Mateus 10

INTATA ȽE'ȽIJEI (MCA) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Ma' qa taya'yets ha' Jesús he' doce (12) ƚ'ijatshenhei qa' tisij pa' ƚet'unhaxitsijup qu' nukinfik'ikii pe' inwo'metets qa qu' nenƚinju'kii iye pe' pekhel ƚunyejeikii pe' ƚaja'metets qa pe' pekhel yaats'e'eju'kii iye.
1 Jesus reuniu seus doze discípulos e lhes deu autoridade para expulsar espíritos impuros e curar todo tipo de enfermidade e doença.
2 Enewe'en ƚiyits he' doce (12) ƚ'ijatshenhei ha' Jesús. Yojo ha' Simón, ƚii iye Pedro qa ha' ƚek'inij Andrés. Qa ha' Jacobo (Santiago) qa ha' ƚek'inij Juan, enewe' wetsjuk ƚelits ha' Zebedeo,
2 Estes são os nomes dos doze apóstolos: primeiro, Simão, também chamado Pedro, depois André, irmão de Pedro, Tiago, filho de Zebedeu, João, irmão de Tiago,
3 Felipe qa ha' Bartolomé, Tomás qa ha' Mateo, hik ha'ne yijaninkii wekwek t'ejuyets pa' witset Roma, qa ha' Jacobo (Santiago) ƚa's ha' Alfeo, qa ha' Tadeo,
3 Filipe, Bartolomeu, Tomé, Mateus, o cobrador de impostos, Tiago, filho de Alfeu, Tadeu,
4 qa hakhap iye Simón, i'nji'teje'mek pa'aj pekhewe' ƚiyinyejei cananitas qa ka' Judas Iscariote, hikka' wotk'onijkii ha' Jesús.
4 Simão, o cananeu, Judas Iscariotes, que depois traiu Jesus.
5 Ha' Jesús qa yukinkii ene' doce (12) ƚ'ijatshenhei qa nifeli'm pa'qu' ƚeqfenyejeye' ƚewek qa yit'ijets: —Hasu'uj ami'ƚets ne' ƚeqe sehel ne' nite' judiol. Qa hasu'uj iye uyi'ƚ ji'teje'm ne' Samaria ƚetsetitits.
5 Jesus enviou os Doze com as seguintes instruções: “Não vão aos gentios nem aos samaritanos;
6 Ma'aƚii yijat'ij nekhewe' i'ni'kii ne' kots'etets hamitstaxiikii ene' ƚetsi' ka' Israel'ik'i.
6 vão, antes, às ovelhas perdidas do povo de Israel.
7 In ƚaki'ƚkii qu' enfeli'ƚ qa' it'iƚij: “Pa' tenek'enheiji' pa' Dios hats met ma' qa' hats na'nju'.”
7 Vão e anunciem que o reino dos céus está próximo.
8 Iƚini'ƚ pe' wanqaats'eju', iƚini'ƚ pa'qu' hats nawa'mji'ijtax. Iƚini'ƚ pakha' qu' na'ntaxij kakha' witaja'me't lepra. Iwu'mjiiƚfik'ikii pekhewe' inwo'metets. Aka'an in ƚ'estiyi'ƚij ham ƚaja'ye', qa hik ta'ƚijupi' qu' hasu'uj ji'jek ijanini'ƚ.
8 Curem os doentes, ressuscitem os mortos, purifiquem os leprosos e expulsem os demônios. Deem de graça, pois também de graça vocês receberam.
9 Hasu'uj iye eka'xi'ƚ aq'astayi'iƚ nijketits oro qa ke' plata qa ke' cobre iye.
9 “Não levem no cinto moedas de ouro, prata ou mesmo de cobre.
10 Hasu'uj iye eka'xi'ƚ pa'qu' ti'naje' in ƚaki'ƚkii. Ewi'ƚe'ƚe iye pa'qu' uihitjiyi'iƚ, hasu'uj wetsjuk'e iye otshilaxtiyi'iƚ qa hasu'uj iye eka'xi'ƚ awaikajit'i'iƚ, qe na'aj t'ithayii weju'ƚij in testi'yij na'aj ƚaq.
10 Não levem bolsa de viagem, nem outra muda de roupa, nem sandálias, nem cajado. Quem trabalha merece seu sustento.
11 Qu' ami'ƚets pa'qu' witset'e i'nƚi'i qu' witset ƚa'se' qa' aje'eƚ mowo'oƚiikii pakha' qu' ninikfe'l qu' natsathen pa'qu' ƚunye'je', qa' hikpa' ni'iƚijup pe'qu' ƚetsi'ye' qa' ami'ƚijii qu' ma'aƚik'ui iye pa'qu' witset'e.
11 “Sempre que entrarem em uma cidade ou povoado, procurem uma pessoa digna e fiquem em sua casa até partirem.
12 Qu' ami'ƚets pe'qu' wititsi'ye' ma' qa' it'iƚijets qu' mewetfeliƚi'm pekhewe' tetsii: “Pa' wit'ikesimeya'xƚekii qu' na'ni'ƚ ejupkii.”
12 Quando entrarem na casa, saúdem-na com a paz.
13 Qa pekhewe' tetsii pe' wititsi' qu' ni'wejuƚenij qu' netesti'yij aka'an, ma' qa aka' ƚewetfeliƚiji'm wit'ikesimeya'xƚekii qa' amaneye' jiijupkiyek. Qa qu' nite'ƚe ni'wejuƚeni'ij qu' netesti'yij, ma' qa' eka'xi'ƚik'ui iye qu' ma'aƚik'ui.
13 Se o lar se revelar digno, que sua paz permaneça nela; se não, retirem a bênção.
14 Qa qu' nite'ƚe lesitsi'ƚ eju'ƚ axe'm qu' nite' nenexpiikeyu'yi'iƚ ej, ma' qa' ma'aƚik'ui pe' wititsi' axe'm qu' witset'e, qa' enfuluti'ƚju' pa'qu' sehe'ye' qu' namtaxij ne' ef'iyeyi'ƚ qa' jutsiqetsi'im in uƚ'ets.
14 Se alguma casa ou cidade se recusar a recebê-los ou a ouvir sua mensagem, sacudam a poeira dos pés ao sair.
15 Yijaa'ija aka' hit'iƚij ewets, qu' namtaxets pa' neƚu qu' newetjeyumtshentax ene' week qa pa' ƚantanithenkeye'j hatse' ha'ne witset in nite' nexpiikeyu'uƚ ej les qi qu' iftsaxe' hatse' qa tees qu' ƚunye'ji'iju'ƚ na' ƚantanithenkeye'j hatse' kekhewe' witsetitsik'i Sodoma qa ka' Gomorra.—
15 Eu lhes digo a verdade: no dia do juízo, as cidades perversas de Sodoma e Gomorra serão tratadas com menos rigor que essa cidade.
16 —Ek'en qeku'ni'ƚek, yakha' in k'ukini'ƚkii hik ejunyejeyi'ƚ kots'etets qu' na'nji'ju' ƚeqewuk'u ne'ej wowol. Qa hik ta'ƚijupi' matjanitheni'ƚkiiha hik ejunyejeyi'ƚ na'aj q'oiq'oi, qa hikƚe ejunyejeyi'iƚ ne'ej ofol in ham yumtiyi'iikii.
16 “Ouçam, eu os envio como ovelhas no meio de lobos. Portanto, sejam espertos como serpentes e simples como pombas.
17 Jeƚi'ƚiju'ƚha ene' jukhew, qe na'l pekhewe' qu' neka'xi'ƚii hatse' pekhewe' qu' nejeƚik'ui pa'qu' ƚunye'je'kii (tribunal), qa' neqsilani'ƚje'mkii iye pekhewe' ƚe'lijtsitjiyitsifi.
17 Tenham cuidado, pois vocês serão entregues aos tribunais e chicoteados nas sinagogas.
18 Qa' neka'xi'ƚii iye pekhewe' wit'alheiji' pe' witsetits (gobernadores) qa pe' qitsji' wittatal (reyes), qe ta'ƚ yiwets in ƚatsjayani'ƚha, hats'inha qu' iwq'axini'ƚij qu' enfeli'ƚi'mha pekhewe'en aka' yijunye'j qa pekhewe' iye nite' judiol.
18 Por minha causa serão julgados diante de governantes e reis, mas essa será a oportunidade de falar a meu respeito a eles e aos gentios.
19 Qa qu' neka'xiƚetsji' pekhewe' wit'alhei hasu'uj natawje'meteni'ƚ qu'nte' e'niya'yi'iƚiju'ƚ pa'qu' it'iƚijiju'ƚ, qe qu' namets qu' iyet qa na' Dios qa' neƚisi'ƚij pa'qu' it'iƚijiju'ƚ,
19 Quando forem presos, não se preocupem com o modo como responderão nem com o que dirão. Naquele momento, as palavras certas lhes serão concedidas,
20 qe nite' ekheweli'ƚ qu' iyeti'ƚ, nakha' ƚeqe Espíritu na' Atata'aƚ qu' hikna' niyetiƚ'epji'.
20 pois não serão vocês que falarão, mas o Espírito de seu Pai falará por meio de vocês.
21 Ma' qa ene' jukhew qa' ninaqyaji'ij qu' natlanhetii pa'qu' ƚek'inije' i'nƚi'i pa'qu' ƚamats'e. Qa pa' ƚatata qa ninaqyaji'ij qu' natlanhetii pa' ƚa's qa i'nƚi'i pe'qu' ƚasi'ye', qa pe' witlitstax qa' ƚ'ejuihifetsi'ij pe'qu' ƚ'alheye' qa' ninaqyaji'ij qu' natlanhetiiju'.
21 “O irmão trairá seu irmão e o entregará à morte, e assim também o pai a seu próprio filho. Os filhos se rebelarão contra os pais e os matarão.
22 Week ha'ne sehe' epji' qi qu' nuteni'ƚ qe ta'ƚ yiwets in ƚatsjayani'ƚha, qa pa' qu'nte' niliye'yij qu' namijii pa' ƚ'aka'the' qa' hikpa' qu' iƚa'xe'.
22 Todos os odiarão por minha causa, mas quem perseverar até o fim será salvo.
23 Qu' nanqawitjineyu'uƚ'ej pa'qu' witset'e qa' aje'eƚ ilati'ƚii iye pakhape' witset'e iye. Qe yijaa'ija aka' qu' hit'iƚij ewets in tees qu' week anq'axiƚijpha'm qu' ma'aƚik'i ene' witsetits ha'ne Israel qu' hats nanam ha'ne Ƚa's na' Jukhew.
23 Quando forem perseguidos numa cidade, fujam para outra. Eu lhes digo a verdade: o Filho do Homem voltará antes que tenham percorrido todas as cidades de Israel.
24 Ham wit'ijatshenek'e qu' nat'anipji' pa'qu' ƚaqa maestroye' qa ham iye pa'qu' witqejkunenek'e qu' netweyik'uipha'm pa'qu' ƚaqa patune'.
24 “O discípulo não está acima de seu mestre, nem o escravo acima de seu senhor.
25 Na'aj wit'ijatshenek les ƚe'wis qu' ni'wejuƚenij in hats hik ƚunye'j na'aj ƚaqa maestro, qa na'aj witqejkunenek iye in hik ƚunye'jek na'aj ƚunye'j na'aj ƚaqa patun. Ene' jukhew qu' ƚeqiyi'ij Beelzebú (ƚatata pe' inwo'metets) na' yatsat'axij ne' wititsi', qa ¿me nite' les uƚ'etsi'ik'i pe'qu' ƚeqiyitsi'ij ene' ƚelits na' yatsat'axij ne' wititsi'?—
25 Para o discípulo é suficiente ser como seu mestre, e o escravo, como seu senhor. Uma vez que o dono da casa foi chamado de Belzebu, os membros da família serão chamados de nomes ainda piores!
26 —Qa hik ta'ƚijupi' qu' hasu'uj e'nijiwe'yi'ƚiju'ƚ ene' jukhew qa efuts iye, qe ham pa'qu' natat'inhetiikii qu'nte' ne'twenheti'ye' qa qu'nte' ninikfe'le' iye.
26 “Não tenham medo daqueles que os ameaçam, pois virá o dia em que tudo que está encoberto será revelado, e tudo que é secreto será divulgado.
27 Pa'qu' uja'xe'ƚi'iƚijkii qu' hit'iƚij ewets in nookii qa' enfeli'ƚ qu' ne'neƚukii. Qa pa' ujaxƚi'iƚijki in k'efeli'ƚi'm qa' meweƚiƚiji'pji' ne' wititsil qa' it'unheti'ƚik'iha' qu' enfeli'ƚ.
27 O que agora lhes digo no escuro, anunciem às claras, e o que sussurro em seus ouvidos, proclamem dos telhados.
28 Hasu'uj e'nijiwe'yi'ƚiju'ƚ enewe' yilanƚe ne' esenitsi'ƚ qa pakha'ƚe neƚini'ƚ (alma) qa' nite' yaq'alij. Les ƚe'wis yijat'ij qu' e'nijiwe'yiju'ƚha nakha' ƚeke' qu' naqsiijkii yijat'ij qu' week niwuƚ'enhetju' ene' wit'esenits qa pa' yiƚin (alma) ene' wit'esenits, qa' niwu'mji'ju'kii pa' fe't qi iftsax.
28 “Não tenham medo dos que querem matar o corpo; eles não podem tocar na alma. Temam somente a Deus, que pode destruir no inferno tanto a alma como o corpo.
29 ¿Me nite' te'ninei ne'ej wetsjuk papaye'mtsil in ƚaja'aju'ƚ ne'ej ewi'ƚ ƚ'astaki' nijket ƚasi'? Enewe'en nite' ewii'ƚe' pe'qu' nanami'ju' na' sehe' qu'nte' ƚexke'yi'ij na' Atata'aƚ.
29 Quanto custam dois pardais? Uma moeda de cobre? No entanto, nenhum deles cai no chão sem o conhecimento de seu Pai.
30 Qa ekheweli'ƚ ne' ewkujitsi'ƚ hats week wetjeyumtshen, hats jutsiqax iye pa' uja'x.
30 Quanto a vocês, até os cabelos de sua cabeça estão contados.
31 Qa hik ta'ƚijupi' hasu'uj e'nijiwe'yi'ƚ, qe ekheweli'ƚ les e'weju'ƚi'ƚij yijat'ij nite' ejunyejeyi'ƚiju'ƚ pe'qu' olootse'tax papaye'mtsile'.—
31 Portanto, não tenham medo; vocês são muito mais valiosos que um bando inteiro de pardais.
32 —Qa hik ta'ƚijupi' week pakha' qu' netetfelyijha nite' welku't'ijetskii ene' jukhew in tsijayan, ma' qa' yakhap ji'jek iye qu' hetetfeljiiji'mha ek nite' hewelkut'ijetskii na' Tata i'ni' na' wa's.
32 “Quem me reconhecer em público aqui na terra, eu o reconhecerei diante de meu Pai no céu.
33 Qa pakha'ƚe qu' newelku'tyijkii qu' natfaakanhetiitaxyij, ma' qa' yakhap ji'jek iye qu' hewelkutjiijetskiyek na' Tata i'ni' na' wa's.—
33 Mas quem me negar aqui na terra, eu também o negarei diante de meu Pai no céu.
34 —Hasu'uj umti'iƚ yakha' in tsam qu' henka'x pa'qu' ƚesaxitse'wetju'ƚkii ha'ne week sehe' epji'. Nite' tsamijetsju' qu' henka'x pa'qu' ƚesaxitse'wetju'ƚkii ha'ne week sehe' epji'. Tsamijetsju' yijat'ij qe qa' nawatk'esa'xju'kii.
34 “Não imaginem que vim trazer paz à terra! Não vim trazer paz, mas a espada.
35 Tsametsju' ha'ne sehe' qe qa' nuten pa'qu' jukhewe' qa' ƚ'ejuihifeyi'ij pa'qu' ƚatataaye'taxija. Qa pe'qu' witasiye' qa' nutenek qa' ƚ'ejuihifeki'ij pe'qu' ƚeneneye'taxija qa pe'qu' witfelits'etax qa' nutenek qa' ƚ'ejuihifekiyi'ij pe'qu' ƚeqewketi'ye'.
35 ‘Vim para pôr o homem contra seu pai, a filha contra sua mãe, e a nora contra sua sogra.
36 Qa pekhewe' ƚ'ejuihifets pakha' jukhew i'nƚi'i efu qa hik pekhewe' pe' ƚejefeetstaxija.(Mi 7:6)
36 Seus inimigos estarão em sua própria casa’.
37 Pa'qu' les qi qu' namitfik'i qu' nisu'un pa'qu' ƚatataye' i'nƚi'i pe'qu' ƚeneneye' qa yakha'ƚe qa nite' tsisu'unija qa nite' weju'ƚij qu' nastsat'axij. Qa pakha' qu' les namitfik'i qu' qi qu' nisu'unija pa'qu' ƚa'se' i'nƚi'i qu' ƚasi'ye' qa yakha'ƚe qa' nite' tsisu'unija iye qa nite' weju'ƚij iye qu' nastsat'axij.
37 “Quem ama seu pai ou sua mãe mais que a mim não é digno de mim; e quem ama seu filho ou sua filha mais que a mim não é digno de mim.
38 Qa pa'qu' nite' net'ekumi'i pe'qu' ƚeqe cruze' qa' natsjayantax nite' weju'ƚij qu' nastsat'axij iye.
38 Quem se recusa a tomar sua cruz e me seguir não é digno de mim.
39 Pakha' qu' namitfik'i in yisu'un pakha' ƚunye'j in mexe iƚa'x, qa hikpa' qa' nanqamij pa' witiƚa'x. Qa pakha'ƚe qu' naqamij pakha' qu' ƚunye'je'tax in mexe iƚ'ax qe ta'ƚ yiwets qa' hikpa' qu' iƚa'xe' hatse'.—
39 Quem se apegar à própria vida a perderá; mas quem abrir mão de sua vida por minha causa a encontrará.
40 —Pa'qu' qi qu' neneqjunu'uƚ'ej, yakha'ƚe iye in neqjunu'yij. Pa' neqjunu'yij qa neqjunu'uj iye na' ts'ukinju',
40 “Quem recebe vocês recebe a mim, e quem me recebe também recebe aquele que me enviou.
41 pa'qu' neneqjunu'uju'ƚ pa'qu' ewi'ƚ profetaye' qe ta'ƚets in profeta qa neqjunu'uju'ƚ, ma' qa' netesti'yij pa'qu' ƚenisit'e' in ƚunye'jek pa' ƚenisit pa' profeta. Pa'qu' neneqjunu'uju'ƚ qa t'eku'miju'ƚ pa'qu' natsathen jukhewe' qe ta'ƚets in yatsathen qa neqjunu'uju'ƚ, ma' qa' netesti'yij pa'qu' ƚenisit'e' in ƚunye'jek pa' ƚenisit pa' yatsathen.
41 Quem acolhe um profeta como alguém que fala da parte de Deus recebe a mesma recompensa que um profeta. E quem acolhe um justo por causa de sua justiça recebe uma recompensa igual à dele.
42 Pa'qu' ƚunye'je' pa'qu' jukhewe' qu' netisij yemjeetax qu' ewi'ƚ tok'o ƚa'se' iweli'ye' eneƚeiji' enewe' nite' weniwqinhetji' qe tsijayanija. Ma' qa' hik pakha' hatse' qu' yijaayi'ija qu' nana'l pa'qu' ƚenisit'e'.—
42 Se alguém der um copo de água fria que seja ao menor de meus seguidores, certamente não perderá sua recompensa”.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.