Lucas 14

Piunga Ba Bonga A Pau (MEE) vs ARA

Sair da comparação
ARA Almeida Revista e Atualizada 1993
1 Ka kae te a Sabat, nae Iesus ke momo ta kaning nga bale a agau te e kapunu e kelapatali ta Parisiome. Na Parisio laeala kala nga kolingana memena keke ella te Iesus ta baina ri turungpaga kana ngaroma i nge baia otte e soali nga ragureame.
1 Aconteceu que, ao entrar ele num sábado na casa de um dos principais fariseus para comer pão, eis que o estavam observando.
2 Ka kae laeala na agau te a kana ka soaling a mira lungana ke momo bole ngamuga nge Iesus raguna.
2 Ora, diante dele se achava um homem hidrópico.
3 Minmina nae Iesus ke ballage Parisiome kala nga ra lomatanakana ka bangapagame roma, “Ke parototokala ta pangapenge agau ka kae a Sabat, o ke sa?”
3 Então, Jesus, dirigindo-se aos intérpretes da Lei e aos fariseus, perguntou-lhes: É ou não é lícito curar no sábado?
4 Ava ri keke rulu mana, ka bainae Iesus ke pulipaia kamana nga agau laeala ba ke papea mirana. Na ke baꞌe e lao.
4 Eles, porém, nada disseram. E, tomando-o, o curou e o despediu.
5 Na ke ballaga rea roma, “Ngaroma agau te e nge miau goe ae i o posi ae i a marana nge pullu lakallo ta lulu lona ka kae a Sabat, na agau laeala ke la loanga bolvole ta utungpataenge, o ke sa?”
5 A seguir, lhes perguntou: Qual de vós, se o filho ou o boi cair num poço, não o tirará logo, mesmo em dia de sábado?
6 Na ri ke sane ke rolea inte.
6 A isto nada puderam responder.
7 Bae Iesus ke kele ragau ineke rarave malle ra alangpaga nga pala, na i ke role kerea ka pangateningkala laekia roma:
7 Reparando como os convidados escolhiam os primeiros lugares, propôs-lhes uma parábola:
8 “Nga ina agau nge baia kaning e bollau e nga palingravung rea, na one sano ngo tara nga tarangapai a alangpaga. Ta nga sana longmatana roma, kaning tamana ke ba bole ta agau e bollau raumana nge one, o ke sa.
8 Quando por alguém fores convidado para um casamento, não procures o primeiro lugar; para não suceder que, havendo um convidado mais digno do que tu,
9 Na ngaroma minmina na agau e ba te one nge atu na nge role kone roma, ‘Ngo tunge tarangapai laekolong te aekia.’ Na one ala nga balenglenge one nga ina one tara ngape.
9 vindo aquele que te convidou e também a ele, te diga: Dá o lugar a este. Então, irás, envergonhado, ocupar o último lugar.
10 Ava ka ina agau nge ba te one, na one ngo tara ngape nga baina kaning tamana laeala nge atu na nge role kone roma, ‘Koli, ngo tarapai lakailu ta tarangapai e pe.’ Minmina na ala nga one a alangpaga nga kolingang pattoto.
10 Pelo contrário, quando fores convidado, vai tomar o último lugar; para que, quando vier o que te convidou, te diga: Amigo, senta-te mais para cima. Ser-te-á isto uma honra diante de todos os mais convivas.
11 Agau a i muni ulopataea giana sonrau, nae Nutu ke la ulongpisiginge ngarume. Ba bole agau e ulopisigia i muni giana sonrau, nae Nutu ke la ulongpataenge ngarume.”
11 Pois todo o que se exalta será humilhado; e o que se humilha será exaltado.
12 Nae Iesus ke role ka agau laeala e ba te i ta kaning roma, “Nga ina one ngo baia kaning e ka kae luana o ka laio, na sano ngo ba ta kolingang memena, ba tataokone memena, ba teiteikone memena, ba rakone memena, ba ta ra kilipukana. Ngaroma one ngo kuma minmina ba ngaroma ri ngeke bagaliu te one, na one alo rave kurung tapu.
12 Disse também ao que o havia convidado: Quando deres um jantar ou uma ceia, não convides os teus amigos, nem teus irmãos, nem teus parentes, nem vizinhos ricos; para não suceder que eles, por sua vez, te convidem e sejas recompensado.
13 Ava nga ina one ngo baia kaning e bollau, na ngo ba ta ragau ra sillolo, ba ra mirareame ke soali, ba ra mirareame ke mate, ba ta ragau ra matarea kanreame ke su,
13 Antes, ao dares um banquete, convida os pobres, os aleijados, os coxos e os cegos;
14 nga bainae Nutu nge kavitulu one. Ka kaomanna, ri ka sana karea kaning ta ri alange kaning ae one sonrau. Ava ngarume, ka kae a reke mate ra baingareame ke tupu ngeke sigipaga nga mateng, na nga kae laeala mana nae Nutu ke la tungnge alanga e pe te one.”
14 e serás bem-aventurado, pelo fato de não terem eles com que recompensar-te; a tua recompensa, porém, tu a receberás na ressurreição dos justos.
15 Na ka ina agau te e tattara kala nge Iesus nga pala ke longe pangamologa laeala na i ke role kae Iesus roma, “Ragau reke la kaning nga kaning e bollau ngallo nga Nutu kelangpatalingana nga loreasereng.”
15 Ora, ouvindo tais palavras, um dos que estavam com ele à mesa, disse-lhe: Bem-aventurado aquele que comer pão no reino de Deus.
16 Nae Iesus ke ale ka pangateningkala roma, “Ka agau te ore bai ta kumangng ka kaning e bollau, ba i ke ba ta ragau papatu ta ri atung ta kaning laeala.
16 Ele, porém, respondeu: Certo homem deu uma grande ceia e convidou muitos.
17 Na ka ina kae e nga kaninge kaning laeala e bollau lele, na i ke baꞌe akumangngatulu a kanna ta roleng ka ra nginngina ra i ba ta ri atung roma, ‘Ngaka atu, ta iau ka kalitupe orume kinung tapu.’
17 À hora da ceia, enviou o seu servo para avisar aos convidados: Vinde, porque tudo já está preparado.
18 “Ava ra nginngina kinung keke paturu ta kalangatotokala. Minmina na ne kapunu ke role roma, ‘Ke pe, ava iau ka kolia ura te ba ka bai ta kelanga te. Minmina na ngo role ka avolaukone roma, i ke bai ta atung ava ka kana ka kumangng.’
18 Não obstante, todos, à uma, começaram a escusar-se. Disse o primeiro: Comprei um campo e preciso ir vê-lo; rogo-te que me tenhas por escusado.
19 “Ba te muni ke role roma, ‘Ke pe, ava iau ka kolia bulmakaume ka ri tangulelu onre nga kumangng nga ura ba ka bai ta kelangapalipita ka kumangngarea. Minmina na ngo role ka avolaukone roma, i ke bai ta atung ava ka kana ka kumangng.’
19 Outro disse: Comprei cinco juntas de bois e vou experimentá-las; rogo-te que me tenhas por escusado.
20 “Ba te muni ke role roma, ‘Koli, iau ka kamapitakama gialgiala mana, minmina na ke isopa ta iau loanga.’
20 E outro disse: Casei-me e, por isso, não posso ir.
21 “Na akumangngatulu laeala ke galiu ta avolaukia ba ke ture ina ragau nginngina ra i ba te ri ka sana omorea ta atung. Na ka ina kaning tamana laeala longe pangamologa laeala, na i ka iukia ba ke role ka akumangngatulu a kanna roma, ‘Ngo loa bolvole ta iname kinung ngallo nga maga kunna laekia e bollau, na ngo atu ka ra sillolo, ba ra kaereame ke soali, ba ra matarea kanname ke su, ba ra kaereame ke mate nasai.’
21 Voltando o servo, tudo contou ao seu senhor. Então, irado, o dono da casa disse ao seu servo: Sai depressa para as ruas e becos da cidade e traze para aqui os pobres, os aleijados, os cegos e os coxos.
22 “Ngarume na akumangngatulu laeala ke galiu ta avolaukia na ke role kia roma, ‘Avolau, iau ka kuma base ino role kau tapu, ava bale ke sane ponu tale.’
22 Depois, lhe disse o servo: Senhor, feito está como mandaste, e ainda há lugar.
23 “Na avolau laeala ke role ka akumangngatulu laeala a kanna roma, ‘Ngo loa ta pamau reke bollalau ba pamau reke tao ta iname, na ngo role ka ragau ta ri atung nga baina bale ae iau nge ponu ka ragau.
23 Respondeu-lhe o senhor: Sai pelos caminhos e atalhos e obriga a todos a entrar, para que fique cheia a minha casa.
24 Ta iau ka la roleng kone roma, ka sana te nga ra nginngina ra iau ba te ri pala ta ri atung ke la kaningmainge kaning inte mana nga kaning e bollau ae iau.’”
24 Porque vos declaro que nenhum daqueles homens que foram convidados provará a minha ceia.
25 Na malua reke bollau keke tatao kala nge Iesus, na i ke kampiliu te ri ba ke role kerea roma,
25 Grandes multidões o acompanhavam, e ele, voltando-se, lhes disse:
26 “Ngaroma agau te nge atu te iau ba nge bai ta i a barangalele a kanau, na i nge pulia Nutu lonamatengana ngailu nga tamana lonamatengana, ba naname lonamatengana, ba napengana lonamatengana, ba goe rae i loreamatengana, ba teiteikia memena loreamatengana, ba liuna piau memena loreamatengana, ba bole i nge pulia Nutu lonamatengana ngailu nga i muni lonamatengana. Na ngaroma i sane nge bai minmina, na i ka sana la i a barangalele a kanau.
26 Se alguém vem a mim e não aborrece a seu pai, e mãe, e mulher, e filhos, e irmãos, e irmãs e ainda a sua própria vida, não pode ser meu discípulo.
27 Ba bole agau e sane tolea maiskovu ae i ta baina i atungkurume iau ka sana la i a barangalele a kanau.
27 E qualquer que não tomar a sua cruz e vier após mim não pode ser meu discípulo.
28 “Ba ngaroma agau te nge miau nge bai ta pangamaisinge bale te e bollau, na nge meimia? I nge tara pala na nge potopita roma, i ka kanna ka lollokanna papatu ta rongapatapu ka bale laeala, o ke sa.
28 Pois qual de vós, pretendendo construir uma torre, não se assenta primeiro para calcular a despesa e verificar se tem os meios para a concluir?
29 Ngaroma i nge sane kuma minmina, na i nge pature bale kaena puna likinangana, ava ngarume na i nge besa ta rongapatapu kia. Na ragau kinung reke kele bale laeala ngeke rolepagalising kia roma,
29 Para não suceder que, tendo lançado os alicerces e não a podendo acabar, todos os que a virem zombem dele,
30 ‘Aekolong ke pature bale laeala, ava i ke besakale.’
30 dizendo: Este homem começou a construir e não pôde acabar.
31 “Ba bole ngaroma kelangpatali te nge rome bai ta loanga ta baling kala nga kelangpatali tetoto, na nge meimia? I nge tara pala na nge potopita roma, galiau ae i nga baling ke bollau, ava i nga likina ta ulongpisiginge galiau laeala e bollau raumana muni nge i, o ke sa.
31 Ou qual é o rei que, indo para combater outro rei, não se assenta primeiro para calcular se com dez mil homens poderá enfrentar o que vem contra ele com vinte mil?
32 Ngaroma nge sa, na i nge baꞌe ragau ka pangamologa a legengepitakao ka ina galiau laeala e bollau momo ngatauga tale.
32 Caso contrário, estando o outro ainda longe, envia-lhe uma embaixada, pedindo condições de paz.
33 Ka tongana kena ina agau nge bai ta i a barangalele a kanau, na agau laeala nge potopita pala ba nge kelavalakale oru ra i kinung.”
33 Assim, pois, todo aquele que dentre vós não renuncia a tudo quanto tem não pode ser meu discípulo.
34 Bae Iesus ke rolea pangateningkala te bole roma, “Ngaroma poae mannmannangana nge rongo, na ka la mannmannangana muni mina ngaetai?
34 O sal é certamente bom; caso, porém, se torne insípido, como restaurar-lhe o sabor?
35 Ke sane ke la kalaungapage mogalo kia, ba ka sana la kana kumangng kia bole. Minmina na keke la saunga kia mana.
35 Nem presta para a terra, nem mesmo para o monturo; lançam-no fora. Quem tem ouvidos para ouvir, ouça.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 14, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.