Mateus 10
Got Nga Nambuha Ik Kai (MED) vs VC
1 Jisas elim nga kitip kʉni wu 12 ni kʉⱡ, wi ropa rukʉr tʉpa, ronduⱡ ngumba kur kit moⱡum wamp mbʉ nga kur kit mbʉ, tʉk mundʉk, kui ou kel mbʉ nga elpa elpa pem wamp mbʉ, etʉk ting ei nga ronduⱡ ngurum.
1 Jesus reuniu seus doze discípulos. Conferiu-lhes o poder de expulsar os espíritos imundos e de curar todo mal e toda enfermidade.
2 — ausente —
2 Eis os nomes dos doze apóstolos: o primeiro, Simão, chamado Pedro; depois André, seu irmão. Tiago, filho de Zebedeu, e João, seu irmão.
3 — ausente —
3 Filipe e Bartolomeu. Tomé e Mateus, o publicano. Tiago, filho de Alfeu, e Tadeu.
4 — ausente —
4 Simão, o cananeu, e Judas Iscariotes, que foi o traidor.
5 Jisas ndi, elim nga kitip kʉni wu 12 ni kʉⱡ, tʉpa kongun ila mundpa, ik kʉⱡ mel man ngumba mel, “Got nga ik nʉpʉl, mbo wamp mormin kona mbila kep, Sameriya kona mbʉ nga kona peng mbila kep, rukʉr pi nʉpʉi!
5 Estes são os Doze que Jesus enviou em missão, após lhes ter dado as seguintes instruções: Não ireis ao meio dos gentios nem entrareis em Samaria;
6 Enim puk Isrel wamp mbʉ, rʉp wu ti mon elinga, kng sipsip mel, tiki polk mormin mbila pʉi!
6 ide antes às ovelhas que se perderam da casa de Israel.
7 Puk kʉn, Got nga ik puⱡ i etʉk nʉk mel, ‘Got nga wamp tʉpa mumuk rui uⱡ ei nondpa omba nʉi!’
7 Por onde andardes, anunciai que o Reino dos céus está próximo.
8 Kui peng em wamp mbʉ etʉk tʉk, wamp on mbʉ, rok rot nduk, kint pombuⱡma rorum wamp mbʉ etʉk tʉk, kur kit wamp kʉn moⱡum mbʉ, makrʉk tʉk mundʉk etʉi! Enim memp tʉnmin ei, wei nʉwʉ tʉnmin ei mel ku, wamp mbʉ ya nʉnt uⱡ mbʉ mel, gem ku etʉk pindʉi! Uⱡ mbʉ mel etpʉn, wote mel na ti, punt rok ngeing nʉk, pilik iti nʉtʉi!
8 Curai os doentes, ressuscitai os mortos, purificai os leprosos, expulsai os demônios. Recebestes de graça, de graça dai!
9 Ku moni mat tʉk enim nga kʉng ila pendʉk, mek pi nʉpʉi mon!
9 Não leveis nem ouro, nem prata, nem dinheiro em vossos cintos,
10 Wal kumbana na kel kat kep, rapʉk mek pi mon. Wote, wal pʉki na ei nga kep, kʉmp rʉk mel mek pi nʉpʉi mon ku! Omba, nombuⱡa mam pangina, kʉmp ambuⱡmba ei nga tʉmbʉⱡ na ti kep mon ku. Nambuⱡ emel, pung kona mbila mel mbʉ nga tʉk kun inding.
10 nem mochila para a viagem, nem duas túnicas, nem calçados, nem bastão; pois o operário merece o seu sustento.
11 “Enim kona peng kel muna, manga rʉⱡaip na tila puk eng ei kʉn, wamp nam ti ngorum puⱡ orunga, kai etʉm wamp ei nga, manga ila pek muⱡʉi! Molk wote, kona tila ku pʉi!
11 Nas cidades ou aldeias onde entrardes, informai-vos se há alguém ali digno de vos receber; ficai ali até a vossa partida.
12 Wote, manga tila murʉk puk, manga puⱡ wamp ei kundʉk, moⱡpa kundi uⱡ ei, enim kʉn piyangga, ngʉi!
12 Entrando numa casa, saudai-a: Paz a esta casa.
13 Manga puⱡ wamp mbʉ ndi, enim numan ngʉk, rawe etʉk tʉng ndam, enim nga memp ik ei, wamp kʉⱡ kʉn piyangga! Muna, enim numan ngui nganggʉk, rawe etʉk ti natʉng ndam, enim nga memp ik ei, en enim kʉn yant wangga, ngʉi!
13 Se aquela casa for digna, descerá sobre ela vossa paz; se, porém, não o for, vosso voto de paz retornará a vós.
14 Wote manga rʉⱡaip ti ndi, muna kona peng kel ti nga wamp mat ndi, enim rawe etʉk ti natʉk, Got nga ik ei tʉk pei mundʉk tʉk, nguna kandʉk, piling ei nga numan ngui nganggʉk, eng kona ei wak rok, enim nga kʉmp kaimp ila kʉng ngupʉn moⱡum ei ila, ndanda nduk, tek kelik pʉi!
14 Se não vos receberem e não ouvirem vossas palavras, quando sairdes daquela casa ou daquela cidade, sacudi até mesmo o pó de vossos pés.
15 Enim ik kupa ei kundʉp nʉnt, muⱡ mʉi raⱡ pora nangga! Got ndi, wamp kʉmp tʉm ui ei kʉn, kona peng na, manga rʉⱡaip na mat, Got nga ik ei tʉk nguna kandʉk, tʉk pei mundʉk piling ei, numan ngui nganggʉk, enim wamp nimbʉ, mindil mam ti nuing. Ei, unt kor nga ei, kona Sorum, Gomora raⱡ, ropa kaⱡnga mindil norung ei mel mon. Wote, ama mindil elpa ti mel ku nuing.
15 Em verdade vos digo: no dia do juízo haverá mais indulgência com Sodoma e Gomorra que com aquela cidade.
16 “Kum tʉiya! Na ndi, enim owa rakra mormin kona ila, kng sipsip tʉk mondʉrmin ni mel, enim tʉp mundunt. Ei kʉn, kimbuⱡa mel tʉk mendʉk, kʉi imil mel, koma tek ʉndʉi!
16 Eu vos envio como ovelhas no meio de lobos. Sede, pois, prudentes como as serpentes, mas simples como as pombas.
17 “Wamp ndi, enim imp molk mek puk, wu ou mbʉ ngangina, atinga manga kel mbila, kanda ndi rok iting ei nga tʉk mendʉk ʉndʉi!
17 Cuidai-vos dos homens. Eles vos levarão aos seus tribunais e açoitar-vos-ão com varas nas suas sinagogas.
18 Omba, mbo wamp moⱡʉng kona mbila na ndi, nʉi nʉnt ik mbʉ nʉk, itʉi nʉnt uⱡ mbʉ mel eng ei kʉn, enim tʉk mek puk, Rom kona mbʉ nga rup nokundurmʉn wu mbʉ kʉn, kona mbʉ nga wu peng mumuk mbʉ kʉn, moⱡʉng mbila, enim kot inding. Mbo wamp moⱡʉng mbila, i eng uⱡ ndi, na nga ik ei para mba.
18 Sereis por minha causa levados diante dos governadores e dos reis: servireis assim de testemunho para eles e para os pagãos.
19 Enim kot inding pilik imp molk mek ong ei kʉn, etʉp nʉmin mel nant nʉk, kʉⱡ keⱡ numan ou nduk pili nʉpʉlʉi! Enim nga ik ropʉl rok, ning ui ei om kʉn, Got elim ndi, enim nga keta ila nimba ngui ngui endʉmba.
19 Quando fordes presos, não vos preocupeis nem pela maneira com que haveis de falar, nem pelo que haveis de dizer: naquele momento ser-vos-á inspirado o que haveis de dizer.
20 Ik ning ei, enim ndi, kanda ni nʉning. Enim ik ning ei mel, enim nga Oⱡa Wuta nga Muⱡnga ei ndi, enim kʉn moⱡpa, ni nʉndʉmba.
20 Porque não sereis vós que falareis, mas é o Espírito de vosso Pai que falará em vós.
21 “Wu ʉngʉn ti ndi, ti rʉk muⱡangga rok kunding. Wu Tipam ti ndi, elim nga kangambuⱡa mbʉ, rʉk muⱡangga, rok kunding. Muna, kangambuⱡa ndi, en enim nga mam tipamʉl mbʉ, rʉk muⱡangina, rok kunding.
21 O irmão entregará seu irmão à morte. O pai, seu filho. Os filhos levantar-se-ão contra seus pais e os matarão.
22 Wamp minal ei ndi, na nga nʉndʉk eng uⱡ ila kandʉk, enim numan ngui ngʉnging. Ei kʉn, wamp nam ti ndi, na nga ik ei pewa aiwa nimba, ambuⱡpa gi ndupa muⱡangga, kot ending uⱡ ei, pora nim ndam Got ndi, wamp ei etpa tʉmba.
22 Sereis odiados de todos por causa de meu nome, mas aquele que perseverar até o fim será salvo.
23 Enim kona peng ila pangina, tʉk kot ending ndam, kona ei wak rok kelik, kona peng elpa tila ku pʉi! Enim ik kupa ei kundʉp nʉnt, Got nga ik ei, Isrel kona peng tetʉm mbʉ nga kona peng mat ila kundʉk, ni nʉni muⱡangina, wote Muⱡʉl Wu Kupa ei, yant omba.
23 Se vos perseguirem numa cidade, fugi para uma outra. Em verdade vos digo: não acabareis de percorrer as cidades de Israel antes que volte o Filho do Homem.
24 “Skul kangambuⱡa ti ndi, elim nga ik mbo wu ei, tʉpa mana ndumba mel mon. Kindmant wamp ei ndi, elim nga wu nuim ei tʉpa mana ndumba mel mon.
24 O discípulo não é mais que o mestre, o servidor não é mais que o patrão.
25 Ei kʉn skul kangambuⱡa ti ndi, ik mbo wu ei mel, kapⱡa muⱡimp nimba pilpa, mil kan etpa om ndam, kapⱡa etmba ku. Omba kindmant wu ti ndi, elim nga wu nuim ei nga kitip kandpa, kongun em ndam, kapⱡa ku etmba. Wote, wamp mbʉ ndi, manga puⱡ wu ei kundʉk, Biyelsipul kur kit mbʉ nga nuim ei, nʉng ndam, wote manga tenda ila petmin wamp mbʉ i ku etʉk, ik kit wei mat ku nʉnding.
25 Basta ao discípulo ser tratado como seu mestre, e ao servidor como seu patrão. Se chamaram de Beelzebul ao pai de família, quanto mais o farão às pessoas de sua casa!
26 “Ei kʉn, enim wamp mbʉ nga mundmong iti nʉtʉi! Uⱡ mo rok, ik mo rok nʉk eng mbʉ, etpa tʉpa mot ndumba.
26 Não os temais, pois; porque nada há de escondido que não venha à luz, nada de secreto que não se venha a saber.
27 Na enim rumbʉⱡ ila, kundʉp nʉnt ik kʉⱡ, wote rʉnggilmʉ nʉk, mot ndʉi! Wote, enim ol tep kundʉp nʉnt ik kʉⱡ, tʉk pena ila pendʉk nʉi!
27 O que vos digo na escuridão, dizei-o às claras. O que vos é dito ao ouvido, publicai-o de cima dos telhados.
28 Enim nga kʉng kʉⱡ rok kunding. Wote, min ei rok kundi nʉkʉnding. Wote wamp mbʉ nga, mundmong indi nʉndʉi! Kʉng kep, min kep, pʉkʉ ropa, ndip kona ila mundʉmba wu Got ei nga mint mundmong indʉi!
28 Não temais aqueles que matam o corpo, mas não podem matar a alma; temei antes aquele que pode precipitar a alma e o corpo na geena.
29 Kʉi waⱡ raⱡ nga ku kuⱡi tenda na, ei mel rop mundpʉn tilmina. Ei wote, enim nga muⱡ kona morum Wu Tipanʉm kupa ei ndi, kandpa kilangga, kʉi raⱡ nga ti tʉpa, kawa ndupa mana omba, koⱡmba mel mon.
29 Não se vendem dois passarinhos por um asse? No entanto, nenhum cai por terra sem a vontade de vosso Pai.
30 Enim wamp mbʉ, nga peng ila, peng ndi namba iti morum ei, Got ndi pilpa ketʉm.
30 Até os cabelos de vossa cabeça estão todos contados.
31 Ei nga, mundmong iti nʉtʉi! Enim wamp mbʉ kʉi waⱡ na ei mel mon. Enim wamp ei, Got nga kuimp keta ila, mel numan ngui elpa ti mel ku mormʉn.
31 Não temais, pois! Bem mais que os pássaros valeis vós.
32 “Wamp nam ti ndi, wamp moⱡʉng kona pena mbila moⱡpa, na nga para ndupa, nimba mot ndum ndam, na ndi i ku etʉp, na nga muⱡ kona Wuta morum ila, wamp ei nga nimp mot nduimp.
32 Portanto, quem der testemunho de mim diante dos homens, também eu darei testemunho dele diante de meu Pai que está nos céus.
33 Muna wamp nam ti ndi, wamp moⱡʉng kona pena mbila moⱡpa, na nga ik ei pi napʉtmʉn nim ndam, na ndi, i ku etʉp, na nga muⱡ kona Wuta moⱡum ila, wamp ei na pi napʉt ku nimp.
33 Aquele, porém, que me negar diante dos homens, também eu o negarei diante de meu Pai que está nos céus.
34 “Enim ndi, na ya mʉi kona ila, moⱡpa kundi uⱡ ei nga mep ur nʉk, pili nʉpilʉi mon! Na ya moⱡpa kundi uⱡ ei, mep ui nʉwʉr. Na ndi, wamp mbʉ etʉp, oi kan pindimp pilip, koiya nengina ti mep ur.
34 Não julgueis que vim trazer a paz à terra. Vim trazer não a paz, mas a espada.
35 — ausente —
35 Eu vim trazer a divisão entre o filho e o pai, entre a filha e a mãe, entre a nora e a sogra,
36 — ausente —
36 e os inimigos do homem serão as pessoas de sua própria casa.
37 Wamp nam ti ndi, elim nga mam tipam raⱡ numan minal ngumba. Na wei wei etpa, numan ngum ndam, wamp ei na nga kitip kʉni wamp moⱡmba mel kapⱡa mon! Wamp nam ti ndi, i ku etpa, elim nga kangambuⱡa mbʉ, numan minal ngumba. Na wei wei etpa, numan ngum ndam, wamp ei na nga kitip kʉni wamp moⱡmba mel, kaⱡpa mon.
37 Quem ama seu pai ou sua mãe mais que a mim, não é digno de mim. Quem ama seu filho mais que a mim, não é digno de mim.
38 Wamp nam ti ndi, elim nga nde peta ei koma rui narʉpa, na kʉn pep ropa ui nawʉm ndam, na nga kitip kʉni wamp moⱡmba mel, kapⱡa mon.
38 Quem não toma a sua cruz e não me segue, não é digno de mim.
39 Wamp nam ti ndi, elim nga mʉi kona ila moⱡpa mba, uⱡ ei nga kel rondum ndam, wamp ei kont mba mul uⱡ ei ti natʉmba. Muna wamp nam ti ndi, na nga nʉndpa uⱡ mat itangga! Wote, elim rok kondung ndam, kont mba mul uⱡ kupa ei tʉmba.
39 Aquele que tentar salvar a sua vida, perdê-la-á. Aquele que a perder, por minha causa, reencontrá-la-á.
40 “Wamp nam ti, enim rawe etpa tʉm wamp ei, na rawe etpa tʉmba. Wote, wamp nam ti, na rawe etpa tʉm wamp ei, wi muⱡ kona na tʉpa mundrum wu ei, rawe etpa tʉmba.
40 Quem vos recebe, a mim recebe. E quem me recebe, recebe aquele que me enviou.
41 Wamp nam ti ndi wamp ei, Got nga nombuⱡa rung wamp ei nimba, rawe etpa tʉpa mepa, elim nga mang kona pum ndam, wamp ei Got nga nombuⱡa rung wamp ei nga punt mel, Got ndi, ngumba ei kunda tinggil. Wote, wamp nam ti ndi, wamp ei, uⱡ kai mbʉ etʉm nimba, rawe etpa tʉm ndam, wamp ei uⱡ kai mbʉ etʉm wamp ei nga punt mel, Got ndi, ngumba kunda tinggil.
41 Aquele que recebe um profeta, na qualidade de profeta, receberá uma recompensa de profeta. Aquele que recebe um justo, na qualidade de justo, receberá uma recompensa de justo.
42 Na ik kupa ei nʉnt, wamp nam ti ndi, wamp kurpa ti kandpa wamp ei, Jisas nga kitip kʉni wamp ti, kant ei ka nimba, mbo nu kot nui nimba, kuⱡpa ngum ndam, wamp ei, Got ndi, wak ropa wei mundi namʉndʉmba,” nitim.
42 Todo aquele que der ainda que seja somente um copo de água fresca a um destes pequeninos, porque é meu discípulo, em verdade eu vos digo: não perderá sua recompensa.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.