Atos 13

Piunga Ba Bonga A Pau (MEE) vs NAA

Sair da comparação
NAA Nova Almeida Atualizada 2017
1 Na ragau reke toe Nutu kaona palu ba ra pangalomatanakana palu keke momo kala nga ra lopatokonakana te Karais re ngae Antiok. Ba giareame roma: Barnavas, bae Simeon eke patoe kae Saisainga, bae Lusius e ngae Sairin, bae Sol, bae Manean (a i a lala ae Eroto a i a kelangpatali).
1 Havia na igreja de Antioquia profetas e mestres: Barnabé; Simeão, chamado Níger; Lúcio, de Cirene; Manaém, que tinha sido criado com Herodes, o tetrarca; e Saulo.
2 Na ka ineke kalapagpage Nutu ba keke kuriri ta kaning, nae Kannu E Tupu ke role kerea roma, “Miau ngaka tore Barnavas riluae Sol ta ri kumangng ka kumangng a iau pulia ta ri kumangnga kia.”
2 Enquanto eles estavam adorando o Senhor e jejuando, o Espírito Santo disse: — Separem-me, agora, Barnabé e Saulo para a obra a que os tenho chamado.
3 Ngarume ka ineke kave Nutu beke kuri ta kaning tapu, na keke ulopaia kamareame nge ri. Na keke ba rea eke loa.
3 Então, jejuando e orando, e impondo as mãos sobre eles, os despediram.
4 Nae Kannu E Tupu ke baꞌe ri pana lua pisigi tae Selusia nga pelau kaona. Na ngarume na keke tae nga mono te ba keke loa ta nuta a giana nge Saipras.
4 Barnabé e Saulo, enviados pelo Espírito Santo, foram até Selêucia e dali navegaram para Chipre.
5 Ba ka ineke lele nga maga kunna e bollau a giana nge Salamis, na keke pulimalage pangamologa ae Nutu kanna ngallo nga sinagog rae Iurame. Bae Ion eke patoe kae Mak ke momo kala nge ri ta i kalaunga rea ka kumangng.
5 Quando chegaram a Salamina, começaram a anunciar a palavra de Deus nas sinagogas judaicas. Tinham também João como auxiliar.
6 Keke pature taongarea nga nuta laeala bavana te, na keke tao bavakena eke lele nga nuta bavana tetoto nga maga kunna e bollau a giana nge Papos. Na keke lele nga Iura te ora i a masingkana a giana nge Bara-Iesus. I ke momo nga maga kunna laeala e bollau ba ka i a poropet a goanga te.
6 Havendo atravessado toda a ilha até Pafos, encontraram certo judeu, de nome Barjesus, que praticava magia e era falso profeta.
7 Ba i ka kolingana nga agau e kelapatantali ta porovins laeala a giana nge Sergios Paulus. Na ka kae te na kelangpatali laeala ora i a agau a kana ka lomatana e pe ke ba ta Barnavas riluae Sol ta ri atung te i, ta baina i nge longe pangamologa ae Nutu kanna.
7 Ele estava com o procônsul Sérgio Paulo, que era um homem inteligente. O procônsul, tendo chamado Barnabé e Saulo, desejava ouvir a palavra de Deus.
8 Ava masingkana laeala a giana nge Bara-Iesus ora Girikme ke patoe kae Elimas ke sanangkala rea. Ba i ke amva ta pangataopange kelangpatali ta baina i nga manenasa lonapatokona te Iesus.
8 Porém o mago Elimas — e é assim que se traduz o nome dele — se opunha a eles, procurando afastar da fé o procônsul.
9 Minmina nae Sol oreke patoe kae Pol ke ponu kae Kannu E Tupu, na i ke kelananne masingkana laeala ba ke role kia roma,
9 Mas Saulo, também chamado Paulo, cheio do Espírito Santo, olhando firmemente para Elimas, disse:
10 “Ka one ae Satan goe ae i. Ba ka one a agau e sanangalle oru reke pepe kinung! Oru matantana re nga goanga ba patungtaonga keke ponu nge one. Ba one ko rorole roma, pangamologa e te Nutu ora kaomannmannangana kia ka i a goanga.
10 — Ó filho do diabo, cheio de todo o engano e de toda a maldade, inimigo de toda a justiça, por que você não deixa de perverter os retos caminhos do Senhor?
11 Gialgiala nae Nutu ke la ulonge kamana nge one na matang kanname keke la sunga, ba ko sono la kelange kae lamana ka kae palu.”
11 Eis que, agora, a mão do Senhor está contra você, e você ficará cego, não vendo o sol por algum tempo. No mesmo instante, caiu sobre ele névoa e escuridão, e, andando em círculos, procurava quem o guiasse pela mão.
12 Ba ka ina kelangpatali kele ollaeala e lele, na i ka lonapatokona ka kalinglongana ta pangalomatana e te Iesus Avolau.
12 Então o procônsul, vendo o que havia acontecido, creu, maravilhado com a doutrina do Senhor.
13 Nae Pol kala nga balingana memena keke taepatae nga mono ngae Papos, na keke loa eke so ngae Perga ngallo ngae Pampilia. Avae Ion Mak ke ka rea nga inaeala, na ke galiu tae Ierusalem.
13 E, navegando de Pafos, Paulo e seus companheiros viajaram a Perge da Panfília. João, porém, deixando-os, voltou para Jerusalém.
14 Na keke kaꞌe Perga ba keke lele nga maga kunna e bollau a giana nge Antiok ngallo ngae Pisiria. Ba ka kae a Sabat na keke lu lakallo ta sinagog, ba keke tara kala nga ragau.
14 Mas eles, saindo de Perge, chegaram a Antioquia da Pisídia. No sábado, entraram na sinagoga e sentaram-se.
15 Ngarume nga patongareangana ka pangamologa ina palu nga Bangapaga Rae Moses Kanna ba nga Panga Rae ragau reke toe Nutu kaona Kanrea, na re kapunu nga sinagog keke baꞌe agau ka pangamologa te Pol riluae Barnavas roma, “Kolime, ngaroma nga kanmiau pangamologa ta pangagingginge ragau, na ngaka role kerea ki.”
15 Depois da leitura da Lei e dos Profetas, os chefes da sinagoga mandaram dizer-lhes: — Irmãos, se vocês têm alguma palavra de consolo para o povo, falem.
16 Minmina nae Pol ke meisi na ke parule ragau ka kamana, ba ke role roma, “Miau ra Iura ba miau ra sana miau ra Iura raka kalapagpage Nutu, ngaka longo nasai!
16 Paulo, levantando-se e fazendo com a mão sinal de silêncio, disse: — Israelitas e todos vocês que temem a Deus, escutem!
17 Nutu a i ae Nutu orae ragau re ngae Israel ke tore sisiukita memena, ba i ke papapatue ragau ka ineke mommo ngae Isip. Ngarume na i ke taoamuga kerea lagapotu ngae Isip ka ginggingngana e bollau.
17 O Deus do povo de Israel escolheu os nossos pais e exaltou o povo durante a sua peregrinação na terra do Egito, de onde os tirou com braço poderoso.
18 Ri keke longosasa raumana te Nutu ngallo nga ina a sana ragau ke momo ngia ka pesingmatana ka ri base ma giaukaina lua, ava i ke sane ka rea.
18 Suportou os maus costumes do povo durante uns quarenta anos no deserto.
19 Ba ngarume, ka ine kauue galiau ka ri lima ba lua ngae Kenan tapu, na i ke patare ragau rae i ta baina ri kala nga sivurea memena re ngarume nga karea ka mogalo ina nga ra nginngina. Oru nginngina kinung keke rave pesingmatana ka ri base ma 450.
19 E, havendo destruído sete nações em Canaã, deu essas terras como herança ao seu povo.
20 “Ngarume nga oru nginngina nae Nutu ke tunge ra kalingnanakana te ri ta ke lele nga kae rae Samuel a i a agau e toe Nutu kaona.
20 Tudo isso levou cerca de quatrocentos e cinquenta anos. Depois disso, lhes deu juízes, até o profeta Samuel.
21 Ba ka ineke ballaga ta karea kelangpatali te, nae Nutu ke tunge Kis tuna ae Sol e nga galiau ae Bensamin te ri. Nae Sol ke kelapatali te ri ka pesingmatana ka ri giaukaina lua.
21 Então eles pediram um rei, e Deus lhes deu Saul, filho de Quis, da tribo de Benjamim, e isto durante quarenta anos.
22 Ngarume, ka inae Nutu saupatali kae Sol tapu, na i ke pulia Revit ta i a kelangpatali ae ri kanna. Bae Nutu ke bai ka rolengana e te Revit roma, ‘Iau ka kele Revit a i ae Iesi tuna. Ka i a agau ora iau materaumane, ba ka i a agau e la loanga kurumea laumatenganame mannangana.’
22 E, tendo tirado Saul, levantou-lhes o rei Davi, do qual também, dando testemunho, disse: “Achei Davi, filho de Jessé, homem segundo o meu coração, que fará toda a minha vontade.”
23 “Na nge Revit sivuna memena, Nutu ke atu kae Iesus a i ae Aravulelekana ta re ngae Israel kurumea patongkalangana te sisiukerea memena.
23 Da descendência deste, conforme a promessa, Deus trouxe a Israel o Salvador, que é Jesus.
24 Ba pala ta Iesus pangaturunge kumangng a kanna, nae Ion ke pulimalage pangamologa ta re ngae Israel ta ri ngeke pulivalakale baingarea reke sosoali na ngeke rave pangamagoe.
24 Antes da manifestação dele, João pregou um batismo de arrependimento a todo o povo de Israel.
25 Ba ka inae Ion lele kokoro ta kumangng a kanna rongana na i ke rorole roma, ‘Kaka roma iau a tai? Ka sana iau a agau laeala aka momalla te i. Ke sa. Ava ngaka longo nasai. Agau te ke la atung ngarume nge iau, ba ka sana iau a agau te mannangana ta baina iau nga pole oalo nge nga kesingsilagi rae i.’
25 Quando João estava completando a sua carreira, disse: “Quem vocês pensam que sou? Não sou aquele que vocês esperam. Mas depois de mim vem aquele de cujos pés não sou digno de desamarrar as sandálias.”
26 “Kolingau memena, miau ra Abaram sisivuna memena ba miau ra sana miau ra Iura raka kalapagpage Nutu, Nutu ke ba ka pangamologa laekia e ta kumangngana e nga ravunglelenge ragau te ita.
26 — Irmãos, descendência de Abraão e todos vocês que temem a Deus, a nós foi enviada a palavra desta salvação.
27 Ava ragau re ngae Ierusalem ba reke taoamugmuga kerea ke sane ke kelapatokone Iesus roma, ka i ae Aravunglelekana ae Nutu baꞌe. Ba ka ineke baꞌe Iesus ta i mateng, na keke kumkuma kurumea ragau reke toe Nutu kaona pangamologa nga kanrea re pala ra ri ke patpato rea ka Sabatme kinung.
27 Pois os moradores e as autoridades de Jerusalém, não conhecendo Jesus nem as palavras dos profetas que são lidas todos os sábados, cumpriram as profecias, quando condenaram Jesus.
28 Ri ke sane ke kalipa ka otte e soali nge i ta ri pulinge nga mateng, ava keke ballage Pilatus ta balinge na ke mate.
28 E, embora não achassem nenhuma causa de morte, pediram a Pilatos que ele fosse morto.
29 Ngarume nga kumangngarea ka oru nginngina kinung base Lau Ae Nutu Kanna ine role te i, na keke paupisigia lagape nga maiskovu, ba keke pullue ka pakenongarea kia ngallo nga o a i a lollo masina.
29 Depois de cumprirem tudo o que estava escrito a respeito dele, tirando-o do madeiro, puseram-no em um túmulo.
30 Avae Nutu ke pasigipage nga mateng.
30 Mas Deus o ressuscitou dentre os mortos,
31 Ba ka kae papatu na i ke lele nga ragau ra ri keke ke tatao kala nge i nga kumangngana e paturu ngae Galili be lola tae Ierusalem. Ba sonrau na ra nginngina reke kele ka matarea kanname keke tuture ta ragau rae ita re ngae Israel.
31 e durante muitos dias ele foi visto pelos que o tinham acompanhado da Galileia para Jerusalém, os quais são agora as suas testemunhas diante do povo.
32 — ausente —
32 E nós anunciamos a vocês o evangelho da promessa feita aos nossos pais,
33 — ausente —
33 como Deus a cumpriu plenamente a nós, seus filhos, ressuscitando Jesus, como também está escrito no Salmo número dois: “Você é meu Filho; hoje eu gerei você.”
34 Nutu kumangngana ine pasigipage Iesus nga mateng ba sane nge mate muni ka ora kaomannmannangana kia. Ba pangamologa ae Nutu kanna ke role minmina ine role roma:
34 — E quanto ao fato de que o ressuscitaria dentre os mortos para que jamais voltasse à corrupção, Deus o expressou desta maneira: “E cumprirei a favor de vocês as santas e fiéis promessas feitas a Davi.”
35 Ba Baunga A Kalangpaga tetoto ke role minmina bole roma:
35 — Por isso, também diz em outro Salmo: “Não permitirás que o teu Santo veja corrupção.”
36 “Na ka inae Revit rongotapu ka Nutu lonangana re te i ore nga momongana nga mogalo laekia e ngape, na i ke mate. Na keke talue kala nga sisiukia memena, ba mirana ke bona.
36 — Porque tendo Davi, no seu tempo, servido conforme o plano de Deus, morreu, foi sepultado ao lado de seus pais e viu corrupção.
37 Avae Iesus orae Nutu pasigipage nga mateng mirana ke sane bona.
37 Porém aquele a quem Deus ressuscitou não viu corrupção.
38 “Minmina na kolingau memena, iau ka bai ta miau nga lomiaumatana roma, nga Iesus matengana nga maiskovu miau kaka kele pamau e ta kangapatali nga kalingnana ae Nutu.
38 Portanto, meus irmãos, saibam que é por meio de Jesus que a remissão dos pecados é anunciada a vocês;
39 Bangapaga ae Moses kanna ka sana kana gingginga ta kalaunga miau ta kange kalingnana laeala e bollau, ava agau a lonapatokona te Iesus ke kaꞌe kalingnana tapu.
39 e, por meio dele, todo o que crê é justificado de todas as coisas das quais vocês não puderam ser justificados pela lei de Moisés.
40 Minmina na miau ngaka ella miau masi nga baina oru ra ragau reke toe Nutu kaona ke role tao pala sane ngeke lele nge miau ka ineke role roma:
40 Portanto, tenham cuidado para que não lhes aconteça o que os profetas disseram:
41 “‘Miau ra kaningpekana kae Nutu, ngaka longo nasai! Ngaka mate nga kalinglo ngamiaungana!
41 “Vejam, ó desprezadores! Fiquem maravilhados e desapareçam, porque, no tempo de vocês, eu realizo obra tal que vocês não acreditarão se alguém lhes contar.”
42 Na ka inae Pol riluae Barnavas ke loa eke lelemalaga nga sinagog, na ragau keke ballage ri pana lua ta ri kangagaliu ta baina ri ngeke turu pakerea ka oru nginngina muni ka kae a Sabat tetoto.
42 Quando Paulo e Barnabé estavam saindo, as pessoas pediram que, no sábado seguinte, lhes falassem estas mesmas palavras.
43 Ngarume, ka ina ragau ke kapatalia katungkala nga sinagog tapu, na Iura papatu kala nga ragau ra sana ri ra Iura aveke rave lopatokona orae Iurame keke tao kurumea Pol riluae Barnavas. Minmina na ri pana lua keke pamologa te ri, ba keke paginggingi rea ka rolengarea kerea ta ri ngeke maisi gingging nga lonana ae Nutu ka kaeme kinung.
43 Terminada a reunião na sinagoga, muitos dos judeus e dos prosélitos piedosos seguiram Paulo e Barnabé, e estes, falando com eles, os persuadiam a continuar firmes na graça de Deus.
44 Ka kae a Sabat tetoto na kokoro ta ragau kinung re nga maga kunna laeala e bollau keke ginu ta baina ri ngeke longe pangamologa ae Nutu kanna.
44 No sábado seguinte, quase toda a cidade se reuniu para ouvir a palavra do Senhor.
45 Ava ka inae Iurame ke kele maluame, na keke kelalele raumana ba keke sanangalle Pol pangamologangana, ba keke rorolebainga kia.
45 Mas os judeus, vendo as multidões, ficaram com muita inveja e, blasfemando, contradiziam o que Paulo falava.
46 Nae Pol riluae Barnavas ke sane ke matau rea. Minmina na keke ala rea roma: “Nutu ke role ta mangng nga pulimalage pangamologa a kanna te miau ra Iura kapunu. Ava miau kaka tangulelea ba kaka pakosining ka miau muni roma, ka miau ra ragau re sane ke pepe ta ri ravunge mauling e nga momong passavele. Minmina na mangng ka la loanga ta ra sana ri ra Iura.
46 Então Paulo e Barnabé, falando ousadamente, disseram: — Era necessário pregar a palavra de Deus primeiro a vocês. Mas, como vocês a rejeitam e se julgam indignos da vida eterna, eis que nos voltamos para os gentios.
47 Iau ka role minmina kurumea, bangapaga ae Nutu tunge te mangng ke role roma:
47 Porque o Senhor assim nos determinou: “Eu coloquei você como luz dos gentios, a fim de que você seja para salvação até os confins da terra.”
48 Ka ina ragau ra sana ri ra Iura ke longe pangamologa laeala, na ri ka loreasereng raumana ba keke alapage pangamologa ae Nutu kanna. Ba ragau kinung ra Nutu toro rea ta ri ravunge mauling e momo passavele ka loreapatokona.
48 Os gentios, ouvindo isto, se alegravam e glorificavam a palavra do Senhor. E creram todos os que haviam sido destinados para a vida eterna.
49 Na pangamologa e te Iesus ke sasa ta iname karolu nga inaeala.
49 E a palavra do Senhor se espalhou por toda aquela região.
50 Ava Iurame keke bupage re kapunu nga maga kunna laeala e bollau kala nga ravale ra kilipukana reke kavkave Nutu ae Iurame. Minmina na keke bai ka ragau ta ri ngeke pamiralalia Pol riluae Barnavas, ba keke taomalaga rea nga ine nge ri.
50 Mas os judeus instigaram as mulheres piedosas de alta posição e os principais da cidade e levantaram perseguição contra Paulo e Barnabé, expulsando-os do seu território.
51 Ka bainae Pol riluae Barnavas keke tutulole magavusa nga kaereame ma panaunga roma, bainga laeala a ri ke baia ke soali. Na keke loa tae Aikoniam.
51 E estes, sacudindo contra eles o pó dos pés, foram para Icônio.
52 Ba barangalele rae Iesus kanna keke ponu kae Kannu E Tupu ba serenga.
52 Os discípulos, porém, estavam cheios de alegria e do Espírito Santo.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 13, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.