu ta maga kunna e bollau ae Kaperneam. Ba ka ina kae a Sabat lele, nae Iesus ke lu lakallo ta sinagog ba ke paturu ta pangalomatanange ragau reke momo nga inaeala.
21 Jesus e os discípulos chegaram à cidade de Cafarnaum, e, no sábado, ele foi ensinar na sinagoga .
22 Ba ka ineke longe pangalomatana ra kanna, na ri keke kallo raumana kurumea, Iesus ke sane palomatantana rea ma ra pangalomatanakana nga bangapagame. Ke sa. I ke palomatantana rea ma agau a kana ka gingginga mannangana.
22 As pessoas que o escutavam ficaram muito admiradas com a sua maneira de ensinar. É que Jesus ensinava com a autoridade dele mesmo e não como os mestres da Lei.
23 Ka kae laeala na agau te ora kannu e soali lupage ke mommo ngallo nga sinagog ae ri, ba i ke reli ka rolengana roma,
23 Então chegou ali um homem que estava dominado por um espírito mau. O homem gritou:
24 “Aekolong ae Iesus e ngae Nasaret! Ko bai ta maingamia ka mangng? Ko atu ta baingasoali mangng? Ka laumatana kone, ka one a agau e tupu orae Nutu baꞌe.”
24 — O que quer de nós, Jesus de Nazaré? Você veio para nos destruir? Sei muito bem quem é você: é o Santo que Deus enviou!
25 Avae Iesus ke sanggipite roma, “Rulu! Kaꞌe aekolong bo lelemalagapatalia!”
25 Então Jesus ordenou ao espírito mau:
26 Na kannu laeala e soali ke lulumatage agau laeala kaligi, na ke lelemalagapatalia ka relingana.
26 Aí o espírito sacudiu o homem com violência e, dando um grito, saiu dele.
27 Ba ragau kinung reke kele ollaeala keke kallo, na keke palibalaglaga rea roma, “Tar ikia? Ka i a pangalomatana a pau ora kana ka gingginga raumana! I ke bapage kannu reke sosoali, na keke longo te i mana.”
27 Todos ficaram espantados e diziam uns para os outros: — Que quer dizer isso? É um novo ensinamento dado com autoridade. Ele manda até nos espíritos maus, e eles obedecem.
28 Minmina nae Iesus kana turung ke loa bolvole ta iname kinung reke momo ngallo ngae Galili.
28 E a fama de Jesus se espalhou depressa por toda a região da Galileia.
29 Ka ineke lelemalaga nga sinagog tapu, na ka panna laeala mana, na keke loa kala nge Iems bae Ion, na keke lu lakallo ta bale ae Saimon riluae Anru.
29 Logo depois, Jesus, Simão, André, Tiago e João saíram da sinagoga e foram até a casa de Simão e de André.
30 Nae Saimon lonapengana ke enno ka soaling a mira isongpangana. Ba keke turu pakae Iesus ta avale laeala.
30 A sogra de Simão estava de cama, com febre. Assim que Jesus chegou, contaram a ele que ela estava doente.
31 Ka bainae Iesus ke loa te i, na ke rapite nga kamana ba ke kalaue ta i sigingpaga. Na mira isongpangana ke kaꞌe, ba i ke silae rea.
31 Ele chegou perto dela, segurou a mão dela e ajudou-a a se levantar. A febre saiu da mulher, e ela começou a cuidar deles.
32 Ka laio, ka ina kae barelu tapu, na keke atu ka ragau kinung ra karea soaling ba ragau ra kannu reke sosoali ke lupaga rea te Iesus.
32 À tarde, depois do pôr do sol , levaram até Jesus todos os doentes e as pessoas que estavam dominadas por demônios.
33 Ba ragau kinung re nga maga kunna laeala e bollau keke katukala nga bale laeala kaona.
33 Todo o povo da cidade se reuniu em frente da casa.
34 Nae Iesus ke papea ragau papatu ra karea soaling matantana, ba ke taomalage kannu papatu reke sosoali nga ragau. Ba kannu nginngina reke sosoali ka loreamatana roma, Iesus ka i a tai. Minmina na i ke parototokala rea ta ri nga manereasa pangamologa.
34 Jesus curou muitas pessoas de todo tipo de doenças e expulsou muitos demônios. Ele não deixava que os demônios falassem, pois eles sabiam quem Jesus era.
35 Ka sinro luluna ka ina osuguna tale, nae Iesus ke sigipaga e kaꞌe bale, na ke loa ta inte ta i momong mana me i. Ba ke kavkava te Nutu nga inaeala.
35 De manhã bem cedo, quando ainda estava escuro, Jesus se levantou, saiu da cidade, foi para um lugar deserto e ficou ali orando.
36 Nae Saimon kala nga balingana memena keke sissilia.
36 Simão e os seus companheiros procuraram Jesus por toda parte.
37 Ba ka ineke kalipa kia, na keke role kia roma, “Ragau kinung keke sissili one.”
37 Quando o encontraram, disseram: — Todos estão procurando o senhor.
38 Nae Iesus ke ala rea roma, “Ita ngaka loa ta inte toto—ta maga reke momo kokoro ta baina iau nga pulimalage pangamologa nga maga nginngina bole. Ta iau ka atu ta kumangng ka kumangng laeala.”
38 Jesus respondeu:
39 Minmina na i ke tao ta iname kinung ngallo ngae Galili, ba ke pulimalaglage pangamologa nga sinagog rae ri. Ba ke taomalaglage kannu reke sosoali nga ragau.
39 Jesus andava por toda a Galileia, anunciando o evangelho nas sinagogas e expulsando demônios.
40 Na agau te a kana ka soaling a kalangamugmugu ke atu te Iesus, na i ke pupu ka banungkiame ngamuga nge Iesus ba ke tanikale roma, “Ngaroma nga longangana, na one ka kanga ka gingginga ta pangalellepa iau.”
40 Um leproso chegou perto de Jesus, ajoelhou-se e disse: — Senhor, eu sei que o senhor pode me curar se quiser.
41 Nae Iesus ka lonananne raumana. Minmina na i ke kalaꞌe kamana ba ke kali kia, na ke role kia roma, “Ka laungana. Ka palellepa one.”
41 Jesus ficou com muita pena dele, tocou nele e disse:
42 Ba ka panna laeala mana, na soaling a kalangamugmugu ke kaꞌe ba mirana ke lelle.
42 No mesmo instante a lepra desapareceu, e ele ficou curado. Então Jesus o mandou embora.
43 Nae Iesus ke baꞌe ta i loanga bolvole ka pangamologangana e gingging te i roma,
43 — ausente —
44 “Sono ngo ture ollaekia e lele nge one ta agau te, ava ngo loa na ngo pakosining kone ta piris. Na ngo tunge tunga e nga mirang pengana base inae Moses bapage ragau re pala. Ngo kuma minmina ta baina ragau nga loreamatana roma, soaling ae one ke rongo tapu.”
44 — ausente —
45 Ava agau laeala ke sane longo te Iesus. Ke sa. I ke loa, na ke paturu ta turunge ollaeala e lele nge i ta ragau karolu re nga iname kalaoveka. Minmina nae Iesus ke sane totorong ta i taongalu ta maga kunna te e bollau nga ragau ragureame muni. Ke sa. Ke mommo ngapotu nga ina ra ragau ke sane momo ngi. Ba ragau keke pa nga iname kinung, na keke tatu te i.
45 Mas o homem começou a falar muito e espalhou a notícia. Por isso Jesus não podia mais entrar abertamente em qualquer cidade, mas ficava fora, em lugares desertos. E gente de toda parte vinha procurá-lo.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.