Lucas 7

Piunga Ba Bonga A Pau (MEE) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Na ka inae Iesus rongo ka pangamologa nga oru nginngina, na i ke taolu ta maga kunna e bollau ae Kaperneam.
1 Quando Jesus terminou de dizer tudo isso à multidão, entrou em Cafarnaum.
2 Na kelangpatali te e ngae Rom nga ra balingkana ka ri giaukaina lima ke momo nga maga laeala. Ba kelangpatali laeala akumangngatulu a kanna a i matea raumana ke soali, ba ke kokoro ta i mateng.
2 Naquela ocasião, um escravo muito estimado de um oficial romano estava enfermo, à beira da morte.
3 Na ka ine longe pangamologa e ta Iesus momongana nga maga, na i ke baꞌe Iurame ravollalaukerea palu te i ta ri roleng kia ta baina i atung na pangapenge akumangngatulu ae i.
3 Quando o oficial ouviu falar de Jesus, mandou alguns líderes judeus lhe pedirem que fosse curar seu escravo.
4 Minmina na ri keke loa eke lele nge Iesus, na keke tanikale roma, “Kelangpatali laeo ka i a agau e pe ta ngo kalaue.
4 Os líderes suplicaram insistentemente que Jesus socorresse o homem, dizendo: “Ele merece sua ajuda,
5 I ke matea Israelme kinung ba ke pamaisia sinagog ae mangng.”
5 pois ama o povo judeu e até nos construiu uma sinagoga”.
6 Ka bainae Iesus ke loa kala nge ri.
6 Jesus foi com eles, mas, antes de chegarem à casa, o oficial mandou alguns amigos para dizer: “Senhor, não se incomode em vir à minha casa, pois não sou digno de tamanha honra.
7 Ba ka sana iau a agau e pe ta iau atung te one bole. Ava one ngo role mana, na akumangngatulu ae iau nge pe.
7 Não sou digno sequer de ir ao seu encontro. Basta uma ordem sua, e meu servo será curado.
8 Iau ka role minmina ta ka iau a agau e momo ngape nga reke kelapatali te iau bole. Ba ka ra balingkana reke momo ngape nge iau. Minmina na ngaroma iau nga role ka te roma, ‘Ngo loa!’ na i nge longo mana. Ba nga role ka tetoto roma, ‘Ngo atu’ na i nge atu. Ba ngaroma iau nga role ka akumangngatulu ae iau te roma, ‘Ngo kuma ka ollaekia!’ na i nge kuma kia.”
8 Sei disso porque estou sob a autoridade de meus superiores e tenho autoridade sobre meus soldados. Só preciso dizer ‘Vão’, e eles vão, ou ‘Venham’, e eles vêm. E, se digo a meus escravos: ‘Façam isto’, eles fazem”.
9 Na ka inae Iesus longe pangamologa a kelangpatali laeala kanna, na pangamologa laeala ke pamagioe raumana. Minmina na i ke kelapiliu ba ke role ka maluame reke tataokurumea roma, “Iau nga role kamiau roma, iau ka sana kalipa ka te nga re ngae Israel ora lopatokona ae i bollau me aekia.”
9 Quando Jesus ouviu isso, ficou admirado. Voltou-se para a multidão que o seguia e disse: “Eu lhes digo a verdade: jamais vi fé como esta em Israel!”.
10 Ngarume na kelangpatali kolingana memena keke galiu ta bale, na keke kele kelangpatali akumangngatulu ae i ine pe tapu.
10 E, quando os amigos do oficial voltaram para a casa dele, encontraram o escravo em perfeita saúde.
11 Na ngarume isura nga kae nginngina, nae Iesus kala nga barangalele ra kanna ba maluame keke loa ta maga kunna te e bollau a giana nge Nen.
11 Logo depois, Jesus foi com seus discípulos à cidade de Naim, e uma grande multidão o seguiu.
12 Na ka ineke lele kokoro nga biunga e nga savanau e taliue maga kunna laeala e bollau, na ragau palu keke paupaue agau e mate lagapotu ta baina ri talunge. Agau laeala e mate naname ka nena goe kena mana, ba natale ke matepatalia bole. Na malua reke bollau keke ollekannu ka taningarea ba keke tatao kala nga avale ba tuna laeala e mate.
12 Quando ele se aproximou da porta da cidade, estava saindo o enterro do único filho de uma viúva, e uma grande multidão da cidade a acompanhava.
13 Ka inae Iesus kela rea, na i ka lonananne bagaru laeala ba ke role kia roma, “Sono ngo tani.”
13 Quando o Senhor a viu, sentiu profunda compaixão por ela. “Não chore!”, disse ele.
14 Minmina na i ke loa kokoro na ke kali ka oreke pakenolue lavusa ngia, ba reke paue lavusa keke maisisavele. Nae Iesus ke role roma “Goe laekolong a taulai, sigipaga!”
14 Então foi até o caixão, tocou nele e os carregadores pararam. E disse: “Jovem, eu lhe digo: levante-se!”.
15 Na goe laeala e mate ke sigipaga, na ke tara ba ke pamologa. Ka bainae Iesus ke baꞌe te naname ka maulingngana.
15 O jovem que estava morto se levantou e começou a conversar, e Jesus o devolveu à sua mãe.
16 Minmina na ragau kinung keke kallo ba keke kalapage Nutu ka rolengareangana roma, “Agau te e toe Nutu kaona e bollau raumana ikia e lele ngaliua nge ita!” Ba keke role bole roma, “Nutu ke atu ta ravunglelenge ragau rae i!”
16 Grande temor tomou conta da multidão, que louvava a Deus, dizendo: “Um profeta poderoso se levantou entre nós!” e “Hoje Deus visitou seu povo!”.
17 Minmina nae Iesus kana turung ke loa kalaoveka nga Iurame mogalo nga ri ba ta ina pattoto bole.
17 Essa notícia sobre Jesus se espalhou por toda a Judeia e seus arredores.
18 Na barangalele rae Ion kanna keke loa te i ka ine momo nga pulangkala, na keke turu pakia ka oru nginngina rae Iesus kumkuma ki. Nae Ion ke baꞌe barangalele rae i
18 Os discípulos de João Batista lhe contaram tudo que Jesus estava fazendo. Então João chamou dois de seus discípulos
19 ta ri balinglagange Iesus roma, “Ka one a agau laeala ae Nutu role pala ta i atung, o mangng nga ella ta tetoto?”
19 e os enviou ao Senhor, para lhe perguntar: “O senhor é aquele que haveria de vir, ou devemos esperar algum outro?”.
20 Na ka ina pana lua nginngina ke lele nge Iesus na keke role kia roma, “Ion E Nga Pangamagoe ke baꞌe omea ta balinglaga one roma, ‘Ka one a agau laeala ae Nutu role pala ta i atung, o mangng nga ella ta tetoto?’”
20 Os dois discípulos de João encontraram Jesus e lhe disseram: “João Batista nos enviou para lhe perguntar: ‘O senhor é aquele que haveria de vir, ou devemos esperar algum outro?’”.
21 Na ka kae laeala a ri pana lua ke lele nge Iesus, ka kae laeala bole nae Iesus ke papepea ragau ra karea ka soaling matantana, ba ra kannu reke sosoali ke momo nge ri. Ba i ke papea ra matarea kanname ke su, na keke kela muni.
21 Naquela mesma hora, Jesus curou muitas pessoas de suas doenças, enfermidades e espíritos impuros, e restaurou a visão a muitos cegos.
22 Minmina nae Iesus ke ale pangamologa ta ragau lua rae Ion roma, “Onemea ngaka loa, na ngaka turu te Ion ka oru kokorai ra iau kuma ki. Ngaka ture oru raka kela rea ba ka longo rea te i roma: Ragau ra matarea kanname ke su keke kelkela, ba ra kaereame ke mate keke tataotupu. Ba ragau ra kalangamugmugu lele nge ri keke pepe, ba ragau ra longareame ke rutu keke longlongo. Ba reke mate keke mauli muni, ba ragau ra sillolo keke longlonge pangamologa e pe.
22 Em seguida, disse aos discípulos de João: “Voltem a João e contem a ele o que vocês viram e ouviram: os cegos veem, os aleijados andam, os leprosos são purificados, os surdos ouvem, os mortos são ressuscitados e as boas-novas são anunciadas aos pobres”.
23 Ba agau e sane kaꞌe lonapatokonangana te iau nga ine kele kumangng ra kanau nga lonasereng.”
23 E disse ainda: “Felizes são aqueles que não se sentem ofendidos por minha causa”.
24 Na ka ina ragau lua nginngina rae Ion ke loa ka pangamologa alangana te Ion tapu, nae Iesus ke ture Ion ta maluame roma, “Ka ina miau ka loa ta kelange Ion nga ina a sana ragau ngia, na miau kaka loa ta kelange taru? Kaka loa ta kelange agau te e sane gingging basema pailli launa ina bovole isomatagtage ae?
24 Depois que os discípulos de João saíram, Jesus começou a falar a respeito dele para as multidões: “Que tipo de homem vocês foram ver no deserto? Um caniço que qualquer brisa agita?
25 Ngaroma nge sa, na miau kaka loa ta kelange taru? Kaka loa ta kelange agau e lupage lungapaga e pe raumana ae? Ke sa. Ngaka kele. Ragau reke lupage lungapaga reke pepe raumana ba ragau reke tamali ka lollokanna papatu kurumea oru ra sana purea keke mommo nga bale nga kelangpatalime.
25 Afinal, o que esperavam ver? Um homem vestido com roupas caras? Não, quem veste roupas caras e vive no luxo mora em palácios.
26 Ava kaka loa ta kelange taru mannangana? Kaka loa ta kelange agau te e toe Nutu kaona ae? Iii, iau nga role kamiau roma, miau kaka loa ta kelange agau te e toe Nutu kaona. Ba kaka kele agau te e bollau raumana nga agau te e toe Nutu kaona.
26 Acaso procuravam um profeta? Sim, ele é mais que profeta.
27 Ion ka i a agau laeala a ri ke paꞌe pangamologa te nga Lau Ae Nutu Kanna pala ore role roma:
27 João é o homem ao qual as Escrituras se referem quando dizem: ‘Envio meu mensageiro adiante de ti, e ele preparará teu caminho à tua frente’.
28 “Iau nga role kamiau roma, nga mogalo laekia e ngape Ion giana ke bollau raumana nga ragau kinung giareame. Ava agau a giana sina bavakena nge Nutu kelangpatalingana nga tava ke bollau nge Ion.”
28 Eu lhes digo: de todos que nasceram de mulher, nenhum é maior que João Batista. E, no entanto, até o menor no reino de Deus é maior que ele”.
29 Na ka ina ragau kinung ba ragau reke raravukinunge takisme ke longe Iesus pangamologangana laeala, na keke role roma “Nutu baingana ke pe.” Ri keke role minmina kurumea, pala na ri keke loa te Ion ta i pangamagoe rea.
29 Todos que ouviram as palavras de Jesus, até mesmo os cobradores de impostos, concordaram que o caminho de Deus era justo, pois tinham sido batizados por João.
30 Avae Parisiome ba ra lomatanakana ka bangapagame ba bainga rae Iurame ka sana omorea ta Ion nge pamagoe rea. Ba ollaeala ke pakosining roma, ri ke sane ke matea Nutu kumangngana nge ri.
30 Os fariseus e mestres da lei, no entanto, rejeitaram o propósito de Deus para eles, pois recusaram o batismo de João.
31 Bae Iesus ke role bole roma, “Iau ka la maingamia ka tongau ka ragau reke momomauli sonrau? Ba ka baingarea ma taru?
31 “Assim, a que posso comparar o povo desta geração?”, perguntou Jesus.
32 Ri ka tongarea kena ma ragoeme reke tattara nga malle nga banga ka kaning, ba keke kikiu ta goe pattoto ka rolengarea kerea roma,
32 “Como posso descrevê-los? São como crianças que brincam na praça. Queixam-se a seus amigos: ‘Tocamos flauta, e vocês não dançaram, entoamos lamentos, e vocês não choraram’.
33 Iau ka role minmina kurumea, ka inae Ion E Nga Pangamagoe atu, na i ke kuriri ta kaning ba ke sane innue uain. Na miau kaka roma, ‘Kannu e soali te ke momo nge i!’
33 Quando João Batista apareceu, não costumava comer e beber em público, e vocês disseram: ‘Está possuído por demônio’.
34 Sonrau nae Agau Tuna ke atu ba ke kaninnia kaning ba ke innue uain. Na miau kaka rorole roma, ‘Ngaka kele agau laeala! Ka i agau a kaningkana ba inung uainkana. Ba ka i a raravungkinung takismekana ba ragau re sane ke lolakurumea bangapagame kolingngarea te.’
34 O Filho do Homem, por sua vez, come e bebe, e vocês dizem: ‘É comilão e beberrão, amigo de cobradores de impostos e pecadores’.
35 Ava iau nga role kamiau roma, ragau ra loreamatana ka lomatana e pe keke la pangakosining ka lomatana laeala ae ri ka baingareame.”
35 Mas a sabedoria é comprovada pela vida daqueles que a seguem.”
36 Ka kae te, nae Parisio a giana nge Saimon ke ba te Iesus ta i atung ta kaning. Minmina nae Iesus ke loa ta bale ae i, na ke tara ka bongapaikalanganakia ta kaning.
36 Um dos fariseus convidou Jesus para jantar. Jesus foi à casa dele e tomou lugar à mesa.
37 Na avale te a pamau luana ke mommo nga maga kunna laeala e bollau.
37 Quando uma mulher daquela cidade, uma pecadora, soube que ele estava jantando ali, trouxe um frasco de alabastro contendo um perfume caro.
38 Ba avale laeala ke longe inae Iesus mommo be kaninni nga bale ae Parisio. Minmina na i ke loa ka saulang a koina lolo. Na ke lu ta bale ba ke maisi ngarume nge Iesus kaename. Na i ke tantani ba matana kanna mena ke pupupai nge Iesus kaename. Minmina na i ke taupunpunu rea ka gilina bulvunna ba ke kalapitpite kaona nga ri be lingilolo rea ka saulang a koina lolo.
38 Em seguida, ajoelhou-se aos pés de Jesus, chorando. As lágrimas caíram sobre os pés dele, e ela os secou com seu cabelo; e continuou a beijá-los e a derramar perfume sobre eles.
39 Ava ka inae Parisio laeala e ba te Iesus kele ollaeala, na i ka lonagomello roma, “Ngaroma aekia nga i a agau te e toe Nutu kaona, na i nga lonamatana roma tai ke kali kia. Ba nga lonamatana roma ka i a avale matana a baingana maimia.”
39 Quando o fariseu que havia convidado Jesus viu isso, disse consigo: “Se este homem fosse profeta, saberia que tipo de mulher está tocando nele. Ela é uma pecadora!”.
40 Nae Iesus ka lonamatana ka lonagomellongana, na ke ale ka rolengana kia roma, “Saimon, iau ka bai ta roleng kone ka otte.”
40 Jesus disse ao fariseu: “Simão, tenho algo a lhe dizer”. “Diga, mestre”, respondeu Simão.
41 Nae Iesus ke panana te i roma, “Ka kae te pala na ragau lua keke rave lollokanna palu nga agau te a kanna ka lollokanname. Te ke rave lollokanna ka ri giaukaina lima, ba te ke rave tangulelu mana. Na agau laeala a kanna ka lollokanname ke momalla ta alangareangana.
41 Então Jesus lhe contou a seguinte história: “Um homem emprestou dinheiro a duas pessoas: quinhentas moedas de prata a uma delas e cinquenta à outra.
42 Ava ka sana kanrea lollokanna ta ri pana lua alanga rea te i. Minmina na agau laeala ke osurure lollokanna nginngina ra ri pana lua ke ravu rea nge i. Ava ka bai ta balinglaga one roma, tai e nge ri pana lua sonrau ke materaumane agau laeala a kanna ka lollokanname?”
42 Como nenhum dos devedores conseguiu lhe pagar, ele generosamente perdoou ambos e cancelou suas dívidas. Qual deles o amou mais depois disso?”.
43 Nae Saimon ke ale balinglagangana roma, “Iau ka roma, agau eke osurure kanna ka lollokanna e bollau nanguni.”
43 Simão respondeu: “Suponho que aquele de quem ele perdoou a dívida maior”. “Você está certo”, disse Jesus.
44 Ka bainae Iesus ke kelapiliu ta avale laeala na ke role kae Saimon roma, “Ko kele avale laekia? Iau ka lu ta bale ae one. Na one ko sano tunge me ta mumunge kaegu kurumea bainga ae ita, ava avale laekia ke mume kaegu ka matana kanna mena. Ba i ke taupunu rea ka gilina bulvunna.
44 Então voltou-se para a mulher e disse a Simão: “Veja esta mulher ajoelhada aqui. Quando entrei em sua casa, você não ofereceu água para eu lavar os pés, mas ela os lavou com suas lágrimas e os secou com seus cabelos.
45 Ba one ko sano tagukao kau nga ragugu kurumea bainga ae ita, ava ngo kele avale laekia ke kalapitpite kaona nga kaegume tale.
45 Você não me cumprimentou com um beijo, mas, desde a hora em que entrei, ela não parou de beijar meus pés.
46 Ba bole one ko sano lingilole kurugu ka saulang kurumea bainga ae ita e nga silaenga, ava avale laekia ke lingilole kaegume ka saulang a koina lolo.
46 Você não me ofereceu óleo para ungir minha cabeça, mas ela ungiu meus pés com um perfume raro.
47 Minmina na iau nga role kone roma, avale laekia matengraumanangana e bollau ke pakosining roma, Nutu ke osurure baingana papatu reke sosoali tapu. Ava agau a Nutu osurure baingana tutuna reke sosoali ka kana ka matengraumanangana e sina mana.”
47 “Eu lhe digo: os pecados dela, que são muitos, foram perdoados e, por isso, ela demonstrou muito amor por mim. Mas a pessoa a quem pouco foi perdoado demonstra pouco amor”.
48 Nae Iesus ke role ka avale laeala roma, “Iau ka osurure baingangame reke sosoali.”
48 Então Jesus disse à mulher: “Seus pecados estão perdoados”.
49 Na ragau pattoto reke tattara nga pala keke palirole kerea roma, “Tai ikia, ka baina i ke roma i e osurure bainga reke sosoali?”
49 Os homens que estavam à mesa diziam entre si: “Quem é esse que anda por aí perdoando pecados?”.
50 Avae Iesus ke role ka avale laeala roma, “Lopatokona ae one ke ravulele one, minmina na ngo loa ka longopengana.”
50 E Jesus disse à mulher: “Sua fé a salvou. Vá em paz”.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.