Atos 26
Piunga Ba Bonga A Pau (MEE) vs NTLH
1 Nae Agripa ke role kae Pol roma, “Mangng ka ngata ta one turungpota one muni.”
1 Agripa disse a Paulo: — Você pode apresentar a sua defesa. Então Paulo estendeu a mão e fez a sua defesa, dizendo o seguinte:
2 “Kelangpatali Agripa, nga oru kokorong kinung ra Iura ke turupaga kau ki, iau ka lausereng raumana ta turungpota iau muni te one sonrau.
2 — Rei Agripa, eu me sinto muito feliz em poder estar hoje diante do senhor para me defender de tudo o que os judeus me acusam.
3 Iau ka role minmina kurumea, one ka longomatana masi ka bainga ba palingtete rae mangng ra Iura kinung. Minmina na iau ka tanikala one ta one manengsa bolvoling ta iukone kau ino ngo longe pangamologa a kanau.
3 E especialmente feliz porque o senhor conhece muito bem todos os costumes e questões dos judeus. Portanto, peço que o senhor me escute com paciência.
4 “Iurame karolu ka loreamatana ka momongaungana paturu ka ina iau a taulai nga maga ae iau ba ngarume bole ina iau momo ngae Ierusalem.
4 — Todos os judeus sabem como tenho vivido no meio do meu povo e também em Jerusalém, desde a minha juventude até hoje.
5 Ri ka loreamatana kau nganige tapu. Minmina na ngaroma nga omorea, na ngeke ture baingaume roma, pala na ka iau a Parisio te ore longolongo ta onra Parisio ra ri ra Iura ra baingareame ke gingging raumana ke role tao.
5 Eles sempre souberam — e podem confirmar isso se quiserem — que desde o começo fui membro do partido dos fariseus , o mais rigoroso da nossa religião.
6 Na sonrau na iau ka maisi ikia ta miau kalingnana iau ta ina iau ka laupatokona te Nutu. Ba ka momalla ta i kumangng kurumea patongkala a i patokala kia te sisiukamangng memena.
6 E agora estou aqui sendo julgado porque tenho esperança na promessa que Deus fez aos nossos antepassados.
7 Galiau ka ri tangulelu ba lua rae mangng kinung ka momalla ta ravunge oru rae Nutu role tao nga patongkala laeala. Ba ragau rae mangng ka loreavavai ta ollaeala mana ineke kumkuma raumana ka kumangng ae Nutu kanna ka kae ba ka rigo bole. Na iau ka role te one a kelangpatali roma, kurumea lopatokona laeala mana na Iurame keke paro iau ka pangamologa.
7 Todas as tribos do nosso povo, que adoram a Deus dia e noite, também esperam ver o cumprimento dessa promessa. É por causa dessa esperança, ó rei, que estou sendo acusado pelos judeus.
8 Ke meimia na miau palu kaka baililli ta lomiaupatokona te Nutu roma i e pasigipagpage reke mate?
8 Por que é que vocês, judeus, acham impossível crer que Deus ressuscita os mortos?
9 “Pala na iau bole ka gingginga raumana ta kumangng ka oru matantana ta baina iau sanangkalange Iesus e ngae Nasaret giana.
9 E Paulo disse ainda: — Eu mesmo pensava que devia fazer tudo o que pudesse contra a causa de Jesus de Nazaré.
10 Ba iau ka kuma minmina mana ngae Ierusalem. Iau ka rave ngatangng nga Piris re kapunu, na ka pullue ragau papatu rae Nutu reke tupu nga pulangkala. Ba iau ka siaukena kala nge ri ineke ba rea ta ri mateng bole.
10 E foi o que fiz em Jerusalém. Recebi autorização dos chefes dos sacerdotes e prendi muitos seguidores de Jesus. Quando eram condenados à morte, eu também votava contra eles.
11 Ka kae papatu na iau ka loa ta sinagog karolu, na ka role ta ragau ngeke tunge alanga e soali ta ra nginngina. Ba ka amva ta kaoguginangpita rea ta ri kaulingkale lopatokona ae ri te Iesus. Ba nga ragugusoalingana kerea iau ka lola ta pangamiralali rea nga maga kunna pattoto reke bollalau bole.
11 Durante muito tempo eu os castiguei em todas as sinagogas e os forcei a negar a sua fé. Tinha tanto ódio deles, que até fui a outras cidades para persegui-los.
12 “Nga taongau matana laeala na iau ka lola tae Ramaskus kurumea piris re kapunu ginggingngarea ba bangareangana kau.
12 E Paulo continuou: — Foi por isso que viajei para a cidade de Damasco, levando autorização e ordens dos chefes dos sacerdotes.
13 Iau nga role te one a kelangpatali roma, ka ina iau tatao minmina nga pamau ka kae luana, na iau ka kele olamana te ore pa nga tava. Ba olamana laeala lamanangana ke bollau raumana nga kae nga tava lamanangana. Ke atupisigi na ke toataliutotokala iau ba ragau ra mangng keke ka tatao.
13 Mas aconteceu, ó rei, que na estrada, ao meio-dia, veio do céu uma luz mais brilhante do que o sol, a qual brilhou em volta de mim e dos homens que estavam viajando comigo.
14 Na mangng kinung ka pupupisigi ta mogalo, ba iau ka longe kaling te e role kau ka kaling ae Iburume roma, ‘Sol, Sol, ko maimia o baisolali iau? Ko umma ta pangamiralali one muni ma bulmakau ine tantamali ka kaena nga parongpela ae tamana.’
14 Todos nós caímos no chão, e eu ouvi uma voz me dizer em hebraico : “Saulo, Saulo! Por que você me persegue? Não adianta você se revoltar contra mim.”
15 “Na iau ka ballage roma, ‘Ka on a tai Avolau?’
15 — Então eu perguntei: “Quem é o senhor?” — E o Senhor respondeu:
16 Ava ngo sigipaga na ngo maisi ka kaengme. Iau ka lele nge one ta puling one ta one a barangalele ae iau. Ba ta one ngo turupote oru ra one kela rea nge iau sonrau, ba oru ra iau la pangakosining one ki ngarume bole.
16 Mas levante-se e fique de pé. Eu apareci a você para o escolher como meu
17 Iau ka la ravunglele one nga ragau rae one ra Iura ba nga ragau ra sana ri ra Iura kamareame. Iau ka bava one te ri
17 Vou livrar você dos judeus e também dos não judeus, a quem vou enviá-lo.
18 nga baina ngo pulapatalia matarea kanname ba kamopiliu rea nga osuguna ta olamana, ba nga Satan ginggingngana te Nutu, ta baina ri nga loreapatokona te iau. Nae Nutu nge osurure baingarea reke sosoali, ba ngeke rave malle ngaliua nga ragau rae Nutu toro rea.’
18 Você vai abrir os olhos deles a fim de que eles saiam da escuridão para a luz e do poder de Satanás para Deus. Então, por meio da fé em mim, eles serão perdoados dos seus pecados e passarão a ser parte do povo escolhido de Deus.”
19 “Minmina nae Kelangpatali Agripa, iau ka sana longosa ta kelang laeala e pa nga tava. Ke sa.
19 E Paulo terminou, dizendo: — Portanto, ó rei Agripa, eu não desobedeci à visão que veio do céu.
20 Iau ka pulimalaglage pangamologa pala ta re ngae Ramaskus. Ba ngarume na ka pulimalaglage ta re ngae Ierusalem ba ta magame kinung ngae Iurea, ba ta ragau ra sana ri ra Iura bole. Iau ka pulimalaglage pangamologa minakai roma: ‘Miau ngaka pulivalakale baingamiau reke sosoali ba ngaka kampiliu te Nutu. Ba ngaka bavaia bainga reke pakosining roma, pulingvalakala laeala ae miau ka kaomannmannangana kia.’
20 Anunciei a mensagem primeiro em Damasco e depois em Jerusalém, em toda a região da Judeia e entre os não judeus. Eu dizia a todos que eles precisavam abandonar os seus pecados, voltar para Deus e fazer coisas que mostrassem que estavam, de fato, arrependidos.
21 Nga kumangngau laeala mana nae Iurame keke boea kamarea te iau ka ina iau momo ngallo nga tempel kana savanau, ba keke ava ta ri baling iau ta iau mateng.
21 Foi por isso que alguns judeus me agarraram quando eu estava no pátio do Templo e quiseram me matar.
22 Avae Nutu ke kalaulau iau ka kaeme ta ke lele nga kae laekia e sonrau, minmina na iau ka meisi nakai ba ka turupota ta ravollalau ba ta ra sana ri ra bollau kinung. Ba pangamologa laekia ae iau ka tongana kena mana base ina ragau reke toe Nutu kaona bae Moses ke tuturu pala ta orume lelengareangana ngarume.
22 Mas até hoje Deus tem me ajudado, e por isso estou aqui trazendo a sua mensagem a todos, tanto aos humildes como aos importantes. Pois eu digo a mesma coisa que os profetas e Moisés disseram que ia acontecer.
23 Keke role roma, Karais ke la kaningmainge miralali ba ka la i a agau e kapunu ta sigingpaga nga mateng. Minmina na i ke la pulingmalagange olamana ta Iurame ba ta ragau ra sana ri ra Iura bole.”
23 Eles afirmaram que o Messias precisava sofrer e ser o primeiro a ressuscitar, para anunciar a luz da salvação tanto aos judeus como aos não judeus.
24 Ka inae Pol kalauangge i muni ka pangamologangana minmina nae Pestus ke reli roma, “Pol, ko baikanangnang! Longomatanangang e bollau ke baigaugau kone.”
24 Quando Paulo estava se defendendo assim, Festo gritou: — Paulo, você está louco! Estudou tanto, que acabou perdendo o juízo!
25 Nae Pol ke ale roma, “Pestus one avolau raumana, iau ka sana baigaugau. Pangamologangau ke tupu ba ka kaomannmannangana kia.
25 Paulo respondeu: — Eu não estou louco, Excelência; estou em perfeito juízo e digo a verdade.
26 Kelangpatali Agripa, iau ka sana matau ta pangamologa te one ta one ka longomatana tapu ka oru nginngina, ba ka sana inte ko nga matang kanname. Ke lele nga karakarangana mana.
26 Eu posso falar diante do rei Agripa com toda a coragem porque tenho a certeza de que ele conhece todas essas coisas muito bem, pois não aconteceram em nenhum lugar escondido.
27 Kelangpatali Agripa, one ka longopatokona ta ragau reke toe Nutu kaona pangamologangarea ae? Iau ka laumatana roma, one ka longopatokona.”
27 Então Paulo disse ao rei: — Rei Agripa, o senhor crê nos profetas? Eu sei que crê!
28 Avae Agripa ke ballage Pol roma, “Ko roma, one ka liking ta ngo palele iau ta iau a alopatokonakana te Karais ka panna inaekia mana?”
28 Agripa respondeu: — Você pensa que assim, em tão pouco tempo, vai me tornar cristão?
29 Nae Pol ke ale roma, “Ke pe ta panna inaekia o ngarume tale. Ba ka sana kave Nutu ta one kasikeng longopatokona. Iau ka bai ta ragau reke longlonge pangamologangau kinung sonrau keke la leleng base me iau mana. Ka sana rorole ta oalo kokorai reke samapite kamau ki. Ka rorole roma, ka bai ta ri leleng ra lopatokonakana te Karais.”
29 Paulo disse: — Pois eu pediria a Deus que, em pouco ou muito tempo, não somente o senhor, mas todos os que estão me ouvindo hoje chegassem a ser como eu, mas sem estas correntes.
30 Pol ke role minmina tapu nae Kelangpatali, bae Gavana, bae Berenisi, kala nga ragau reke tara kala nge ri keke maisi.
30 Aí o rei Agripa, o Governador, Berenice e todos os que estavam com eles se levantaram
31 Na ka ineke kaꞌe bale bilingana laeala na keke palirole kerea roma, “Apanung laekia ke sane baia otte e soali ta ita balingmatenge o pulinge nga pulangkala.”
31 e saíram, comentando: — Este homem não fez nada para merecer a morte, nem para estar preso.
32 Bae Agripa ke role kae Pestus roma, “Taroma apanung laekia sane te ballaga ta i maising ngamuga nga Sisa raguna na i te lao.”
32 Então Agripa disse a Festo: — Ele já podia estar solto se não tivesse pedido para ser julgado pelo Imperador.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 26, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.