Lucas 13

Piunga Ba Bonga A Pau (MEE) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Na ragau palu reke momo ka kae laeala keke turu pakae Iesus inae Pilatus baꞌe ragau ta ri samungpununge ragau palu re ngae Galili ka ineke balipunpune posime nga tempel ta tunga rea ma ri ra tungame te Nutu.
1 Por essa época, Jesus foi informado de que Pilatos havia assassinado algumas pessoas da Galileia enquanto ofereciam sacrifícios.
2 Nae Iesus ke ala rea roma, “Miau kaka roma baling laeala ka i a pangakosining roma ra nginngina ngae Galili baingareame ke sosoali raumana nga Galili pattoto ae?
2 “Vocês pensam que esses galileus eram mais pecadores que todos os outros da Galileia?”, perguntou Jesus. “Foi por isso que sofreram?
3 Nga role te miau, ke sana minmina! Ba ngaroma miau sana ngaka pulivalakale baingamiau reke sosoali ba tunge lomiaumatenganame te Nutu, na miau bole kaka la basanga rea.
3 De maneira alguma! Mas, se não se arrependerem, vocês também morrerão.
4 Ba miau kaka roma, pana tangulelu ba lima ba mologi reke mate ka ina bale e loa lakailu pupupita rea baingareame ke sosoali raumana nga ragau pattoto reke momo ngae Ierusalem ae?
4 E quanto aos dezoito que morreram quando a torre de Siloé caiu sobre eles? Eram mais pecadores que os demais de Jerusalém?
5 Nga role te miau, ke sana minmina! Ba ngaroma miau sana ngaka pulivalakale baingamiau reke sosoali ba tunge lomiaumatenganame te Nutu, na miau bole kaka la basanga rea.”
5 Não! E eu volto a lhes dizer: a menos que se arrependam, todos vocês também morrerão.”
6 Na i ke rolea pangateningkala te muni roma: “Bega te e piaupiau ke maisi nga ura a agau te. Ka kae te na bega laeala tamana ke loa ta baina i kelanga roma, bega ka kanna palu o ke sa. Ava bega laeala ae i ke sane piaupiau.
6 Então Jesus contou a seguinte parábola: “Um homem tinha uma figueira em seu vinhedo e foi várias vezes procurar frutos nela, sem sucesso.
7 Minmina na ura tamana laeala ke role ka agau e ellapatali ta ura ae i roma, ‘Koee! Iau ka pune atung ba kelang ta bega laekia kanna ka pesingmatana mologi tapu, ava ke sane piaupiau. Minmina na ke sane pe ta i nge maispalikovauu mana nga ura. Ngo telepatalipisigi kia!’
7 Por fim, disse ao jardineiro: ‘Esperei três anos e não encontrei um figo sequer. Corte a figueira, pois só está ocupando espaço no pomar’.
8 “Na agau e ellapatali ta ura ke ale roma, ‘Avolau, ke pe roma ita ngaka kela te muni ka pesingmatana kena, ba iau nga kakalopita masia puna muni.
8 “O jardineiro respondeu: ‘Senhor, deixe-a mais um ano, e eu cuidarei dela e a adubarei.
9 Ngaroma sane nge piau ka pesingmatana e ngarume, na iau nga telepisigia. Ava ngaroma nge piaupiau, na ke pe ta i momong.’”
9 Se der figos no próximo ano, ótimo; se não, mande cortá-la’”.
10 Ka kae te a Sabat, nae Iesus ke palomatantana ngallo nga sinagog te.
10 Certo sábado, quando Jesus ensinava numa sinagoga,
11 Na ka kae laeala, na avale a kannu e soali pasigikole gina ka pesingmatana tangulelu ba lima ba mologi ke momo. Na avale laeala gina ke sikolo na ke sana sinakala ta i pangatupunge gina bavakena.
11 apareceu uma mulher enferma por causa de um espírito impuro. Andava encurvada havia dezoito anos e não conseguia se endireitar.
12 Ava ka inae Iesus kele na i ke kiue avale laeala lagamuga te i, na ke role kia roma, “Soa avale, iau ka polalelepatali one nga soalingang.”
12 Ao vê-la, Jesus a chamou para perto e disse: “Mulher, você está curada de sua doença!”.
13 Na i ke pulipaia kamana nga avale laeala, na ka pannasa mana na avale laeala ke patupe gina. Na i ke paturu ta kalangapage Nutu.
13 Então ele a tocou e, no mesmo instante, ela conseguiu se endireitar e começou a louvar a Deus.
14 Ava agau e kelapatali ta sinagog ke sana lonamannmanna ka inae Iesus papea avale laeala ka kae a Sabat. Minmina na i ke role ka ragau roma, “Ka kaeme ka ri lima ba kena re nga kumangng, na ngaroma miau ngaka matea ta pangapenge miramiaume na ngaka atu ka kae nginngina. Ka sana ngaka atu ka kae a Sabat.”
14 O chefe da sinagoga ficou indignado porque Jesus a tinha curado no sábado. “Há seis dias na semana para trabalhar”, disse ele à multidão. “Venham nesses dias para serem curados, e não no sábado.”
15 Avae Iesus ke ale roma, “Ka miau ra goangakana! Agau te e nge miau sane nge kuma ka kumangng e nga polange posi ae i a marana ta baina i nge loa kia ta inung kana me ka kae a Sabat ae?
15 O Senhor, porém, respondeu: “Hipócritas! Todos vocês trabalham no sábado! Acaso não desamarram no sábado o boi ou o jumento do estábulo e o levam dali para lhe dar água?
16 Ngaka kele avale laekia, ka i ae Abaram sivuna piau ba bole Satan ke piupite ka pesingmatana tangulelu ba lima ba mologi tapu. Na miau kaka roma i e sane pe ta iau polangalelepatalinge ka ollaekia e piupite ka kae a Sabat ae?”
16 Esta mulher, uma filha de Abraão, foi mantida presa por Satanás durante dezoito anos. Não deveria ela ser liberta, mesmo que seja no sábado?”.
17 Ka ine role minmina na ragau reke rolebainga kia ka balenglenge rea, ava maluame ka loreasereng raumana ta oru reke pepe ra i kuma ki.
17 As palavras de Jesus envergonharam seus adversários, mas todo o povo se alegrava com as coisas maravilhosas que ele fazia.
18 Nae Iesus ke ballaga rea roma, “Nutu kelangpatalingana ka tongana kena ma taru, ba iau nga toe ma taru?”
18 Então Jesus disse: “Com que se parece o reino de Deus? Com o que posso compará-lo?
19 Na i muni ke ale balinglaga ra kanna roma, “Nutu kelangpatalingana ka tongana kena ma bega kanna e sina raumana ora agau rave, na ke toaꞌe nga ura ae i. Ba ngarume na bega kanna laeala ke lele, na ka i a bega. Na manu reke lolo nga tava keke momo nga kamaname.”
19 É como a semente de mostarda que alguém plantou na horta. Ela cresce e se torna uma árvore, e os pássaros fazem ninhos em seus galhos”.
20 Ba i ke ballaga rea muni roma, “Iau nga meimia ka tongau ka Nutu kelangpatalingana ka taru?
20 Disse também: “Com que mais se parece o reino de Deus?
21 I ka tongana kena ma isi isunte ora avale te rave, na ke kampiliue kala nga plaua ine bollau ta ke lele ina isi isu laeala paluvapaꞌe beret karolu.”
21 É como o fermento que uma mulher usa para fazer pão. Embora ela coloque apenas uma pequena quantidade de fermento em três medidas de farinha, toda a massa fica fermentada”.
22 Nae Iesus ke taolu nga maga kunna palu reke bollalau ba maga tutuna palu bole, na i ke palomatantane ragau ka ine tatao tae Ierusalem.
22 Jesus foi pelas cidades e povoados ensinando ao longo do caminho, em direção a Jerusalém.
23 Ba agau te ke ballage roma, “Avolau, Nutu ke la ravunglelenge ragau tutuna mana ae?”
23 Alguém lhe perguntou: “Senhor, só alguns poucos serão salvos?”. Ele respondeu:
24 “Ngaka kuma kaligi ta lunga lakallo nga biunga e pitu. Ta iau nga role kamiau roma, ragau papatu keke la matenge ta ri lunga, ava ke sane ke la totorong ta ri lunga.
24 “Esforcem-se para entrar pela porta estreita, pois muitos tentarão entrar, mas não conseguirão.
25 Na ka ina nga bale tamana nge sigipaga ba nge pulakale bale kaona, na miau ala ngaka maisinsi ngapotu ka tutungamiaungana ka bale kaona ba taningkala ngamiaungana roma, ‘Avolau, pulapatalia balkaona te mangng.’
25 Quando o dono da casa tiver trancado a porta, será tarde demais. Vocês ficarão do lado de fora, batendo e pedindo: ‘Senhor, abra a porta para nós!’. Mas ele responderá: ‘Não os conheço, nem sei de onde são’.
26 “Na miau kaka la roleng roma, ‘Mangng ama kani ba inu kala nge one, ba one amo palomatantane ragau nga maga kunna nga mangng.’
26 Então vocês dirão: ‘Nós comemos e bebemos com o senhor, e o senhor ensinou em nossas ruas’.
27 “Ava i nge ale pangamologangamiau roma, ‘Iau nga role kamiau roma, ka sana laumatana roma, ka miau re ngaetai.
27 E ele responderá: ‘Não os conheço nem sei de onde são. Afastem-se de mim, todos vocês que praticam o mal!’.
28 “Na miau kaka la kelange Abaram, bae Aisak, bae Iekop, kala nga ragau reke toe Nutu kaona nga ina ri ke momo ngallo nga Nutu kelangpatalingana. Ava miau ala ngaka tantani nga malle laeala ba ngingimiaume ngeke tanagnagi ka iukamiaungana nga ina miau ngaka kele momongamiaungana ngapotu.
28 “Haverá choro e ranger de dentes, pois verão Abraão, Isaque, Jacó e todos os profetas no reino de Deus, mas vocês serão lançados fora.
29 Ba ragau re nga iname kinung keke la atung, na keke la ravunge mallerea nga kaning e bollau ngallo nga Nutu kelangpatalingana.
29 E virão pessoas de toda parte, do leste e do oeste, do norte e do sul, para ocupar seus lugares à mesa no reino de Deus.
30 Iau nga role ka kaomannmannangana roma, ragau palu re ngarume sonrau, ka la ngarume na ri re kapunu. Ba ragau palu re kapunu sonrau, ka la ngarume na ri re ngarume.”
30 E prestem atenção: alguns últimos serão os primeiros, e alguns primeiros serão os últimos”.
31 Ka kae laeala nae Parisio palu keke atu te Iesus na keke role kia roma, “Ngo kaꞌe inaekia, na ngo loa ta inte toto, ta Eroto ke bai ta samungpunu one.”
31 Naquele momento, alguns fariseus lhe disseram: “Vá embora daqui, pois Herodes Antipas quer matá-lo!”.
32 Ava i ke ala rea roma, “Ngaka loa ka pangamologa ra kanau ta apatugungtaokana laeala roma, ‘Iau ka la taongamalagange kannu reke sosoali ba nga papepea ragau sonrau ba ngangaila, ava nga kae a mologi na iau ka la ronga ka kumangng ra kanegu.’
32 Jesus respondeu: “Vão dizer àquela raposa que continuarei a expulsar demônios e a curar hoje e amanhã; e, no terceiro dia, realizarei meu propósito.
33 Ava iau ka la taonga sonrau, ba ngangaila, ba nga bongalua bole kurumea, ke sane pe ngaroma agau te e toe Nutu kaona nge mate nga inte e ngapotu ngae Ierusalem.”
33 Sim, hoje, amanhã e depois de amanhã, devo seguir meu caminho. Pois nenhum profeta de Deus deve ser morto fora de Jerusalém!
34 Na i ke rolea pangamologa ta ragau re ngae Ierusalem roma, “Kooe miau re ngae Ierusalem. Miau kaka sapune ragau reke toe Nutu kaona, ba kaka tamalipune ragau rae Nutu ba rea te miau! Ka kae papatu, nae iau ka bai ta ravungkinunge goe rae miau ma kukulega e ravukinunge goekia ngape nga papaname. Ava ka sana omomiau.
34 “Jerusalém, Jerusalém, cidade que mata profetas e apedreja os mensageiros de Deus! Quantas vezes eu quis juntar seus filhos como a galinha protege os pintinhos sob as asas, mas você não deixou.
35 Ngaka kele. Nutu ke sane la momong nga maga kunna laekia e bollau ae miau tale. Ba iau ka la roleng kamiau roma, miau ka sana ka la kelanga iau muni ta nge lele nga kae laeala ina miau ka la roleng roma,
35 E, agora, sua casa foi abandonada, e você nunca mais me verá, até que diga: ‘Bendito é o que vem em nome do Senhor!’”.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 13, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.