Lucas 4

Piunga Ba Bonga A Pau (MEE) vs NVI

Sair da comparação
NVI Nova Versão Internacional
1 Ngarume ngae Iesus pangamagoengana nga Me Ae Ioran, na i ke galiu bae Kannu E Tupu ke ponu nge i. Minmina nae Kannu E Tupu ke taoamuga kia ta ina a sana ragau ngia.
1 Jesus, cheio do Espírito Santo, voltou do Jordão e foi levado pelo Espírito ao deserto,
2 Na i ke momo nga inaeala ka kaeme ka ri giaukaina lua, nae Satan ke amve ta i pupunga nga avanga. Ba i ke sane kaninnia otte ka kae nginngina, na ka matekana.
2 onde, durante quarenta dias, foi tentado pelo diabo. Não comeu nada durante esses dias e, ao fim deles, teve fome.
3 Nae Satan ke role kia roma, “Ngaroma one ae Nutu tuna, na ngo role ka lollo laekia ta i leleng i a beret.”
3 O diabo lhe disse: "Se você é o Filho de Deus, mande a esta pedra que se transforme em pão".
4 Avae Iesus ke ale pangamologa te i roma, “Keke paꞌe pangamologa nga Lau Ae Nutu Kanna e role roma,
4 Jesus respondeu: "Está escrito: ‘Nem só de pão viverá o homem’ ".
5 Nae Satan ke taoamuga kia lakailu ta ina e ngailu raumana, na ke pakosininge bolvole mana ka kelangpatalime kinung onre nga mogalo laekia e ngape.
5 O diabo o levou a um lugar alto e mostrou-lhe num relance todos os reinos do mundo.
6 Ba i ke role kia roma, “Iau ka la tungnge kelangpatalime ginggingngareame ba kelangareangana reke pepe raumana te one. Oru kokorai kinung ka oru nga iau tapu. Minmina na ka la tunga rea te tai a iau matea ta tunga rea te i.
6 E lhe disse: "Eu lhe darei toda a autoridade sobre eles e todo o seu esplendor, porque me foram dados e posso dá-los a quem eu quiser.
7 Minmina na ngaroma one ngo kalapaga iau, na oru kokorai nga kang ki kinung.”
7 Então, se você me adorar, tudo será seu".
8 Nae Iesus ke ale pangamologa te i roma, “Keke paꞌe pangamologa nga Lau Ae Nutu Kanna e role roma,
8 Jesus respondeu: "Está escrito: ‘Adore o Senhor, o seu Deus e só a ele preste culto’".
9 Nae Satan ke taoamuga kia, ba ke role ta i meising nga tempel kunna tomona. Na ke role kia roma, “Ngaroma one ae Nutu tuna, na ngo tugutaopisigi lagape
9 O diabo o levou a Jerusalém, colocou-o na parte mais alta do templo e lhe disse: "Se você é o Filho de Deus, jogue-se daqui para baixo.
10 ta keke paꞌe pangamologa nga Lau Ae Nutu Kanna e role roma,
10 Pois está escrito: ‘Ele dará ordens a seus anjos a seu respeito, para lhe guardarem;
11 ba
11 com as mãos eles os segurarão, para que você não tropece em alguma pedra’".
12 Nae Iesus ke ale pangamologa te i roma, “Keke role roma,
12 Jesus respondeu: "Dito está: ‘Não ponha à prova o Senhor, o seu Deus’".
13 Na ka inae Satan rongo ta avange Iesus ka avanga matantana tapu, na i ke kaꞌe ka lonatunagomengana roma, “Ngarume ka kae tetoto, na iau ka la avange muni.”
13 Tendo terminado todas essas tentações, o diabo o deixou até ocasião oportuna.
14 Nae Iesus ke galiu ta ine ngae Galili, ba Kannu E Tupu ginggingngana ke momo nge i. Minmina na kana turung ke loa kalaoveka nga inaeala bavakena.
14 Jesus voltou para a Galiléia no poder do Espírito, e por toda aquela região se espalhou a sua fama.
15 Na i ke palomatantana nga sinagogme, ba ragau kinung keke kalapagpage giana.
15 Ensinava nas sinagogas, e todos o elogiavam.
16 Ngarume na i ke loa ta magapuna ae i ae Nasaret. Ba ka kae a Sabat, na i ke lu lakallo ta sinagog kurumea Iurame baingareangana te. Na ke maisi ta patonge pangamologame nga Lau Ae Nutu Kanna.
16 Ele foi a Nazaré, onde havia sido criado, e no dia de sábado entrou na sinagoga, como era seu costume. E levantou-se para ler.
17 Ba ka ina akalaungapagakana nga sinagog tunge lau a agau e toe Nutu kaona ae Aisaia paꞌe pala te i, na i ke sasapole ba ke kalipa ka malle nga pangamologa ore role roma:
17 Foi-lhe entregue o livro do profeta Isaías. Abriu-o e encontrou o lugar onde está escrito:
18 “Kannu E Tupu ke puli iau, minmina na i ke momo kala nge iau.
18 "O Espírito do Senhor está sobre mim, porque ele me ungiu para pregar boas novas aos pobres. Ele me enviou para proclamar liberdade aos presos e recuperação da vista aos cegos, para libertar os oprimidos
19 ba ta turunglomatana roma, pesingmatana orae Nutu matea ragau kia ke lele tapu.”
19 e proclamar o ano da graça do Senhor".
20 Minmina nae Iesus ke lulugaliue lau ta tungagaliunge ta barangalele, na ke tara. Ba ragau reke momolu nga sinagog keke kelananne.
20 Então ele fechou o livro, devolveu-o ao assistente e assentou-se. Na sinagoga todos tinham os olhos fitos nele;
21 Na i ke paturu ta pangamologa te ri roma, “Ka iau a pangamologa laekia ae miau ka longe sonrau mirana mannangana.”
21 e ele começou a dizer-lhes: "Hoje se cumpriu a Escritura que vocês acabaram de ouvir".
22 Minmina na keke pamologa masi te i, ba keke magio nga pangamologa reke pepe nga ine pulimalaga rea nga kaona. Ba keke role roma “Aekia ka i ae Iosep tuna, ava ke meimia na i ke role ta i bainge oru nginngina reke bollalau?”
22 Todos falavam bem dele, e estavam admirados com as palavras de graça que saíam de seus lábios. Mas perguntavam: "Não é este o filho de José? "
23 Minmina na i ke role kerea roma, “Miau kaka la baingarolenge kau roma, ‘Apangapemirakana, one mana me one ngo pape one! One ngo kuma nakai nga magapuna ae one ta mangng ka longotape kumangng a one kuma kia ngae Kaperneam.’”
23 Jesus lhes disse: "É claro que vocês me citarão este provérbio: ‘Médico, cura-te a ti mesmo! ’ Faze aqui em tua terra o que ouvimos que fizeste em Cafarnaum".
24 Ba i ke role kerea bole roma, “Iau nga role kamiau ka kaomannmannangana roma, ragau re nga magapuna ae agau e toe Nutu kaona keke la tangunglelenge pangamologa ra kanna.
24 Continuou ele: "Digo-lhes a verdade: Nenhum profeta é aceito em sua terra.
25 Ka la roleng kamiau ka kaomannmannangana roma, ka kae laeala pala e nga agau e toe Nutu kaona ae Ilaia, na ragau papatu ra ri ra bagaru keke momo ngae Israel. Ba bole, ka kae laeala na kue ke sane tugu ka pesingmatana mologi ba inna lima ba kena. Ba osangana e bollau ke lele.
25 Asseguro-lhes que havia muitas viúvas em Israel no tempo de Elias, quando o céu foi fechado por três anos e meio, e houve uma grande fome em toda a terra.
26 Avae Nutu ke sane baꞌe Ilaia ta i kalaunge agau te ae ngae Israel. Ke sa. I ke baꞌe ta avale te mana a i a bagaru e balakala ngae Serepat nga ine ngae Sairon.
26 Contudo, Elias não foi enviado a nenhuma delas, senão a uma viúva de Sarepta, na região de Sidom.
27 Minmina bole ka kae e nga agau e toe Nutu kaona ae Elaisa, na ragau papatu ra soaling a kalangamugmugu lele nge ri keke momo ngae Israel. Ava te e nge ri ke sana soaling ae i rongo. Kana kae Neman mana me i e ngae Siria.”
27 Também havia muitos leprosos em Israel no tempo de Eliseu, o profeta; todavia, nenhum deles foi purificado: somente Naamã, o sírio".
28 Na ka ina ragau karolu reke momo ngallo nga sinagog ke longe pangamologa laeala, na keke mate ka iukereangana kia.
28 Todos os que estavam na sinagoga ficaram furiosos quando ouviram isso.
29 Na keke sigipaga, na keke taomalage nga maga kunna laeala e momo nga manumautuna te nga ina i a mantapu, ta baina ri bongapisiginge lagape.
29 Levantaram-se, expulsaram-no da cidade e o levaram até ao topo da colina sobre a qual fora construída a cidade, a fim de atirá-lo precipício abaixo.
30 Ava ke sa, i ke tao ngaliua nge ri mana na ke loa.
30 Mas Jesus passou por entre eles e retirou-se.
31 Ngarume nae Iesus ke tuttapupisigi tae Kaperneam, ka i a maga kunna te e bollau nga ine ngae Galili. Na i ke potpote ragau ka kae e nga pannang eke patoe ka “Sabat”.
31 Então ele desceu a Cafarnaum, cidade da Galiléia, e, no sábado, começou a ensinar o povo.
32 Ba pangamologangana ka kana ka gingginga, minmina na ragau keke longe ba keke kallo raumana.
32 Todos ficavam maravilhados com o seu ensino, porque falava com autoridade.
33 Na agau te ora kannu e soali momolu nge i ke mommo ngallo nga bale a sinagog, ba i ke reli ka rolengana roma,
33 Na sinagoga havia um homem possesso de um demônio, de um espírito imundo. Ele gritou com toda a força:
34 “Aekolong ae Iesus e ngae Nasaret! Ko bai ta maingamia ka mangng? Ko atu ta baingasoali mangng? Ka laumatana kone, ka one a agau e tupu orae Nutu baꞌe.”
34 "Ah! que queres conosco, Jesus de Nazaré? Vieste para nos destruir? Sei quem tu és: o Santo de Deus! "
35 Avae Iesus ke sanggipite roma, “Rulu! Kaꞌe aekolong bo lelemalagapatalia!” Na ka ina kannu e soali tamalipisigi ka agau laeala ngaliua nga ragau, na i ke lelemalagapatalia ba ke sane meimia tekia.
35 Jesus o repreendeu, e disse: "Cale-se e saia dele! " Então o demônio jogou o homem no chão diante de todos, e saiu dele sem o ferir.
36 Minmina na ragau kinung keke kallo raumana ba keke palibalaglaga rea roma, “Pangalomatana ba gingginga matana e meimia ikia ka baina agau laekia ke role ka kannu e soali na ke lelemalaga?”
36 Todos ficaram admirados, e diziam uns aos outros: "Que palavra é esta? Até aos espíritos imundos ele dá ordens com autoridade e poder, e eles saem! "
37 Minmina nae Iesus kana turung ke loa kalaoveka ta iname kinung.
37 E a sua fama se espalhava por toda a região circunvizinha.
38 Ngarume nae Iesus ke sigipaga ba ke kaꞌe sinagog, na ke loa e lu nga bale ae Saimon. Nae Saimon lonapengana ke soali ka soaling a mira isongpangana, ba keke ballage Iesus ta i kalaunge avale laeala.
38 Jesus saiu da sinagoga e foi à casa de Simão. A sogra de Simão estava com febre alta, e pediram a Jesus que fizesse algo por ela.
39 Minmina nae Iesus ke silopite maling ba ke sanggipite soaling laeala, na soaling ke kapatalia. Ba ka pannasa, na avale laeala ke sigipaga na ke silae rea.
39 Estando ele em pé junto dela, inclinou-se e repreendeu a febre, que a deixou. Ela se levantou imediatamente e passou a servi-los.
40 Na ka ina kae baretapu, na ragau keke atu ka ra karea ka soaling matmatana te Iesus. Na i ke pulipaia kamana nga ri kinung kenakena ba ke pape rea.
40 Ao pôr-do-sol, o povo trouxe a Jesus todos os que tinham vários tipos de doenças; e ele os curou, impondo as mãos sobre cada um deles.
41 Ba ragau papatu ra kannu reke sosoali ke momolu nge ri, kannu nginngina keke lelemalagapatali rea. Ba kannu nginngina ka loreamatana roma Iesus ka i ae Karais, minmina na keke rereli ka rolengarea roma, “Ka one ae Nutu Tuna!” Avae Iesus ke sanggipita rea ta manereasa pangamologa.
41 Além disso, de muitas pessoas saíam demônios gritando: "Tu és o Filho de Deus! " Ele, porém, os repreendia e não permitia que falassem, porque sabiam que ele era o Cristo.
42 Ngarume, ka kae tetoto ka kae marara, nae Iesus ke kaꞌe inaeala ba ke loa ta malle a oruvolo ngia ta baina i kavang. Minmina na ragau keke sissilia ta keke lele nga inaeala a i momo ngia. Na keke avarole kia ta i manenasa kanga rea.
42 Ao romper do dia, Jesus foi para um lugar solitário. As multidões o procuravam, e, quando chegaram até onde ele estava, insistiam que não as deixasse.
43 Ava i ke role kerea roma, “Iau nga pulimalage pangamologa e pe ore ta Nutu kelangapatalingana nga maga kunna pattoto bole, ta Nutu ke ba iau nasai ta kumangng ka kumangnga laeala.”
43 Mas ele disse: "É necessário que eu pregue as boas novas do Reino de Deus noutras cidades também, porque para isso fui enviado".
44 Minmina na i ke pulimalaglage pangamologa nga sinagogme kinung nga porovins e ngae Iurea.
44 E continuava pregando nas sinagogas da Judéia.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 4, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.