Lucas 6
Got Nga Nambuha Ik Kai (MED) vs ACF
1 Mowi kor ui ti kʉn, Jisas kʉn elim nga kitip kʉni wu ni kʉⱡ kʉn, wit pana rʉk ting tila purung. Kitip kʉni wu ni kʉⱡ ndi, puk mel, wit mong nimbʉ, oldʉk tʉk, ambulk mitʉk roⱡina, kʉng mbʉ puⱡnga, mong mbʉ nok purung.
1 E aconteceu que, no segundo sábado após o primeiro, passou pelas searas, e os seus discípulos iam arrancando espigas e, esfregando-as com as mãos, as comiam.
2 Uⱡ etʉng ni, Perisi wu mbʉ ndi kandʉk, nʉk mel, “Uⱡ kʉⱡ, Mowi Kor ui ei kʉn, tʉn nga mi ik ei ndi, mon nʉtʉm ndi, nambuⱡ emel enmin?” nʉtʉng.
2 E alguns dos fariseus lhes disseram: Por que fazeis o que não é lícito fazer nos sábados?
3 — ausente —
3 E Jesus, respondendo-lhes, disse: Nunca lestes o que fez Davi quando teve fome, ele e os que com ele estavam?
4 — ausente —
4 Como entrou na casa de Deus, e tomou os pães da proposição, e os comeu, e deu também aos que estavam com ele, os quais não é lícito comer senão só aos sacerdotes?
5 Wote Jisas ndi, ik ti nimba mel, “Muⱡʉl Wu Kupa ei ndi, Mowi Kor ui ei, rʉp etʉm!’ nitim.
5 E dizia-lhes: O Filho do homem é Senhor até do sábado.
6 Mowi kor ui ti kʉn, Jisas ndi mba, atinga manga kel nila mba, wamp ik mbo endpa murum. Manga nila wu ti murum ei nga, ki mbo orunga kit itim.
6 E aconteceu também noutro sábado, que entrou na sinagoga, e estava ensinando; e havia ali um homem que tinha a mão direita mirrada.
7 Wote, ik mbo wu mat kʉn, Perisi wu na nimbʉ ndi, Jisas tʉk kongundʉk morung. Ei nambuⱡ emel, Mowi Kor ui ei kʉn, Jisas ndi, kui wamp mbʉ, etpa tʉm ndam, Jisas kot indimin nʉk pilik, nokundʉk morung.
7 E os escribas e fariseus observavam-no, se o curaria no sábado, para acharem de que o acusar.
8 Wote, wu kʉⱡ nga pʉtʉng numan ni, Jisas ndi, pilpa pora ndupa kʉn, ki rumbrʉm wu ni, kundpa nimba mel, “Nim ya wamp mbʉ nga kuimp keta ila, oⱡa ʉnggʉli!” nitim. Wote wu ni, oⱡa ʉnggʉtʉm.
8 Mas ele bem conhecia os seus pensamentos; e disse ao homem que tinha a mão mirrada: Levanta-te, e fica em pé no meio. E, levantando-se ele, ficou em pé.
9 Jisas ndi, wamp mbʉ, kundpa nimba mel, “Na ndi, enim ik ti wuldimp ent. Tʉn nga mi ik ei ndi, tʉn Mowi Kor ui ei kʉn, namba uⱡ mbʉ, itʉmin nʉtʉm? Uⱡ kit mbʉ, itʉmin nʉtʉm, muna uⱡ kai mbʉ itʉmin nʉtʉm nda? Tʉn ndi, wamp mbʉ, tʉpʉn rapundpʉn, etpʉn kai itʉmin nʉtʉm, muna wamp mbʉ, etʉp kit mundmin nʉtʉm nda?” nitim.
9 Então Jesus lhes disse: Uma coisa vos hei de perguntar: É lícito nos sábados fazer bem, ou fazer mal? salvar a vida, ou matar?
10 Jisas ndi, wamp morung nimbʉ, kandpa pok etpa kʉn, ki rumbrʉm wu ni, kundpa nimba mel, “Nim nga ki ei tʉkʉn, run ndui!” nitim. I nilinga, wu ni nga ki ni tʉpa, run nduⱡnga, omba kun purum.
10 E, olhando para todos em redor, disse ao homem: Estende a tua mão. E ele assim o fez, e a mão lhe foi restituída sã como a outra.
11 Wote, mi ik mbo wu nimbʉ kʉn, Perisi wu na nimbʉ, popʉⱡ ndi kolk, en enim nʉk, int yant etʉk nʉk mel, “Tʉn ndi, Jisas ni wu ei, namba uⱡ ti itmin nda,” nʉtʉng.
11 E ficaram cheios de furor, e uns com os outros conferenciavam sobre o que fariam a Jesus.
12 Ui ei kʉn, Jisas ni, elim Got kʉn atinga ruimp nimba, komnga nila purum. Mba, rumbuldi atinga ropa moⱡnga, kona ni rʉnggʉrʉm.
12 E aconteceu que naqueles dias subiu ao monte a orar, e passou a noite em oração a Deus.
13 Kona ranggʉpa, ant kuimp oⱡnga, Jisas ndi, elim nga kitip kʉni wu nimbʉ, wi ropa rʉk tʉpa mondpa, elim nga kitip kʉni wu 12 kat, nombuⱡa rung wu nimba, mbi tepa ngurum.
13 E, quando já era dia, chamou a si os seus discípulos, e escolheu doze deles, a quem também deu o nome de apóstolos:
14 — ausente —
14 Simão, ao qual também chamou Pedro, e André, seu irmão; Tiago e João; Filipe e Bartolomeu;
15 — ausente —
15 Mateus e Tomé; Tiago, filho de Alfeu, e Simão, chamado Zelote;
16 Jeims kangʉm Juras, Juras Iskariyot ni wu ei, wote Jisas ruk moⱡpa itim wu ei.
16 E Judas, irmão de Tiago, e Judas Iscariotes, que foi o traidor.
17 Wote Jisas kʉn, elim nga kitip kʉni wu ni kʉⱡ kʉn, komnga morung ni, wak rok, kelik mana ok, kona kai tila morung. Wamp puⱡi, Jura kona na, Jerusalem kona peng na, Tair kʉn, Sairon kona raⱡ nga nondpa, nu wung ila na, petmin wamp mbʉ pora, ok morung.
17 E, descendo com eles, parou num lugar plano, e também um grande número de seus discípulos, e grande multidão de povo de toda a Judéia, e de Jerusalém, e da costa marítima de Tiro e de Sidom; os quais tinham vindo para o ouvir, e serem curados das suas enfermidades,
18 Wamp orung mbʉ, Jisas nga ik nitim mbʉ, kum tek pilik, kui rurum wamp mbʉ, Jisas ndi, etpa tangga nʉk, wote kur kit rukʉr orunga murum wamp mbʉ, etpa tangga nʉk orung.
18 Como também os atormentados dos espíritos imundos; e eram curados.
19 Wote, wamp mbʉ nga ki mbʉ ndi pora, Jisas ni, minda ndʉmin nʉk pilik etʉng. Ei nambuⱡ emel, kui wamp mbʉ ndi, Jisas minda ndurʉng ei kʉn, Jisas nga ronduⱡ ei ndi, kui rurum wamp mbʉ, etpa titim.
19 E toda a multidão procurava tocar-lhe, porque saía dele virtude, e curava a todos.
20 Jisas ndi, elim nga kitip kʉni wu kʉⱡ, kundpa nimba mel, “Enim wamp kurpa mbʉ, numan wang ndʉi, Got nga wamp tʉpa mumuk rui uⱡ ei, enim nga mint.
20 E, levantando ele os olhos para os seus discípulos, dizia: Bem-aventurados vós, os pobres, porque vosso é o reino de Deus.
21 Enim akup kump kun ndi kormʉn wamp mbʉ, numan wang ndʉi! Wote ei kʉn, enim rʉng nangina, pilʉng etmba. Enim akup ka etʉk mormʉn wamp kʉⱡ, numan wang ndʉi! Wote ei kʉn, enim oi iting.
21 Bem-aventurados vós, que agora tendes fome, porque sereis fartos. Bem-aventurados vós, que agora chorais, porque haveis de rir.
22 Enim ndi, Muⱡʉl Wu Kupa ei nga uⱡ mbʉ, pep rok pangina kandʉk kʉn, wamp mbʉ ndi, enim kʉn numan kit piling. Wamp mbʉ ndi, enim makrʉk mundʉk, ik kit nʉk ngʉk iting. Wote, wamp mbʉ ndi, enim nga mbi ei, nʉk kit munding. Uⱡ mbʉ mel, enim kʉn om ndam, enim numan wang nduk muⱡʉi!
22 Bem-aventurados sereis quando os homens vos odiarem e quando vos separarem, e vos injuriarem, e rejeitarem o vosso nome como mau, por causa do Filho do homem.
23 Wamp mbʉ ndi, enim kʉn uⱡ kit mbʉ eng ndam, enim ambulk palk numan kai pilik muⱡʉi! Enim nga mel mam kai mat, muⱡ kona ila tinditim ei tetʉm. Nambuⱡ emel, wamp mbʉ nga anda kouwʉmin mbʉ ndi, uⱡ ei mel ku, painui wu mbʉ kʉn etʉng.
23 Folgai nesse dia, exultai; porque eis que é grande o vosso galardão no céu, pois assim faziam os seus pais aos profetas.
24 Enim kng mel pi wamp mbʉ, akup pilik kun etʉk muⱡʉi! Enim wi muⱡ kona ila ting mel ei, ya mʉi kona ila tʉk pora ndurmin.
24 Mas ai de vós, ricos! porque já tendes a vossa consolação.
25 Akup enim rʉng nok pilʉng kundʉk mormin wamp mbʉ, pilik kun etʉk muⱡʉi! Wote, enim kump kun kuⱡing. Akup enim oi etʉk mormʉn wamp mbʉ, pilik kun etʉk muⱡʉi! Wote, enim ka itangina, ka nu mel omba mba.
25 Ai de vós, os que estais fartos, porque tereis fome. Ai de vós, os que agora rides, porque vos lamentareis e chorareis.
26 Wamp mbʉ, ndi, enim nga kʉng orunga mbi paka rok, mek oⱡa pung ndam, pilik kun etʉk muⱡʉi! Nambuⱡ emel, wamp mbʉ nga unt nga anda kouwʉmin mbʉ ndi, i ku etʉk, ik kol rok painui wu mbʉ nga kaip nʉndʉtʉng.
26 Ai de vós quando todos os homens de vós disserem bem, porque assim faziam seus pais aos falsos profetas.
27 Wote Jisas ndi, aldpa nimba mel, “Na nga ik nʉnt ei kum tepa pilim wamp ei ndi, el puⱡa wamp mbʉ, numan ngangga, nim kʉn, ik kit nim wamp ei, uⱡ kai mbʉ etkʉn ngui!
27 Mas a vós, que isto ouvis, digo: Amai a vossos inimigos, fazei bem aos que vos odeiam;
28 Wamp mat ndi, enim ik mura ngʉng ndam, enim ndi, wamp ei, Got ndi, memp pindangga nʉi! Wote, wamp ti ndi, enim rom ndam, wamp ei nga, Got kʉn atinga rundʉi!
28 Bendizei os que vos maldizem, e orai pelos que vos caluniam.
29 Wamp ti ndi, nim ki ⱡʉrwʉ ndi rom ndam, wote keng orunga nont ndana pendpa rangga! Wamp ti ndi, nim nga wal pʉki ekit orunga kʉⱡ tʉm ndam, wote wal pʉki rukʉr kʉⱡ kunda tangga, kandkʉn kui iti!
29 Ao que te ferir numa face, oferece-lhe também a outra; e ao que te houver tirado a capa, nem a túnica recuses;
30 Wamp mat ndi, nim mel mat mawa eng ndam, mawa eng mel mbʉ ngui! Wamp ti ndi, nim nga mel mat roldpa tʉm ndam, wote mel mbʉ, nim yant ndupa ngangga nʉkʉn, mawa iti nʉti!
30 E dá a qualquer que te pedir; e ao que tomar o que é teu, não lho tornes a pedir.
31 Wote, wamp mat ndi, enim nga uⱡ mat, indeing nʉk numan pʉtmʉn ei mel ku, enim ndi, wamp mbʉ nga ei mel ku indʉi!
31 E como vós quereis que os homens vos façam, da mesma maneira lhes fazei vós, também.
32 Wamp mat, enim numan ngʉng mbʉ mint, pep rok numan ngʉng ndam, memp kai ei, etʉk ting mel nant? Uⱡ kit etmin wamp mbʉ ndi, ku etʉk, en enim numan ngurmin wamp mbʉ, pep rok numan ku ngurmin.
32 E se amardes aos que vos amam, que recompensa tereis? Também os pecadores amam aos que os amam.
33 Wamp mat, enim kʉn uⱡ kai eng wamp mbʉ kʉn, pep rok, uⱡ kai mbʉ mint eng ndam, enim memp kai ei etʉk ting mel nant? Uⱡ kit etmin wamp kʉⱡ, uⱡ to tenda ei mel ku etmin.
33 E se fizerdes bem aos que vos fazem bem, que recompensa tereis? Também os pecadores fazem o mesmo.
34 Enim ndi, wamp mat mel mbʉ, ngurmin uⱡ ei, enim punt rok, yant ngeing mint nʉk pilik etmin. Wote, enim memp kai ei, etʉk ting mel nant? Uⱡ kit etmin wamp mbʉ ndi, ei mel ku etʉk mel mbʉ, wamp mat, punt mondʉk ngʉk kʉn, wote punt rok, ngeing mint nʉk pilik etmin.
34 E se emprestardes àqueles de quem esperais tornar a receber, que recompensa tereis? Também os pecadores emprestam aos pecadores, para tornarem a receber outro tanto.
35 Ei mon, enim nga el puⱡa wamp mbʉ, numan minal ngʉk, uⱡ kai mbʉ mint itʉi! Enim ndi, wamp mbʉ, mel mat ngʉk kʉn, punt rok yant ngui ngʉngeing nʉk, pili nʉpʉlʉi mon! Uⱡ mbʉ, pep rok eng ndam, enim nga puⱡ wamp mbʉ, memp kai mat tetʉm mbʉ, wote ting. Wote, enim Got Oⱡa Nuim ei nga kangambuⱡa mel muⱡeing. Wote, uⱡ kit mbʉ etʉk, Got kʉn angge ni nandʉk etmin wamp mbʉ, Got ndi, numan minal ku ngurum.
35 Amai, pois, a vossos inimigos, e fazei bem, e emprestai, sem nada esperardes, e será grande o vosso galardão, e sereis filhos do Altíssimo; porque ele é benigno até para com os ingratos e maus.
36 Enim nga Got Tipam ndi, wamp pora, kont kurum uⱡ ei mel, enim ndi, wamp mbʉ pora, i ku etʉk, kont minal kʉⱡʉi!
36 Sede, pois, misericordiosos, como também vosso Pai é misericordioso.
37 Wote Jisas ndi, ik ti wamp mbʉ, kundpa nimba mel, “Enim ndi, wamp mat nga uⱡ kit eng mbʉ, kʉmp ti nʉtʉi mon! Wote Got ndi, enim kʉmp tʉmba. Enim ndi, wamp mat nga uⱡ kit mbʉ, wak rundangina kʉn, wote Got ndi, enim nga uⱡ kit mbʉ, wak ku rondʉmba.
37 Não julgueis, e não sereis julgados; não condeneis, e não sereis condenados; soltai, e soltar-vos-ão.
38 Enim ndi, mel mat ou ndupa, wamp mbʉ ngʉng ndam, wote Got ndi, enim mel mat ou ndupa, kʉmp tʉpa mel kai mat ngangga, peka romba. Wote, pi rok mana tangina kʉn, oⱡa oi nimba ei mel kapⱡa. Enim ndi, mel mat wamp ngurmin to ni mel ku, Got ndi enim i ku etpa ngumba.
38 Dai, e ser-vos-á dado; boa medida, recalcada, sacudida e transbordando, vos deitarão no vosso regaço; porque com a mesma medida com que medirdes também vos medirão de novo.
39 Jisas ndi, ik ek ti ropa, nimba mel, “Mong ti wamp ti ndi, kapⱡa mong ti wamp ti, nombuⱡa mam ora ndumba, ei mon! Ei mel enggil wamp raⱡ kunda, kut ila mana pinggil.
39 E dizia-lhes uma parábola: Pode porventura o cego guiar o cego? Não cairão ambos na cova?
40 Kangambuⱡa ti ndi, elim nga ik mbo wu ei, kapⱡa tʉpa mana ndui nandʉmba mon! Kuimp tʉpa man ik pilpa tʉpa pora ndupa kʉn, wote ik mbo wu ei mel kapⱡa moⱡmba.
40 O discípulo não é superior a seu mestre, mas todo o que for perfeito será como o seu mestre.
41 Nambuⱡ emel, nim ndi, ʉngʉn nga ʉi moⱡ kel ti, mong waⱡ ila tetʉm ei, kandkʉn nʉkʉn purʉn. Wote, nim nga mong waⱡ ila, nde koⱡmung mam ti, peta ropa petʉm ei, pilkʉn nʉtʉn nda?
41 E por que atentas tu no argueiro que está no olho de teu irmão, e não reparas na trave que está no teu próprio olho?
42 Nim nga mong waⱡ ila, nde koⱡmung mam ti, peta ropa tetʉm ei, kʉni nakʉndkʉn kʉn, nambuⱡ emel, ʉngʉn nga mong waⱡ ila ʉi moⱡ kel ei, tʉkʉn mundun pilkʉn nʉtʉn nda? Nim wamp kai ti, molkʉn kʉn, wamp ei kondkʉn nʉtʉm nda? Unt, nim nga mong waⱡ ila, nde koⱡmung mam ei, kuimp tekʉn tʉkʉn mundkʉn kʉn, wote ʉngʉn nga mong waⱡ ila, ʉi moⱡ kel ei, kandkʉn tʉkʉn mundun,” nitim.
42 Ou como podes dizer a teu irmão: Irmão, deixa-me tirar o argueiro que está no teu olho, não atentando tu mesmo na trave que está no teu olho? Hipócrita, tira primeiro a trave do teu olho, e então verás bem para tirar o argueiro que está no olho de teu irmão.
43 Wote Jisas ndi, ik ti nimba mel, “Nde kai kʉⱡ ndi, nde mong kit mat rui narʉrʉm mon! Wote, nde kit kʉⱡ ndi, nde mong kai mat rui narʉrʉm, mon!
43 Porque não há boa árvore que dê mau fruto, nem má árvore que dê bom fruto.
44 Wamp mat ndi, nde ei nga, nde mong rorum ei ndi, kit muna, kai ei unt kandʉk pʉtmʉn. Ei nga, ruwa rʉⱡwa ila neka kai ei, rui narʉrʉm mon! Wote, rakʉm ila ru keningina kai ei, rui narʉrʉm mon ku.
44 Porque cada árvore se conhece pelo seu próprio fruto; pois não se colhem figos dos espinheiros, nem se vindimam uvas dos abrolhos.
45 Wote, wamp kai mbʉ ndi, numan kai mbʉ nga puⱡi mundmong orunga pendʉk kʉn, uⱡ kai mbʉ mint etmin. Wamp kit mat ndi, numan kit mbʉ nga puⱡi mundmong orunga pendʉk kʉn, uⱡ kit mbʉ etmin kʉⱡ, mundmong rukʉr orunga, tepa oⱡa oⱡnga kʉn, keta ila nʉk ekit ndurmin,” nitim.
45 O homem bom, do bom tesouro do seu coração tira o bem, e o homem mau, do mau tesouro do seu coração tira o mal, porque da abundância do seu coração fala a boca.
46 Wote Jisas ndi, nimba mel, “Nambuⱡ emel, na ‘Wu Nuim, Nuim’ nʉk, mbi mundʉnmin? Wote enim ndi, na nga ik nʉnt kʉⱡ, pilik pep rui narʉnmin ei ka!
46 E por que me chamais, Senhor, Senhor, e não fazeis o que eu digo?
47 Wamp nam ti, na kʉn omba, na nga nʉnt ik mbʉ, kum tepa pilpa, pep ropa em ndam, wamp ei nga puⱡ ei na ndi, enim kʉn nʉmp mot nduimp.
47 Qualquer que vem a mim e ouve as minhas palavras, e as observa, eu vos mostrarei a quem é semelhante:
48 Wamp ei, wu ti manga rakʉmba pilpa, unt mʉi ila kut tʉpa mana mba kʉn, ku mam mbʉ, kandpa tʉpa kʉn, pol ila mang rakʉpa mepa oⱡa urum. Wote, kona ndamʉng tʉma ropa, nu kui omba, kʉpkʉ ropa etʉm ei kʉn, manga ei omba, mana pi napʉtʉm, mon! Nambuⱡ emel, wamp ei ndi, manga ronduⱡ ei, ku pol ila rakrʉm ei ndi, gi nimba anggʉtʉm.
48 É semelhante ao homem que edificou uma casa, e cavou, e abriu bem fundo, e pôs os alicerces sobre a rocha; e, vindo a enchente, bateu com ímpeto a corrente naquela casa, e não a pôde abalar, porque estava fundada sobre a rocha.
49 Wote, wamp nam ti ndi, na nga ik nʉnt mbʉ, kum tepa pilpa, pep rui narʉm ndam, wamp ei wu ti, elim nga manga ei, oⱡa mʉi pol ila mendpʉⱡ, rakpa mondrum ni mel kapⱡa. Wote, kona ndamʉng tʉma ropa, nu kui omba, kʉpkʉ mam mat, ropa etʉm ei kʉn, manga ei, tʉkrʉpa mint ʉⱡmbʉⱡ nimba, mana petʉm,” nitim.
49 Mas o que ouve e não pratica é semelhante ao homem que edificou uma casa sobre terra, sem alicerces, na qual bateu com ímpeto a corrente, e logo caiu; e foi grande a ruína daquela casa.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 6, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.