Lucas 9
Piunga Ba Bonga A Pau (MEE) vs NTLH
1 Nae Iesus ke kiukinunge Pana Tangulelu Ba Lua, na ke tunge gingginga ba giana ginggingngana te ri ta baina ri ngeke taomalage kannu reke sosoali nga ragau ba ngeke rongo ka soaling matantana.
1 Jesus chamou os doze discípulos e lhes deu poder e autoridade para expulsar todos os demônios e curar doenças.
2 Ba i ke ba rea ta pulingmalagange pangamologa e ta Nutu kelangapatalingana ba ta ri pangapenge ragau ra karea ka soaling.
2 Então os enviou para anunciarem o Reino de Deus e curarem os doentes.
3 Ba pala ta ri loanga, na i ke role kerea roma: “Miau sana ngaka loa ka oru re nga taonga basema: to e nga kalaunge taongamiaungana, ba bising, ba kaning, ba lollokanna. Ba sana ngaka paue lungapaga tetoto.
3 Ele disse:
4 Na nga ina miau ngaka lu nga bale te, na ngaka momo nga bale laeala ta nge lele ina miau ngaka kaꞌe maga kunna laeala e bollau.
4 Quando vocês entrarem numa cidade, fiquem na casa em que forem recebidos até irem embora daquele lugar.
5 Ava ngaroma ragau ke sane ngeke tagukama kamiau, na ngaka lulupatali ka magavusa nga kaemiau sianame nga ina miau ngaka kaꞌe maga kunna laeala e bollau. Ka la i a killa a panaunga te ri roma, keke baia bainga e soali.”
5 Mas, se forem mal recebidos, saiam logo daquela cidade. E na saída sacudam o pó das suas sandálias, como sinal de protesto contra aquela gente.
6 Ka baina barangalele rae Iesus kanna keke tutapu ta maga kenakena, ba keke pulimalaglage pangamologa ae Nutu kanna e pe. Ba keke papepea ragau nga iname kinung.
6 Os discípulos então saíram de viagem e andaram por todos os povoados, anunciando o evangelho e curando doentes por toda parte.
7 Nae Eroto a i e kapunu nga gavaman e ngae Rom nga inaeala ke longe pangamologa re ta oru nginngina rae Iesus ba barangalele ra kanna ke kumkuma ki. Ba i ka lonatangtang raumana kurumea, ragau palu keke rorole roma, Ion E Nga Pangamagoe ke sigipaga nga mateng na ke kumkuma ka oru nginngina.
7 Herodes, o governador da Galileia, ouviu falar de tudo o que estava acontecendo e ficou sem saber o que pensar. Pois alguns diziam que João Batista tinha sido ressuscitado,
8 Ba palu keke rorole roma, Ilaia ame mate pala ava ke lele muni. Ba palu muni keke rorole roma, agau te e toe Nutu kaona e mate pala ava ke mauli muni.
8 outros diziam que Elias tinha aparecido, e outros ainda que um dos antigos profetas havia ressuscitado.
9 Avae Eroto ke role roma, “Iau ka battote Ion ganna tapu. Ava tai ikia mannangana a iau longlonge oru kokorai ra i umma ki?” Minmina na i ke amva ta i kelange Iesus.
9 Mas Herodes disse: — Eu mesmo mandei cortar a cabeça de João. Quem será então esse homem de quem ouço falar essas coisas? E Herodes procurava ver Jesus.
10 Na ka ina aposel rae Iesus ke galiu, na keke ture oru ra ri ke kuma ki te Iesus. Na i ke loa kerea, ba keke kaꞌe maluame, na keke loa ta maga kunna e bollau a giana ngae Betsaira.
10 Os apóstolos voltaram e contaram a Jesus tudo o que haviam feito. Então ele os levou consigo, e foram sozinhos para o povoado de Betsaida.
11 Ava maluame ka loreamatana ka loangarea, na keke kutapu kurume rea. Nae Iesus ke tagukama kerea, ba ke pulimalage pangamologa e ta Nutu kelangapatalingana te ri. Ba i ke papea ragau re nge ri ra karea ka soaling.
11 Mas as multidões souberam disso e o seguiram. E Jesus os recebeu, falou a respeito do Reino de Deus e curou os que precisavam ser curados.
12 Na ka laio ina kae barelulu, na Pana Tangulelu Ba Lua keke loa te Iesus, na keke role kia roma, “Ngo baꞌe maluame ngeke loa nga baina ri ngeke sili karea kaning kalaoka ba mallerea nga kenong nga maga nginngina, ta ita kaka momo nga malle a sana kaning ngia.”
12 Estava anoitecendo, e por isso os doze apóstolos foram e disseram a Jesus: — Mande esta gente embora. Eles podem ir aos povoados e sítios que ficam por perto daqui e lá encontrarão o que comer e onde ficar, pois este lugar é deserto.
13 Avae i ke ala rea roma, “Miau ngaka tungu karea kaning.”
13 Mas Jesus respondeu: Os discípulos disseram: — Só temos cinco pães e dois peixes. O senhor quer que a gente vá comprar comida para toda esta multidão?
14 (Ba ka kae laeala na ke kela basema ra panung ka ri 5,000 keke momo.)
14 Estavam ali mais ou menos cinco mil homens. Jesus ordenou aos seus discípulos:
15 Ka baina barangalele ra kanna keke kuma minmina, na ri kinung keke tara.
15 Os discípulos obedeceram e mandaram que todos se sentassem.
16 Nae Iesus ke rave bereteme ka ri lima ba lea lua nginngina, na ke kelapatae ba ke kalapage Nutu. Na i ke regipale bereteme ba ke kole leame. Na ke tungu rea ta barangalele ra kanna ta ri tavoanga ki nga ragau.
16 Aí Jesus pegou os cinco pães e os dois peixes, olhou para o céu e deu graças a Deus por eles. Depois partiu os pães e os peixes e os entregou aos discípulos para que eles distribuíssem ao povo.
17 Na ragau kinung keke kani ba keke rongo ka loreanganame ka kaning laeala. Na barangalele rae Iesus kanna keke ravukinunge kaning kaloname reke kanilele rea, na keke paponue guratame ka ri tangulelu ba lua ki.
17 Todos comeram e ficaram satisfeitos, e os discípulos ainda encheram doze cestos com os pedaços que sobraram.
18 Ka kae te, na barangalele rae Iesus kanna keke momo kala nge i ka ina i kavkava mana me i. Minmina na i ke ballaga rea roma, “Maluame keke rorole roma, iau a tai?”
18 Certa vez Jesus estava sozinho, orando, e os discípulos chegaram perto dele. Então ele perguntou:
19 Na ri keke ale roma, “Palu keke rorole roma, Ion E Nga Pangamagoe ame mate ave mauli muni. Ba pattoto keke rorole romae Ilaia. Ba palu muni keke rorole roma, agau te e toe Nutu kaona ore mate pala ave mauli muni.”
19 Eles responderam: — Alguns dizem que o senhor é João Batista; outros, que é Elias; e outros, que é um dos
20 Nae Iesus ke ballaga rea bole roma, “Ava miau kakorong, kaka role roma, iau a tai?”
20 — E vocês? Quem vocês dizem que eu sou? — perguntou Jesus. Pedro respondeu: — O
21 Nae Iesus ke tunge pangamologa e gingging te ri ta ri nga manereasa turunge ollaeala ta ragau.
21 Então Jesus proibiu os discípulos de contarem isso a qualquer pessoa.
22 Ba ke role bole roma, “Agau Tuna ke la kaningmainge miralali papatu. Bae Iurame ravollalaukerea memena, ba re kapunu nga pirisme, ba ra pangalomatanakana nga bangapagame, ri nginngina kinung keke la tangunglelenge. Ba ragau ngeke balia, na nge mate. Ava nga kae a mologi ngarume nga matengana, na i ke la sigingpaga muni.”
22 E continuou:
23 Na i ke role ka barangalele ra kanna ba ta ragau kinung bole roma, “Ngaroma agau te nge bai ta atung kurume iau, na i nge bali ka gina ta i muni lonamatenganame ba nge rave maiskovu ae i ka kaeme kinung, na nge tataokurume iau.
23 Depois disse a todos:
24 Iau ka role minmina kurumea, agau e bai ta ravunglelenge i muni maulingngana ke la pangasanrea kia. Ava agau e pasanrea ka i muni maulingngana kurumea taongakurumengana kau ke la ravunglelenge maulingngana.
24 Pois quem põe os seus próprios interesses em primeiro lugar nunca terá a vida verdadeira; mas quem esquece a si mesmo por minha causa terá a vida verdadeira.
25 Iau ka role minmina kurumea, agau ke la ravunge taru, ngaroma i nge rave orume kinung reke pepe nga mogalo laekia e ngape sonrau, ava ngarume na i muni nge sanrea?
25 O que adianta alguém ganhar o mundo inteiro, mas perder a vida verdadeira e ser destruído?
26 Iau ka role minmina kurumea, agau a balenglengea ta turungpotange lopatokona ae i te iau ba ta pangamologa ra kanau sonrau, Agau Tuna ka la balenglengea ta agau laeala ngarume nga ine nge atu ngallo nga olamana ae i e toakala kala nga Tamana ba anggelo reke tupu lamarea e toakala.
26 Pois, se alguém tiver vergonha de mim e do meu ensinamento, então o Filho do Homem também terá vergonha dessa pessoa, quando ele vier na sua
27 Ava iau nga role kamiau ka kaomannmannangana roma, palu nge miau raka meisinsi ikia ke sane ke la mateng ta nge lele nga ina ri ke la kelange Nutu kelangpatalingana.”
27 Eu afirmo a vocês que estão aqui algumas pessoas que não morrerão antes de ver o
28 Na ka kaeme ka ri basema lima ba mologi ngarume nga Iesus pangamologangana nginngina, na i ke rave Pita, bae Ion, bae Iems kala nge i. Na ke loapatae nga kapangng te ta i kavang te Nutu.
28 Mais ou menos uma semana depois de ter dito essas coisas, Jesus levou Pedro, João e Tiago e subiu o monte para orar.
29 Ba ka ine kavkava, na mirana ka kelangana toto. Ba lungapaga rae i keke kavauvaunga raumana ba ka lamarea raumana.
29 Enquanto orava, o seu rosto mudou de aparência, e a sua roupa ficou muito branca e brilhante.
30 Na rapanung lua keke lele nga olamana e toakala, na keke pamolloga kala nge Iesus. Ba pana lua nginngina te ka i ae Moses ba te ka i ae Ilaia.
30 De repente, dois homens apareceram ali e começaram a falar com ele. Eram Moisés e Elias,
31 Keke pamolloga ta isura, nae Iesus la kange mogalo laekia e ngape nga ine nge mate ngae Ierusalem.
31 que estavam cercados por um brilho celestial. Eles falavam com Jesus a respeito da morte que, de acordo com a vontade de Deus, ele ia sofrer em Jerusalém.
32 Nae Pita kala nga balingana memena keke kenrarau. Ava ka ineke lala kerea, na keke kele Iesus lamanangana ba pana lua ineke maisinsi kala nge i.
32 Pedro e os seus companheiros estavam dormindo profundamente, mas acordaram e viram a glória de Jesus e os dois homens que estavam com ele.
33 Na ka ina pana lua nginngina ke bai ta kange Iesus, nae Pita ke role kia roma, “Avolau, ke pe ta mangng momong nakai. Mangng ka la pangamaisinge balvaleme ka ri mologi nga baina nga ningi te, bae Moses nga nena te, bae Ilaia nga nena te bole.” (Avae Pita ka sana lonamatana ka taru a i rorolea.)
33 Quando esses dois homens estavam se afastando de Jesus, Pedro disse: — Mestre, como é bom estarmos aqui! Vamos armar três barracas: uma para o senhor, outra para Moisés e outra para Elias. Pedro não sabia o que estava dizendo.
34 Ba ka ine pamolloga tale, na mumukua te ke lele ba ke gasipita rea. Ba keke matau ka ineke taolu kerea nga mumukua laeala.
34 Ele ainda estava falando, quando apareceu uma nuvem e os cobriu. Os discípulos ficaram com medo quando a nuvem desceu sobre eles.
35 Na kaling te ke lelemalaga nga mumukua laeala ka pangamologangana roma, “Aekolong ka i ae Tugu ora iau tore. Ngaka longo te i!”
35 E da nuvem veio uma voz, que disse: — Este é o meu Filho, o meu escolhido. Escutem o que ele diz!
36 Ka ina kaling laeala lele tapu, na keke kele Iesus ine momo mana me i. Na barangalele rae Iesus kanna keke malopite ollaeala mana nge ri, ba ke sane ke ture ollaeala a ri ke kele ta agau te ka kae nginngina.
36 Quando a voz parou, eles viram que Jesus estava sozinho. Os discípulos ficaram calados e naquela ocasião não disseram nada a ninguém sobre o que tinham visto.
37 Me ngangaila, nae Iesus kala nga pana mologi nginngina keke sopisigi nga kapangng. Na malua e bollau keke atu te i.
37 No dia seguinte eles desceram do monte, e uma grande multidão veio se encontrar com Jesus.
38 Na apanung te ngaliua nga malua laeala ke kiu te Iesus roma, “Apangalomatanakana, iau ka tanikala one ta ngo kalaue tugu, ta ka i a goe kena mana ae iau.
38 Aí um homem que estava no meio do povo começou a gritar: — Mestre, peço ao senhor pelo meu filho, o meu único filho!
39 Ka kae papatu na kannu te e soali ke umma ta ravungpitange, ba ka ina kannu laeala e soali nge rapite, na i nge reli bolvole. Ba kannu laeala nge tamali kia ka lulungmatagangana kia, na kaona mena e kavauvaunga nge olle. Ba kannu laeala e soali ke sane kakaꞌe, ba ke umma ta baingasoalinge raumana.
39 Um espírito mau o agarra, e, de repente, o menino dá um grito e começa a ter convulsões e a espumar pela boca. O espírito o maltrata e não o solta de jeito nenhum.
40 Ba iau ka tanikale barangalele ra kaning ta ri taongamalagange, ava ka sana karea gingginga.”
40 Já pedi aos discípulos do senhor que expulsassem o espírito mau, mas eles não conseguiram.
41 Nae Iesus ke ale roma, “Miau ra ragau raka momo sonrau, ka sana lopatokona nge miau, ba lomiaume ke sane ke tupu. Iau ka la momong kala nge miau pa pia muni? Ba ka la kalaungapaga miau pa pia? Atu ka tung nasai.”
41 Jesus respondeu: Então disse ao homem: — Traga o seu filho aqui.
42 Ka ina goe laeala lola te Iesus tale, na kannu e soali ke tamali kia ta mogalo ka lulungmatagangana kia. Avae Iesus ke sanggipite kannu laeala e soali, na goe laeala a panung ke pe. Nae Iesus ke tungugaliue te tamana.
42 Quando o menino estava chegando, teve um ataque, e o demônio o jogou no chão. Então Jesus deu uma ordem ao espírito mau, curou o menino e o entregou ao pai.
43 Ba ragau kinung keke kallo ka kelangareangana ka Nutu ginggingngana.
43 E todos ficaram admirados com o grande poder de Deus. Todos estavam admirados com o que Jesus fazia, e ele disse aos discípulos:
44 “Ngaka longo masi ta pangamologa laekia a iau la roleng ka miau kia. Ragau keke la ulonge Agau Tuna nga reke bai ta baingasoalinge kamareame.”
44 — Não esqueçam o que vou dizer a vocês: o
45 Ava barangalele ra kanna ka sana loreamatana ka pangamologangana laeala mirana. Ka sana loreamatana kurumea, Nutu ke pakoea nge ri ta baina ri sane ngeke longopatokone. Ba keke matautau ta ri balinglagapitange Iesus.
45 Mas eles não entenderam isso, pois o que essas palavras queriam dizer tinha sido escondido deles para que não as entendessem. E eles estavam com medo de fazer perguntas a Jesus sobre o assunto.
46 Na palingtete te ke lele ngaliua nga barangalele rae Iesus kanna ore ta tai e nge ri ka la i e kapunu.
46 Os discípulos começaram a conversar sobre qual deles era o mais importante.
47 Avae Iesus ka lonamatana ka lovaingana matana a taru ke momo ngallo nge ri. Minmina na i ke rave goe apanung ore sina, na ke pamaisia nga bavana.
47 Mas Jesus sabia o que eles estavam pensando. Então pegou uma criança e a pôs ao seu lado.
48 Na ke role kerea roma, “Agau a lonangatakale agau a sana giana basema goe tulaekia e sina ka lonangatakala iau. Ba agau a lonangatakala iau ka lonangatakale Nutu e ba iau bole. Agau e ulopisigia i muni ngape be kalaulaue miau kinung, agau laeala ka i e kapunu nge miau.”
48 Aí disse:
49 Nae Ion ke role roma, “Avolau, mangng ka kele agau te ore taomalaglage kannu reke sosoali ka gianga, ava i ke sane tatao kala nge mangng kurume one. Minmina na mangng ka role kia ta i nga manenasa kumangng ka ollaeala.”
49 João disse: — Mestre, vimos um homem que expulsa demônios pelo poder do nome do senhor, mas nós o proibimos de fazer isso porque ele não é do nosso grupo.
50 Avae Iesus ke ale roma, “Manemiausa bongakalange kurumea, agau e sane sanangkalkala miau ke kalaulau miau.”
50 Então Jesus disse a João e aos outros discípulos:
51 Na kae e ta Nutu ravungpataenge Iesus ta mallena nga tava ke lele kokoro, minmina na i ka lonangana mannangana ta i loanga tupu tae Ierusalem.
51 Como estava chegando o tempo de Jesus ir para o céu, ele resolveu ir para Jerusalém.
52 Ka baina i ke baꞌe ragau ka pangamologa pala ta maga kunna te e bollau ae ngae Sameriame ta baina ri kalingtupunge orume.
52 Então mandou que alguns mensageiros fossem na frente. No caminho eles entraram em um povoado da região de Samaria a fim de prepararem um lugar para ele.
53 Ava ragau re nga maga kunna laeala ke sane ke rave kurumea, i ka lonangana ta loanga tae Ierusalem.
53 Mas os moradores dali não quiseram receber Jesus porque viram que ele estava indo para Jerusalém.
54 Na ka ina barangalele lua ra kanna ae Iems bae Ion ke kele ollaeala, na ri pana lua keke ballage roma, “Avolau, ko matea ta mangnga nga bapage sia e ngailu nga tava, na nge atupisigi ta tonge ra kokorai?”
54 Quando os seus discípulos Tiago e João viram isso, disseram: — O senhor quer que a gente mande descer fogo do céu para acabar com estas pessoas?
55 Avae Iesus ke kampiliu, na ke sanggipite barangalele ra kanna nginngina.
55 Porém Jesus, virando-se para eles, os repreendeu.
56 Na ri keke loa ta maga kunna tetoto.
56 Então ele e os seus discípulos foram para outro povoado.
57 Na ka ineke tataokurumea pamau, na agau te ke role kae Iesus roma, “Iau ka la loangakurume one ta ina nge ngaetai ra one la loanga tao.”
57 Quando Jesus e os discípulos iam pelo caminho, um homem disse a Jesus: — Eu estou pronto a seguir o senhor para qualquer lugar onde o senhor for.
58 Nae Iesus ke ale roma, “Gauve ra pinolo ka karea malle ta ri momong ngi, ba manu reke lolo ka ginureame, avae Agau Tuna ka sana mallena ta pakenonge kunna ngia.”
58 Então Jesus disse:
59 Ba i ke role ka agau tetoto roma, “Atukurume iau.”
59 Aí ele disse para outro homem: Mas ele respondeu: — Senhor, primeiro deixe que eu volte e sepulte o meu pai.
60 Avae Iesus ke role kia roma, “Ragau reke mate ngeke talue ragau rae ri muni reke mate, ava one ngo loa na ngo pulimalage pangamologa e ta Nutu kelangpatalingana.”
60 Jesus disse:
61 Ba tetoto ke role roma, “Avolau, iau ka la loangakurume one, ava iau nga loa nga baina nga kelatape re nga balekaina ae iau ngana.”
61 Outro homem disse: — Eu seguirei o senhor, mas primeiro deixe que eu vá me despedir da minha família.
62 Nae Iesus ke ale ka pangateningkala roma, “Agau e loa ta kumangng ave kelkela lagarume tale, agau laeala ke sana sinakala ta i kumangng nga Nutu kelangpatalingana.”
62 Jesus respondeu:
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.