Atos 4

Piunga Ba Bonga A Pau (MEE) vs NAA

Sair da comparação
NAA Nova Almeida Atualizada 2017
1 Na pirisme ba agau e kapunu nga ra kurtalingling nga tempel kala nga Sarusime keke loa te Pita rae Ion ka ineke pamolloga tale ta ragau.
1 Enquanto Pedro e João ainda falavam ao povo, chegaram os sacerdotes, o capitão do templo e os saduceus,
2 Ba ri ka sana siareape ka ina aposelme ke palomatantane ragau ba keke pulimalage pangamologa roma, Nutu ke la pangasigingpagange ragau ra loreapatokona te Iesus nga mateng.
2 ressentidos porque os apóstolos estavam ensinando o povo e anunciando, em Jesus, a ressurreição dentre os mortos.
3 Minmina na keke laue Pita bae Ion, na keke pullue ri pana lua nga pulangkala ta momongkalange kae e ngarume ta ka laio tapu.
3 Prenderam Pedro e João e os recolheram ao cárcere até o dia seguinte, pois já era tarde.
4 Ava ragau papatu reke longe pangamologangarea ka loreapatokona te Iesus. Minmina na ra lopatokonakana kinung keke lele basema ragau ka ri 5,000.
4 Porém muitos dos que ouviram a palavra creram, subindo o número desses homens a quase cinco mil.
5 Me ngangaila, na re kapunu nga Iurame ba ravollalaukerea memena kala nga ra pangalomatanakana nga bangapagame keke katukala kinung ngae Ierusalem.
5 No dia seguinte, as autoridades, os anciãos e os escribas se reuniram em Jerusalém
6 Anas a i a piris e kapunu, bae Kaiapas, bae Ion, bae Aleksanrer kala nga ragau palu re nga balekaina ae piris e kapunu keke momo bole.
6 com o sumo sacerdote Anás, com Caifás, João, Alexandre e todos os que eram da linhagem do sumo sacerdote.
7 Na keke role ta ri atung kae Pita bae Ion ta pangamaisi rea nga ragurea. Na keke paturu ta balinglaga rea roma, “Kaka meimia ka kumangng ngamiau ka ollaekia? Gingginga a taru ke momo nge onemea, o kaka kumkuma nga tai giana?”
7 E, colocando os apóstolos diante deles, perguntaram: — Com que poder ou em nome de quem vocês fizeram isso?
8 Nae Kannu E Tupu ke ponu nge Pita ba i ke role kerea roma, “Miau re kapunu nga ragau ba miau ra bollalau!
8 Então Pedro, cheio do Espírito Santo, lhes disse: — Autoridades do povo e anciãos,
9 Ngaroma miau ngaka ballaga mangnga sonrau ka ore pe a mangng kuma kia nga agau a kaenamate ba ke meimia ka pengana.
9 visto que hoje somos interrogados a propósito do benefício feito a um homem enfermo e do modo como ele foi curado,
10 Na miau kala nga ragau kinung re ngae Israel nga lomiaumatana roma: Nga gingginga nge Iesus Karais e ngae Nasaret giana a i a agau ora miau ka katupite nga maiskovu ave Nutu ke pasigipage muni nga mateng, nga gingginga nga gia laeala mana agau laekia e meisinsi ngamuga nga ragumiau mirana ke pe bavakena.
10 saibam os senhores todos e todo o povo de Israel que, em nome de Jesus Cristo, o Nazareno, a quem vocês crucificaram e a quem Deus ressuscitou dentre os mortos, sim, em seu nome é que este está curado na presença de vocês.
11 Iesus ka i a
11 Este Jesus é a pedra que vocês, os construtores, rejeitaram, mas ele veio a ser a pedra angular.
12 Ka sana agau te muni a kana ka gingginga ta i ravunglelenge ragau, ta ke sana gia te muni ngape nga tava ora Nutu tunge ngaliua nga ragau ta ita patonge ta baina ita ngaka kapatali nga alang e soali.
12 E não há salvação em nenhum outro, porque debaixo do céu não existe nenhum outro nome, dado entre os homens, pelo qual importa que sejamos salvos.
13 Na ra nginngina keke kele Pita bae Ion ine sane ke matau ka ineke pamolloga. Ba keke kelapatokona rea roma, ka ri ra ragau mana. Ke sane ke rave pangalomatana. Minmina na keke magio ba keke kelapatokona rea roma, pala na keke tatao kala nge Iesus.
13 Ao verem a ousadia de Pedro e João, sabendo que eram homens iletrados e incultos, ficaram admirados; e reconheceram que eles haviam estado com Jesus.
14 Ava ra nginngina ka sana kanrea pangamologa kurumea, keke kele agau laeala a mirana pe ine meisinsi kala nge ri.
14 Vendo que o homem que havia sido curado estava com eles, nada tinham a dizer em contrário.
15 Ka baina keke role ta Pita bae Ion ngeke lelemalagapatalia Ginunga Nga Reke Taoamugmuga Ka Iurame. Na keke palibalaglaga rea roma,
15 E, mandando-os sair do Sinédrio, discutiam entre si,
16 “Ita kaka la maingamia ka ri pana lua? Ragau kinung re ngae Ierusalem ka loreamatana roma, ri pana lua keke kuma ka oru e bollau raumana ba ita ka sana ngaka kaulikale.
16 dizendo: — Que faremos com estes homens? Pois todos os moradores de Jerusalém sabem que um sinal notório foi feito por eles, e não o podemos negar.
17 Ava ita ngaka parototokala rea ta ri manereasa pangamologa ta agau te muni ka gia laekia. Minmina na ollaekia ke sane nge loa lagatauga ta ragau.”
17 Mas, para que não haja maior divulgação entre o povo, vamos ameaçá-los para não falarem mais neste nome a quem quer que seja.
18 Na keke kiulu ka ri pana lua muni. Na keke role gingging kerea ta ri manereasa pangamologa ta ragau te Iesus ba ta ri manereasa pangalomatanange ragau ta ri loreamatanangana kae Iesus.
18 Chamando-os, ordenaram-lhes que de modo nenhum falassem nem ensinassem no nome de Jesus.
19 Avae Pita bae Ion keke ala rea roma, “Miau nga lomiaukanana roma, taru ke pe nge Nutu raguna. Ta mangnga longa te miau o ta mangnga longa te Nutu?
19 Mas Pedro e João responderam: — Os senhores mesmos julguem se é justo diante de Deus ouvirmos antes aos senhores do que a Deus;
20 Ava mangng ka bai ta roleng kamiau roma, ke isopa raumana ta mangng kaulingkalange oru ra mangng ka kela rea ba longo rea.”
20 pois nós não podemos deixar de falar das coisas que vimos e ouvimos.
21 Minmina na ka ina ri ke role gingging kae Pita bae Ion muni, na keke ba rea eke lao. Ka sana kanrea pangamologa kena ta tungnge alanga te ri pana lua kurumea, ragau kinung keke kalapagpage Nutu kurumea oraeala e lele nga agau laeala a kaenamate.
21 Depois, ameaçando-os mais ainda, os soltaram, não tendo achado como os castigar, por causa do povo, porque todos glorificavam a Deus pelo que tinha acontecido.
22 Ba agau laeala a kumangnga e bollau lele nge i ta pangapenge mirana ka kana pesingmataname ka ri giaukaina lua tapu.
22 Ora, o homem em quem tinha sido operado esse milagre de cura tinha mais de quarenta anos de idade.
23 Na ka inae Pita bae Ion ke lelemalaga nga kalingnana tapu, na keke galiu ta ragau rae ri ba keke ture orume kinung ra re kapunu nga pirisme ba ravollalau ke role kerea ki.
23 Uma vez soltos, Pedro e João procuraram os irmãos e lhes contaram tudo o que os principais sacerdotes e os anciãos lhes tinham falado.
24 Na ka ina ra lopatokonakana ke longe oru nginngina, na ri keke pagiu kinung ka kavangarea te Nutu roma, “One A Avolau E Bollau, ko pulia maga ba tava ba pelau ba oru reke momo ngi.
24 Ouvindo isto, unânimes, levantaram a voz a Deus e disseram: — Tu, Soberano Senhor, fizeste o céu, a terra, o mar e tudo o que neles há!
25 Ba one muni ko role ngallo nga Kannu E Tupu pangamologangana ka sisiukamangng ae Revit a i a barangalele ae one kaona ka ine role roma,
25 Disseste por meio do Espírito Santo, por boca de Davi, nosso pai, teu servo: “Por que se enfureceram os gentios, e os povos imaginaram coisas vãs?
26 Kelangpatali re nga mogalo laekia e ngape ba re kapunu nga ragau
26 Os reis da terra se levantaram, e as autoridades se juntaram contra o Senhor e contra o seu Ungido.”
27 “Ollaeala ke lele ka kaomannmannangana ka inae Eroto bae Pontius Pilatus ba ragau ra sana ri ra Iura kala nga re ngae Israel keke katukala kinung nga maga kunna laekia ta baina ri potongolu barangalele e tupu ae One ae Iesus kana orae One pulia ta i kumangng ka kumangng a kaning.
27 — Porque de fato, nesta cidade, Herodes e Pôncio Pilatos, com gentios e gente de Israel, se juntaram contra o teu santo Servo Jesus, a quem ungiste,
28 Ra nginngina keke pulikinung ka kumangngarea ngallo nga orume kinung ra One potopita pala ngallo nge one muni kurumea gingginga ba lomatengana ae one.
28 para fazerem tudo o que a tua mão e o teu propósito predeterminaram.
29 Minmina nae Nutu One Avolau E Bollau, one ngo kelalomatana ka ineke roleꞌiu kamangng. Na ngo paginggingi mangng ra barangalele rae one ta baina mangng sana nga matautau ka ina mangng pulimalage pangamologa a kaning.
29 Agora, Senhor, olha para as ameaças deles e concede aos teus servos que anunciem a tua palavra com toda a ousadia,
30 Ngo kalaꞌe kamang ta pangapenge ragau ba ngo kuma ka killa reke bollalau ba kumangng reke bollalau ka gingginga ae Iesus a i a barangalele ae one e tupu.”
30 enquanto estendes a tua mão para fazer curas, sinais e prodígios por meio do nome do teu santo Servo Jesus.
31 Ka ina ri ke rongo ka kavanga tapu na malle laeala a ri ke katukala ngia ke matagakalle. Ba ri kinung keke ponu kae Kannu E Tupu. Minmina na ke sane ke matau ka ineke pulimalage pangamologa ae Nutu kanna.
31 Tendo eles orado, tremeu o lugar onde estavam reunidos. Todos ficaram cheios do Espírito Santo e, com ousadia, anunciavam a palavra de Deus.
32 Na ra lopatokonakana kinung ka ramarea kena ba ka lorea kena mana. Ka sana agau te e nge ri nge role roma, orae i ka orae i mana. Ke sa. Ri karolu keke palitungtungu karea oru.
32 Da multidão dos que creram era um o coração e a alma. Ninguém considerava exclusivamente sua nem uma das coisas que possuía; tudo, porém, lhes era comum.
33 Nga gingginga e bollau na aposelme keke pulimalaglage pangamologa e te Iesus Avolau ine sigipaga nga mateng. Bae Nutu ke kelingia kavingtulu reke bollau te ri kinung.
33 Com grande poder, os apóstolos davam testemunho da ressurreição do Senhor Jesus, e em todos eles havia abundante graça.
34 Ba ka sana te e nge ri moro ta kana otte. Ta nga kae palu na ragau rae ri ra karea ka mogalo o baleme ngeke ba ki, na ngeke rave lollokanna.
34 Não havia nenhum necessitado entre eles, porque os que possuíam terras ou casas, vendendo-as, traziam os valores correspondentes
35 Na ngeke tunge lollokanna nginngina ta aposelme, na ri ngeke tavoa ki nga ra lopatokonakana ta kalaunge kenakena a sana kana oru.
35 e os depositavam aos pés dos apóstolos; então se distribuía a cada um conforme a sua necessidade.
36 Ka kae te, nae Iura te a giana kae Iosep e nga galiau ae Livai ora naname toapisigia ngae Saipras, ba ka i a agau a aposelme ke patoe kae Barnavas (a mirana roma apangaginggingakana tuna),
36 Então José, a quem os apóstolos chamavam de Barnabé, que quer dizer filho da consolação, um levita natural de Chipre,
37 ke ba ka mogalo ae i. Na ke atu ka lollokanna nginngina ba ke tungu rea ta aposelme.
37 vendeu um campo que possuía, trouxe o dinheiro e o depositou aos pés dos apóstolos.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 4, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.