Lucas 10

Piunga Ba Bonga A Pau (MEE) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Ngarume nga pangamologa nginngina nae Iesus ke tore pana giaukaina mologi ba tangulelu ba lua ta ri loanga pala nge i ta maga kunna reke bollau ba ne ngeke sina bole ra i la loanga tao.
1 Depois disso, o Senhor escolheu outros setenta e dois discípulos e os enviou adiante, dois a dois, às cidades e aos lugares que ele planejava visitar.
2 Ba i ke role ka pangateningkalangana kerea roma, “Ka kaning papatu nga ura ta lalanga rea, ava ka sana barangalele papatu ta ravungkinungu rea. Minmina na miau ngaka kava te Nutu a i a ura tamana ta i bange barangalele ta ri lalang nga ura ae i.
2 Estas foram suas instruções: “A colheita é grande, mas os trabalhadores são poucos. Orem ao Senhor da colheita; peçam que ele envie mais trabalhadores para seus campos.
3 Ngaka longo! Iau ka bava miau lagapotu ma sipsip goekia reke momo ngaliua nga gauve ra pinolo.
3 Agora vão e lembrem-se de que eu os envio como cordeiros no meio de lobos.
4 Ava miau sana ngaka paue bising e sina, o ne bollau, o kesingsilagi palu muni. Ba sana ngaka maenakinkini nga ina miau ka kele agau te nga pamau.
4 Não levem dinheiro algum, nem bolsa de viagem, nem um par de sandálias extras. E não se detenham para cumprimentar ninguém pelo caminho.
5 “Ba pala ta miau lunga ta bale, na ngaka role ka tagungkama ngamiaungana roma, ‘Nutu ka lonamannmanna ka ragau reke momo nga bale laekia.’
5 “Quando entrarem numa casa, digam primeiro: ‘Que a paz de Deus esteja nesta casa’.
6 Na ngaroma agau a kana ka lomannmannangana nge momo nangina, na lomannmanna ae miau nge momo nge i. Ava nge sa, na lomannmanna laeala nge galiu muni te miau.
6 Se os que vivem ali forem gente de paz, a bênção permanecerá; se não forem, a bênção voltará a vocês.
7 Miau ngaka momo mana nga bale laeala, ba ngaka kani, ba ngaka inue taru eke tungu rea te miau kurumea, oru nginngina ka ri ra kumangng a kanmiau alangana. Ba miau sana ngaka liuapaga kalaoka ta baleme.
7 Permaneçam naquela casa e comam e bebam o que lhes derem, pois quem trabalha merece seu salário. Não fiquem mudando de casa em casa.
8 “Ba nga ina miau nga loalu ta maga kunna te e bollau ba ragau reke momo nga maga laeala ngeke ravu miau, na ngaka kania taru ra ri ke silae miau ki.
8 “Quando entrarem numa cidade e ela os receber bem, comam o que lhes oferecerem.
9 Ba miau ngaka papea ragau ra karea ka soalingme reke momo nga inaeala. Na ngaka role kerea roma, ‘Nutu kelangpatalingana ke atu kokoro te miau.’
9 Curem os enfermos e digam-lhes: ‘Agora o reino de Deus chegou até vocês’.
10 Ava nga ina miau nga loalu ta maga kunna te e bollau ba ragau reke momo nga maga laeala ke sane ngeke ravu miau, na ngaka taolu ta maga liuakia. Na ngaka role kerea roma,
10 Mas, se uma cidade se recusar a recebê-los, saiam pelas ruas e digam:
11 ‘Mangng ka taupunulole magavusa laekia e nga maga kunna ae miau nga kaemangngme. Taungapunulolo laekia ka i a killa a panaunga te miau. Na miau nga lomiaumatana alle roma, Nutu kelangpatalingana ke atu kokoro te miau ava miau ka sana ka ngatakale.’”
11 ‘Limpamos de nossos pés até o pó desta cidade em sinal de reprovação. E saibam disto: o reino de Deus chegou!’.
12 Bae Iesus ke role ka ragau nginngina ra i ba rea bole roma, “Iau nga role kamiau roma, nga kae e nga kalingnana ngarume, na re nga maga laeala e sane ravu miau keke la ravunge miralali e bollau raumana nga miralali a ragau re ngae Sorom ke la ravunge.”
12 Eu lhes garanto que, no dia do juízo, até Sodoma será tratada com menos rigor que aquela cidade.
13 Nae Iesus ke rolea pangamologa reke gingging ta maga kunna palu reke bollalau roma, “Oru reke sosoali raumana keke la leleng nge one ae Korasin! Bae Betsaira, one bole! Iau ka role minmina ta taroma Nutu kumangngana reke gingging ra miau ka kela rea teke lele ngae Taia bae Sairon, na teke kampiliue baingarea nganige. Ba teke lupage lungapaga re nga lotaningngana ba teke tara nga sia puna ka loreataningana ta baingarea reke sosoali.
13 “Que aflição as espera, Corazim e Betsaida! Porque, se nas cidades de Tiro e Sidom tivessem sido realizados os milagres que realizei em vocês, há muito tempo seus habitantes teriam se arrependido e demonstrado isso vestindo panos de saco e jogando cinzas sobre a cabeça.
14 Ava nga kae e nga kalingnana ngarume, na miau kaka la ravunge miralali e bollau raumana nga miralali laeala a re ngae Taia bae Sairon ke la ravunge.
14 Eu lhes digo que, no dia do juízo, Tiro e Sidom serão tratadas com menos rigor que vocês.
15 Bae one ae Kaperneam, ko roma one la ravunge malle a alangpaga e pe e ngailu raumana ae? Ke sa. One ko la loanga ta malle nga reke mate e momo ngape bavakena.”
15 E você, Cafarnaum, será elevada até o céu? Não, descerá até o lugar dos mortos”.
16 Bae Iesus ke role ka ragau nginngina ra i ba rea muni roma, “Agau e longo te miau ke longo te iau. Ba agau e tangulele miau ke tangulele iau bole. Ba agau e tangulele iau ke tangulelea Nutu e ba iau.”
16 Então ele disse aos discípulos: “Quem aceita sua mensagem também me aceita, e quem os rejeita também me rejeita. E quem me rejeita também rejeita aquele que me enviou”.
17 Na ragau nginngina ka ri giaukaina mologi ba tangulelu ba lua keke galiu te Iesus ka serengarea, na keke role roma, “Avolau, ka ina mangng ka patoe giang, na kannu reke sosoali keke longo mana te mangng.”
17 Quando os setenta e dois discípulos voltaram, relataram com alegria: “Senhor, até os demônios nos obedecem pela sua autoridade!”.
18 Na i ke ala rea roma, “Ka kaomanna, iau ka kele Satan ginggingngana ke magogosavele nga gingging ngamiaungana, ba ginggingngana ke pupisigi base saia lamana e killama nga tava lagape.
18 Então ele lhes disse: “Vi Satanás caindo do céu como um relâmpago!
19 Iala na iau ka tunge gingginga a kanau te miau, minmina na miau kaka la taongapai nga mue ra koatali ba onreke unu. Ba ka tunge gingginga a kanau te miau ta baina miau ngaka parurupisigia Satan ginggingnganame kinung. Ba ke sana nga otte nge pamiralali miau.
19 Eu lhes dei autoridade para pisarem sobre cobras e escorpiões, e sobre todo o poder do inimigo. Nada lhes causará dano.
20 Ava miau sana ngaka sereng nga ina kannu reke sosoali ke longo te miau mana. Miau ngaka sereng roma, Nutu ke pulia mallemiaume tapu nga mallena nga tava.”
20 Mas não se alegrem porque os espíritos impuros lhes obedecem; alegrem-se porque seus nomes estão registrados no céu”.
21 Ka kae laeala nae Kannu E Tupu ke paserenge Iesus, na i ke role kae Nutu roma, “Tamau ka one ae Nutu A I A Kelangpatali ngailu nga tava ba ngape nga mogalo. Sonrau na iau ka kalapaga one. Iau ka kalapagpaga one kurumea ino pakoea oru kokorai nga ragau re nga mogalo laekia e ngape reke roma ri ra lomatanakana, ava ko pakosining rea ta ragau ra loreamatana ma goe reke sisina. Iii, Tamau, ko kuma minmina kurumea, kumangng laeala ke pe raumana nga ragung.”
21 Naquele momento, Jesus foi tomado da alegria do Espírito Santo e disse: “Pai, Senhor dos céus e da terra, eu te agradeço porque escondeste estas coisas dos que se consideram sábios e inteligentes e as revelaste aos que são como crianças. Sim, Pai, foi do teu agrado fazê-lo assim.
22 Bae Iesus ke role ka ragau muni roma, “Tamau ke kalatape orume kinung te iau. Ba ka sana agau te lonamatana kae Nutu Tuna, kana kae Tamana kasikena mana. Ba bole ka sana agau te lonamatana kae Nutu, kana kae Nutu Tuna mana ba ragau rae Tuna mate rea ta pangapotange Tamana te ri.”
22 “Meu Pai me confiou todas as coisas. Ninguém conhece verdadeiramente o Filho, a não ser o Pai, e ninguém conhece verdadeiramente o Pai, a não ser o Filho e aqueles a quem o Filho escolhe revelá-lo”.
23 Na i ke ilapaga ta barangalele ra kanna, na ke role kerea mana roma, “Ragau reke kelkele oru nga miau ka kelkela rea nga loreasereng.
23 Então, em particular, ele se voltou para os discípulos e disse: “Felizes os olhos que veem o que vocês viram.
24 Ta iau ka la roleng kamiau ka kaomannmannangana roma, pala na ragau papatu reke toe Nutu kaona ba kelangpatali papatu keke bai ta ri kelange oru nga miau ka kelkela rea, ava ke sane ke kela rea. Ba ri keke bai ta longnge oru nga miau ka longlongo rea, ava ke sane ke longo rea.”
24 Eu lhes digo: muitos profetas e reis desejaram ver o que vocês têm visto e ouvir o que vocês têm ouvido, mas não puderam”.
25 Ka kae te na agau a lomatanakana ka bangapagame ke maisi ta i avange Iesus. Na ke ballage roma, “Apangalomatanakana, iau nga meimia ka baingau, nga baina nga rave mauling e momo passavele?”
25 Certo dia, um especialista da lei se levantou para pôr Jesus à prova com esta pergunta: “Mestre, o que preciso fazer para herdar a vida eterna?”.
26 Nae Iesus ke ballage roma, “Keke paꞌe bangapaga rae Nutu kanna mina ngaetai? Ba ko meimia ka patongang ki?”
26 Jesus respondeu: “O que diz a lei de Moisés? Como você a entende?”.
27 Na agau laeala ke ale roma, “Keke role roma, ‘One ngo materaumane Avolau a i ae Nutu ae one ka long iname kinung, ba ka longmatenganame kinung, ba ka ginggingangame kinung, ba ka longmatananganame kinung.’ Ba, ‘One ngo materaumane agau tetoto basema ino materaumana one muni.’”
27 O homem respondeu: “‘Ame o Senhor, seu Deus, de todo o seu coração, de toda a sua alma, de toda a sua força e de toda a sua mente’ e ‘Ame o seu próximo como a si mesmo’”.
28 Nae Iesus ke role kia roma, “Ko ala masia pangamologa. Ngo kuma minmina, na ko la momong mauli passavele.”
28 “Está correto!”, disse Jesus. “Faça isso, e você viverá.”
29 Ava agau laeala ke bai ta turungpatokona roma i e pe raumana. Minmina na i ke ballage Iesus roma, “Taime ra ragau nga ita ngaka materaumana rea?”
29 O homem, porém, querendo justificar suas ações, perguntou a Jesus: “E quem é o meu próximo?”.
30 Nae Iesus ke ale ka pangateningkala te i roma, “Ka kae te na agau te ke pa ngae Ierusalem na ke tataopisigi tae Ieriko. Na ka ine tatao nga pamau, na ra golongkana palu keke kokale ba keke toalale lungapaga ngae i. Na keke balia ba keke kaꞌe agau laeala ka mateng lalangana.
30 Jesus respondeu com uma história: “Certo homem descia de Jerusalém a Jericó, quando foi atacado por bandidos. Eles lhe tiraram as roupas, o espancaram e o deixaram quase morto à beira da estrada.
31 Ngarume na piris te ke tataokurumea pamau laeala. Ava ka ine kele agau laeala, na i ke kavesilelea nga pamau bavana tetoto.
31 “Por acaso, descia por ali um sacerdote. Quando viu o homem caído, atravessou para o outro lado da estrada.
32 Na ka goamomong, na Iura te e nga galiau ae Livai ke lele nga inaeala ba ke kele agau laeala, ava i bole ke kavesilelea nga pamau bavana tetoto.
32 Um levita fazia o mesmo caminho e viu o homem caído, mas também atravessou e passou longe.
33 Na agau te e ngae Sameria ke tatao e lola nga pamau laeala bole, na ke lele nga ina agau laeala momo ngia. Nae Sameria laeala ke kele soa laeala ine keno nga pamau ba ka lonananne.
33 “Então veio um samaritano e, ao ver o homem, teve compaixão dele.
34 Minmina na i ke loa te i, na ke mume bisoname ba ke isi rea. Ngarume na i ke patarapaia nga posi ae i a marana eke patoe ka ‘ronki’. Na ke kutapu kia ta bale e nga kenong, ba i ke ellapatali ta agau laeala.
34 Foi até ele, tratou de seus ferimentos com óleo e vinho e os enfaixou. Depois, colocou o homem em seu jumento e o levou a uma hospedaria, onde cuidou dele.
35 Ngarume ka kae tetoto ine bai ta kange bale laeala, nae Sameria laeala ke rave lollokanname ka ri lua na ke tungu rea ta bale laeala tamana. Ba i ke role kia roma, ‘Ngo ella ta agau laekia, ava iau nga galiu ngarume muni na nga ulopai munia oru nga one alakale ki.’”
35 No dia seguinte, deu duas moedas de prata ao dono da hospedaria e disse: ‘Cuide deste homem. Se você precisar gastar a mais com ele, eu lhe pagarei a diferença quando voltar’.
36 Nae Iesus ke ballage agau a lonamatanakana nga bangapaga rae Nutu kanna muni roma, “Na ragau mologi keke lele nga agau laeala, ava tai e nge ri pana mologi nginngina ke matea agau laeala a ragolongkana ke balia?”
36 “Qual desses três você diria que foi o próximo do homem atacado pelos bandidos?”, perguntou Jesus.
37 Na agau a lonamatanakana nga bangapaga rae Nutu kanna ke ale roma, “Agau laeala a lonananne.”
37 O especialista da lei respondeu: “Aquele que teve misericórdia dele”. Então Jesus disse: “Vá e faça o mesmo”.
38 Ka inae Iesus kala nga barangalele ra kanna ke tatao eke lola, na keke lele nga maga kunna te e bollau. Na avale a giana nge Marta ke momo nga maga laeala. Minmina na i ke ballaga ta ri loanga ta bale ae i nga baina i nge silaekala rea.
38 Jesus e seus discípulos seguiram viagem e chegaram a um povoado onde uma mulher chamada Marta os recebeu em sua casa.
39 Bae Marta ka teiteikia te ora malaui a giana nge Maria. Nae Maria ke tara nga Iesus kaena puna ba ke longlonge Iesus ine pamolloga.
39 Sua irmã, Maria, sentou-se aos pés de Jesus e ouvia o que ele ensinava.
40 Avae Marta ka lonavavai ta oru nga i kalituptupu rea ta silaengakala, ka baina i ke loa te Iesus ka loangana ka kaona kae Maria, ba ke ballage Iesus roma, “Avolau, ko roma i e pe ta teiteikau kange kumangngame kinung nge iau kasikegu? Ngo role kia nge kalau iau!”
40 Marta, porém, estava ocupada com seus muitos afazeres. Foi a Jesus e disse: “Senhor, não o incomoda que minha irmã fique aí sentada enquanto eu faço todo o trabalho? Diga-lhe que venha me ajudar!”.
41 Avae Iesus ke ale ka patongana ba ke roma, “Marta, Marta, ka longvavai ba ka longpupu ta oru papatu raumana ngallo nga longo,
41 Mas o Senhor respondeu: “Marta, Marta, você se preocupa e se inquieta com todos esses detalhes.
42 ava oru kena mana nga longvavai te. Ngo kele. Maria ke tore ore pe raumana ba agau te sane nge rave nge i.”
42 Apenas uma coisa é necessária. Quanto a Maria, ela fez a escolha certa, e ninguém tomará isso dela”.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.